Ukrajinski dronovi, a povremeno i rakete, već mjesecima izazivaju kaos diljem Rusije. Prema podacima ukrajinske Službe sigurnosti (SBU), gotovo 160 uspješnih udara dronovima i projektilima izvedeno je 2024. godine na postrojenja za crpljenje i rafiniranje nafte, što je dovelo do nestašice goriva i smanjenja kapaciteta ruskih rafinerija za 37 posto. Crpljenje i rafiniranje nafte čini oko 90 posto ruskog obrambenog proračuna, pa su to legitimne mete, podsjetio je nedavno načelnik SBU Vasil Maljuk. "To su prljavi petrorublji koji financiraju rat protiv nas", izjavio je Maljuk.
U međuvremenu se Kremlj muči s odgovorom na ukrajinske napade. Prošli je utorak ruski čelnik Vladimir Putin potpisao zakon koji omogućava slanje rezervista kako bi branili ključnu infrastrukturu, poput rafinerija nafte, od napada dronovima.
U praksi, to vjerojatno znači povećanje broja mobilnih jedinica protuzračne obrane sastavljenih od vojnika koji upravljaju strojnicama montiranim na kamionete, što je ruska zamisao koja je već prije naišla na podsmijeh. Fotografija koja prikazuje dva ruska vojnika uz kamionet, pickup s montiranim protuzračnim topom nedaleko od Kremlja, postala je viralna 26. listopada kada se Moskva našla pod masovnim ukrajinskim napadom dronovima.
Ta fotografija, objavljena na Telegram kanalima koji podržavaju Kremlj, ubrzo je postala simbol toga koliko je duboko Putinov rat protiv Ukrajine zašao u samu Rusiju.
"Tri dana od Kijeva do dva tipa koji brane Moskvu. Sramota", napisala je nedavno na X-u politička komentatorica Meaghan Mobbs, kći američkog posebnog izaslanika za Ukrajinu Keitha Kellogga.
Ruski sustav protuzračne obrane na rubu snaga
Iako se rusku vojsku često smatra drugom najmoćnijom na svijetu, odmah nakon američke, stručnjaci tvrde da su korupcija, godine rata, preraspoređivanje snaga i stalni ukrajinski udari oslabili ne samo njezine snage na prvoj liniji bojišta, nego su iscrpili i njezin sustav protuzračne obrane.
"Rusija je izgubila mnoge sustave protuzračne obrane u posljednje dvije godine, pa vjerojatno postoje mnoge praznine u pokrivanju, koje omogućuju uspješne napade", rekao je vojni analitičar Sascha Bruchmann iz londonskog Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) za Kyiv Independent.
George Barros, voditelj tima za Rusiju i geoprostornu inteligenciju (GEOINT) u istraživačkom centru Institut za proučavanje rata (ISW), ističe da Rusija sada koncentrira većinu svojih protuzračnih snaga oko ukrajinske fronte i nekoliko strateških regija. "Kad prođete tu početnu ‘školjku‘ oko bojišta u Ukrajini, u ostatku Rusije ima praznina i ranjivosti", napomenuo je Barros.
Ukrajina je već nekoliko puta iskoristila te praznine. U jednom od impresivnijih napada, u travnju, dron pun eksploziva pogodio je tvornicu dronova Shahed u Tatarstanu, više od 1000 kilometara od granice Ukrajine. Barros navodi kako je taj napad pokazao da je pokrivanje ruskih radara na velikim udaljenostima neujednačeno i da je njihova sposobnost presretanja sporih meta ograničena.
Situacija oko Moskve je, pak, drugačija. Glavni grad i okolna regija snažno su zaštićeni, s više slojeva radara i raketnih sustava. "Visoka je koncentracija ruskih protuzračnih snaga oko Moskve. Teško je našim dronovima doći do središta grada", rekao je Oleksij, ukrajinski časnik odgovoran za koordinaciju četiri protuzračne jedinice koje čuvaju sjever Kijeva.
Ipak, kako kaže, fotografija dva vojnika sa strojnicom na kamionetu ispred Kremlja "ima malo taktičkog smisla". "Kremlj, mauzolej i ova mobilna protuzračna posada - to nije mjesto na kojem bi trebali obarati dronove. Ne pucaš po vlastitim kulturnim znamenitostima", dodao je Oleksij.
