Američki dužnosnici koji vode pregovore uvjereni su da ruski pregovarači iza zatvorenih vrata nastupaju pragmatičnije nego što sugerira tvrda javna retorika Moskve, prema dvama izvorima upoznatima s razgovorima.
Kremlj uoči i nakon svake runde pregovora javno ponavlja, a ponekad i pojačava, maksimalističke zahtjeve prema Ukrajini, uključujući teritorijalne i političke ustupke.
„U javnosti iznose maksimalističke zahtjeve, a privatnim pregovaračkim timovima dopuštaju fleksibilnost“, rekao je jedan američki dužnosnik, dodajući da se takva praksa provodi već dugo.
Ukrajinski dužnosnik upoznat s pregovorima rekao je za Kyiv Independent da američka strana razgovore procjenjuje „na vrlo specifičan način“, pri čemu se čak i osnovna uljudnost smatra značajnim pokazateljem. „Ako su svi pristojni, to se vidi kao pozitivan znak“, rekao je izvor.
Javni pritisak, privatni manevar
Ruska strategija ponovno je bila vidljiva nakon posjeta američkih izaslanika Moskvi 22. siječnja. Nakon sastanaka, savjetnik Kremlja Jurij Ušakov izjavio je da „nema smisla nadati se“ rješenju rata bez prihvaćanja ruskih teritorijalnih zahtjeva.
Slične poruke u javnosti su iznosili i drugi ruski dužnosnici, često još tvrđim tonom. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji je u posljednje vrijeme marginaliziran u pregovorima, više je puta pozivao na smjenu Volodimira Zelenskog te obnovio zahtjeve za „denacifikaciju“ i „demilitarizaciju“ Ukrajine.
Američki dužnosnici takve izjave tumače kao dio strategije zauzimanja javnih pozicija, a ne kao stvarni odraz pregovora. „Većinu javnih izjava čelnika uglavnom ignoriram“, rekao je jedan visoki američki dužnosnik.
Stručnjakinja za odnose SAD-a i Rusije Alexandra Filippenko upozorila je da američka strana ima sklonost pogrešno procjenjivati Putina, podsjećajući na summit iz 2001., kada je George W. Bush rekao da mu je Putin djelovao iskreno — procjena koja se kasnije pokazala pogrešnom.
Pregovori u Abu Dhabiju
Američki dužnosnici navode da je tijekom dvodnevnih trilateralnih razgovora Ukrajine, Rusije i SAD-a u Abu Dhabiju 23. i 24. siječnja došlo do poboljšanja u komunikaciji i temama razgovora. Delegacije su drugog dana zajedno ručale i nastavile neformalne razgovore, a atmosfera je opisana kao „pozitivna i konstruktivna“.
Ukrajinu su predstavljali Rustem Umerov i Kirilo Budanov, Rusiju visoki dužnosnici Ministarstva obrane predvođeni Igorom Kostjukovom, dok su SAD predstavljali Steve Witkoff i Jared Kushner, za kojeg izvori tvrde da ima sve veći utjecaj unutar delegacije.
Unatoč pozitivnoj atmosferi, pregovore je pratio masovni ruski raketni i dronski napad na ukrajinske civilne ciljeve, uključujući energetsku infrastrukturu. Američka strana to nije protumačila kao izravnu poruku protiv mirovnog procesa.
O čemu se razgovaralo
Središnja tema bila je deeskalacija i sprječavanje ponovnog izbijanja rata nakon njegova mogućeg završetka. Razgovaralo se i o prekidu vatre kao koraku prema referendumu o teritorijalnim pitanjima, uz stav predsjednika Zelenskog da takvu odluku mogu donijeti isključivo građani Ukrajine.
Dogovor o teritoriju nije postignut. Rusija i dalje zahtijeva povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa, dok Kijev to odbija, iako se razmatraju ideje poput demilitarizirane ili slobodne ekonomske zone.
Veliko prijeporno pitanje ostaje i nuklearna elektrana Zaporižja. Prema američkom prijedlogu, elektrana bi bila pod zajedničkim upravljanjem Ukrajine, SAD-a i Rusije, uz ulogu IAEA-e, dok Kijev strahuje da bi takav aranžman legitimizirao rusku okupaciju.
Sljedeća runda pregovora očekuje se 1. veljače, a najteža pitanja — Donbas i Zaporižja — ponovno će biti u fokusu. Washington želi pogurati proces prema završnici, dok Zelenski poručuje da čeka hoće li Rusija pokazati stvarnu spremnost za mir.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....