Ukrajina ulazi u četvrtu zimu u ratu s Rusijom, a ova je najteža jer se rat više ne vodi isključivo na bojištima nego i u tamošnjoj politici. Takva situacija ide naruku Rusiji, ali nipošto ne treba zaključiti da je Ukrajina na rubu poraza. Puno realniji scenarij je nastavak rata i u 2026., uz obostrane velike gubitke. Poput onih u Pokrovsku, gdje se bitka ipak bliži kraju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u posljednjem je obraćanju otkrio da je situacija u Pokrovsku i dalje vrlo teška, ali da je odluka o mogućem povlačenju trupa prerogativ vojnih zapovjednika na terenu. "Nitko ih ne prisiljava da umru zbog ruševina. Podržat ću naše vojnike, posebno zapovjednike koji su tamo, u tome kako mogu kontrolirati situaciju. Ili je to za nas preskupo - najvažniji su nam naši vojnici."
Prema Zelenskom, Rusija želi osvojiti Pokrovsk kako bi uvjerila američkog predsjednika Donalda Trumpa da Ukrajina mora povući svoje trupe iz cijelog istočnog Donbasa kako bi se okončao rat. Istovremeno je naglasio da Oružane snage Ukrajine ne mogu napustiti istok zemlje jer ljudi to neće razumjeti. "I najvažnije, nitko neće jamčiti da, nakon što zauzmu ovaj ili onaj grad, Rusi neće napredovati dalje."
Napomenuo je da ruske trupe nemaju tako veliku snagu i da napadaju ukrajinski energetski sustav kako bi njegovu zemlju prisilile na predaju prije proljeća. "Znaju da kad energetski faktor nestane, neće imati drugih jakih faktora", rekao je predsjednik.
Korupcijska afera kao politički udarac
U tome je problem jer, uz napade na ratištu, Rusija pokušava slomiti moral Ukrajinaca u ostatku države. Zima je pred vratima, a ruski projektili svakodnevno pogađaju elektroenergetska postrojenja kako bi se stanovništvo smrzavalo i moralo živjeti u mraku. Strategija je zločin prema civilnom stanovništvu, ali Putin se time ne zamara. Ukrajinski energetski stručnjaci ulažu napore kako bi smanjili nestanke struje nakon masovnih ruskih napada, ali svi bi trebali biti spremni na pogoršanje situacije, izjavila je ministrica energetike Svitlana Hrinčuk.
Prema njezinim riječima, ograničenja u opskrbi energijom su ublažena, ali situacija i dalje ostaje teška, s obzirom na tjedne masovne kombinirane udare i raketa i ogromnog broja dronova, "koji vrlo precizno pogađaju energetska postrojenja". Samo prošlog tjedna ruske su trupe nanijele najmasovniji udarac od početka rata svim termoelektranama (TE) državne tvrtke Centrenergo, potpuno zaustavivši njihov rad. U jednom danu Rusija je lansirala više od 450 jurišnih dronova i 45 raketa različitih tipova uzduž Ukrajine, ciljajući kritične infrastrukturne objekte. Uz to, zabilježeni su i udari na objekte plinske infrastrukture, kako bi šteta bila što veća.
Za to vrijeme, otkrića u korupcijskoj aferi Mindič su, prije svega, politički udarac Zelenskom. On je zatražio smjenu ministrice energetike Svitlane Hrinčuk i ministra pravosuđa Hermana Haluščenka, nakon što su u ponedjeljak antikorupcijska tijela NABU i SAP optužila nekoliko osoba za orkestriranje pronevjere u energetskom sektoru vrijedne oko 100 milijuna dolara, uključujući i pronevjeru u nacionalnom nuklearnom operatoru Enerhoatom. Među onima za koje se tvrdi da su umiješani su bivši zamjenik premijera Oleksij Černjišov i Timur Mindič, biznismen i suvlasnik bivšeg TV studija Zelenskog "Kvartal95". On je u međuvremenu pobjegao u Izrael, ali pitanje je kako će se iz svega iskobeljati ukrajinski predsjednik, iako, za sada, nema dokaza da je on upleten u aferu.