On smatra da je snimka bila namijenjena domaćoj publici. "To služi za uvjeravanje Rusa da su njihovi sveti simboli - Kremlj, Crveni trg - zaštićeni. Mislim da se radi više o oblikovanju narativa nego o stvarnoj obrani", zaključio je Oleksij.
Kronični ukrajinski problem
Tu je i pitanje koliko bi te jedinice mogle biti korisne. Oleksij navodi da su za Ukrajinu bile "jeftine" i "efektivne" kad je Rusija počela lansirati dronove Shahed 2022. godine, ali su poboljšanja u taktici i tehnologiji učinila te jedinice neučinkovitima. "Sada dronovi lete na više od 2000 metara i te skupine više nisu toliko učinkovite", istaknuo je.
No, unatoč svim rupama i manama ruske protuzračne obrane, ipak postoji jedan očigledan problem za Kijev, a to je manjak oružja za maksimalno iskorištavanje tih slabosti. Iako Kijev bilježi uspjehe s dronovima dugog dometa s eksplozivnim punjenjem od nekoliko desetaka kilograma, oni nikada neće imati istu udarnu moć kao krstareće rakete.
Ukrajina raspolaže projektilom Neptun vlastite proizvodnje - bazično protubrodskom raketom (op. a.) - no činjenica da se rijetko koristi ukazuje na to da ih Kijev vjerojatno još nije proizveo u velikim količinama. Nadograđena verzija rakete nazvana Dugi Neptun tek je u ožujku prošla testiranja.
Ipak, tu je još jedan ukrajinski proizvod, hvaljena raketa Flamingo, veliki projektil s golemom bojevom glavom od 1150 kilograma i dometom od čak 3000 kilometara.
No, unatoč tome što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio njihovu uporabu posljednjih mjeseci u borbenim uvjetima te najavio da će uskoro ući u serijsku proizvodnju, čini se da ti projektili još nisu prisutni u ukrajinskom arsenalu u značajnijim količinama.
Da bi Ukrajina u potpunosti iskoristila slabosti ruske protuzračne obrane na kratki rok, treba joj znatno veći broj raketa od njezinih zapadnih saveznika. Velika Britanija nedavno je dopunila ukrajinski arsenal nepoznatim brojem raketa Storm Shadow, no druge dvije zemlje - SAD i Njemačka - one su koje mogu pružiti posebno veliku pomoć Kijevu, ali to dosad nisu učinile.
Ni Tomahawka ni Taurusa
Prošli je mjeseca bilo mnogo nagađanja da će Washington poslati Ukrajini krstareće rakete Tomahawk koje bi, iako se radi o oružju starom nekoliko desetljeća, bile idealne za iskorištavanje praznina u ruskoj protuzračnoj obrani. "Tomahawk leti sporo i nije baš stealth (nevidljiv)", rekao je za Kyiv Independent Tom Karako, viši suradnik Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS). "No, njihova je korisnost protiv protuzračne obrane u tome što mogu letjeti nisko i polako te neizravnim putem kako bi zaobišli protuzračnu obranu i priljubili se uz teren."
Američki predsjednik Donald Trump poručio je nedavno da rakete Tomahawk zasad neće isporučiti Ukrajini, ali Kijev se još uvijek trudi da ih se domogne. "U stalnim smo pregovorima s vladom SAD-a o različitim sposobnostima, ali to je preosjetljiva tema za otkrivanje detalja u ovom trenutku", izjavila je za ukrajinski list ukrajinska veleposlanica u SAD-u Olha Stefanišina.
Njemačka je pak, čak i nakon što je odobreno slanje američkih projektila ATACMS i britansko-francuske rakete Storm Shadow, odbila poslati svoje moćne rakete Taurus. To oružje može pogoditi ciljeve na udaljenosti od 500 kilometara, što je domet veći od drugih raketa dugog dometa koje je Ukrajina dobila od saveznika.
"Isporuka raketa Taurus u ovom je trenutku značajnija za Nijemce nego za Ukrajince jer je Taurus postao krajnji simbol njemačke tjeskobe i straha od eskalacije", rekao je ranije ove godine za Kyiv Independent Fabian Hoffmann sa Sveučilišta u Oslu, stručnjak za raketnu tehnologiju. "I upravo zato je isporuka raketa Taurus toliko važna - time ispravljate nepravdu", zaključio je Hoffmann.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....