Povlačenje prema Kramatorsku i Slavjansku
Naime, u Ukrajini se formirala neslužbena koalicija protiv Zelenskog, koja se sastoji od antikorupcijskih skupina, organizacija za dodjelu bespovratnih sredstava i Petra Porošenka, bivšeg predsjednika koji je u ratu sa sadašnjim. Jedan od glavnih ciljeva je oduzeti predsjedniku većinsku kontrolu nad Vrhovnom Radom i Kabinetom ministara, nakon čega slijedi formiranje "vlade nacionalnog jedinstva" (Porošenkova stranka već je pozvala na to), pretvarajući predsjednika u englesku kraljicu bez stvarne kontrole nad vertikalnom strukturom moći ili sigurnosnim snagama. A "koalicija" će vjerojatno pokušati iskoristiti kaznene postupke protiv ključnih članova tima Zelenskog kako bi postigla te ciljeve.
Prema ukrajinskom portalu Strana, inače kritičnom prema Zelenskom, on bi se mogao naći u velikim problemima ako se problemi na frontu pogoršaju. Prema jednoj teoriji, pokušaji zadržavanja Pokrovska i Mirnohrada, unatoč brojnim pozivima na povlačenje ukrajinskih trupa, kako bi se spriječilo njihovo okruženje, dijelom su posljedica nespremnosti Zelenskog da dopusti da se vijesti o padu gradova podudare sa skandalom Mindič, tvrdi Strana.
Dosadašnji tijek rata, međutim, pokazuje da ni pad Pokrovska neće imati strateški značaj. Ukrajinci će se povući prema Kramatorsku i Slavjansku, koji su njihova glavna uporišta u Donbasu, a Rusi će započeti ofenzivu na proljeće. To prejudicira novo višemjesečno međusobno iscrpljivanje, osim ako Donald Trump i SAD ne odluče izvršiti maksimalni pritisak na Vladimira Putina. Neki eksperti sumnjaju da će se to dogoditi.
"Nisu slušali što je Putin rekao"
"Putinov smjer ne može se promijeniti pojedinačnim vrstama oružja, nego sveobuhvatnom strategijom jačanja Ukrajine i slabljenja Rusije. Da bi Kremlj ikada promijenio svoje zahtjeve za mirovnim rješenjem, morat će se primijeniti različiti oblici pritiska: ekonomski, vojni i politički. U trenutnim okolnostima Kremlj, očito, neće promijeniti svoj stav", upozorila je Celeste Wallander, koja je u administraciji Baracka Obame bila posebna pomoćnica predsjednika i viša direktorica za ruska i srednjoazijska pitanja u Vijeću sigurnosti SAD-a. Tijekom predsjedništva Joea Bidena bila je savjetnica za međunarodne odnose u Ministarstvu obrane SAD-a.
U analizi za Foreign Affairs ona upozorava da je predsjednik Trump jedan od mnogih Amerikanaca koji ne razumiju u kojoj mjeri Putin želi ponovno preuzeti kontrolu nad Ukrajinom. "Mislim na kontrolu u imperijalnom smislu. U mnogim stručnim krugovima u SAD-u prevladava duboka zabluda: ako Putinu ukažete na neke ekonomske koristi od završetka rata ili da Rusija postaje previše ovisna o Kini, da će to nekako uvjeriti Putina da kaže ‘Ukrajina nije toliko važna‘. To je stav i Trumpa i ljudi oko njega u Bijeloj kući. Ali evo zanimljive stvari: nitko od njih nije stručnjak za Rusiju. Nisu proučavali Rusiju, nisu slušali što je Putin rekao. Također, ne obraćaju pozornost na ono što ljudi bliski Kremlju imaju reći", zabrinuta je Celeste Wallander.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....