Kriza u Ukrajini i spekulacije o mogućoj ruskoj intervenciji doživljavaju posljednjih dana svoj vrhunac. Kolika je stvarna opasnost da Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu te da na krajnjem istoku Europe dođe do rata? Ukrajinski veleposlanik u Zagrebu, iskusni diplomat Vasilj Kirilič, kaže nam da je nakon analize intenziteta radnji koje se odvijaju na granici s Ukrajinom jasno da Ruska Federacija formira vojne snage duž ukrajinske granice, u kojima je više od 120 tisuća vojnika.
Osim toga, koncentrira se velik broj ruske vojne opreme uz granicu, a vojna oprema se šalje i u Bjelorusiju čije rukovodstvo ponavlja iste narative kao i Ruska Federacija: agresivnu retorika ruskog vodstva i širenje mitova o Ukrajini. Tu su i zahtjevi Rusije prema ukrajinskim zapadnim partnerima, a sve to daje razlog za vjerovanje kako se odvija proces pripreme za provedbu određenog plana. Istodobno, snažna međunarodna potpora ukrajinskih partnera, NATO-a i EU, suzdržava i korigira takve planove Kremlja.
Postoji samo jedan način da se izbjegne ova prijetnja, da se izbjegne početak novog rata u Europi, a to je da Ruska Federacija prestane Ukrajini prijetiti agresijom te da prestane sa slanjem vojnih snaga i naoružanja na granici s Ukrajinom. Osim toga, mora povući svoje trupe iz privremeno okupiranih regija Donjecke i Luganske oblasti te prekinuti podržavanje separatističkih formacija.
Zašto, po vama, Rusija, u ovom trenutku podiže napetosti u odnosima s Ukrajinom?
- Ukrajina je neovisna demokratska država. Ukrajina je jasno izjasnila svoje strateške prioritete – integraciju u Europsku uniju i NATO. Ovo je prirodan put za Ukrajinu – put u ujedinjenu Europu, ili povratak kući. Sama činjenica postojanja snažne demokratske Ukrajine kao dijela ujedinjene Europe već je opasnost za rusko autoritarno vodstvo. Za Rusiju je opasno imati susjeda koji poštuje ljudska prava, slijedi i podržava europske vrijednosti koje se mogu proširiti i na teritorij Ruske Federacije te uništiti autoritarni imperijalni model države. Ukrajina ima dugu povijest borbe za neovisnost. Današnja ruska agresija na Ukrajinu nastavak je višestoljetnih vojnih napora Rusije da uništi Ukrajinu. Prije više od 100 godina mlada ukrajinska država, Ukrajinska Narodna Republika, izgubila je državnost agresijom boljševičke Rusije. Godine 1917. boljševici su na granici s Ukrajinom počeli koncentrirati rusku crvenu vojsku, a kao razlog invazije nazvali su "kontrarevolucionarni ustanak" na Donu, i ruske crvene postrojbe ušle su u ukrajinski Harkiv. - "Primjer boljševičkog nasilja", rekao je general-bojnik Hoffmann, predstavnik njemačkog izaslanstva na pregovorima u Brestu 1918., "je Ukrajina. Kad je njezino stanovništvo pokazalo volju za samoopredjeljenjem, petrogradska vlada poslala je ultimatum Kijevu, prijeteći upotrebom oružja ako ukrajinski narod pokuša iskoristiti svoje pravo na samoopredjeljenje." I dok su ruske crvene trupe Muravjova i Antonova-Ovsejenka osvajale jedan ukrajinski grad za drugim, povjerenik za vanjske poslove boljševičke Rusije Lav Trocki izjavio je da "u Ukrajini nema nikakvih okupatorskih vojski". Prisjetite se izjava sadašnjeg vodstva Ruske Federacije o tome da "nas tamo nema". A prisutnost ruske vojske na privremeno okupiranim područjima Donbasa potvrđuje velika količina dokumentarnih i materijalnih dokaza koje je Ukrajina predočila UN-u, NATO-u i EU.
Rusija, ovakvom politikom, dodatno sebe izolira i vraća Europu u vrijeme hladnog rata. Zašto mislite da ona to radi?
- Ovo je pokušaj vodstva Ruske Federacije da oživi Sovjetski Savez. Kremlj smatra da je raspad Sovjetskog Saveza najveća tragedija za Rusiju. Stoga se na agresivan način demonstriraju ekspanzionističke namjere. Rusija, kao revizionistička država, koristi vojne i raznolike hibridne alate kako bi ostvarila svoj cilj.
Ali te će iluzorne namjere imati za Rusku Federaciju visoku cijenu.
Očekuje li Ukrajina pomoć NATO-a i kakvu konkretnu pomoć mislite da možete dobiti?
- Stalna prijetnja Ukrajini od Ruske Federacije postala je i razlog traženja formata za zaštitu naše državnosti. A takva jest obrambena alijansa država članica NATO-a, koja je organizacija kolektivne sigurnosti, obrane i suzdržavanja. Članstvo Ukrajine u NATO-u strateški je prioritet, utvrđen u Ustavu Ukrajine. Na Summitu NATO-a u Bukureštu 2008. nedvojbeno je bilo izjavljeno da će Ukrajina postati članica NATO-a. Podrška Ukrajinaca članstvu u NATO-u stalno raste. Prema istraživanju neovisnih centara, 61,2% Ukrajinaca podržava ulazak u NATO. I ova brojka raste. Ruska agresija motivira Ukrajince da podrže ulazak u Alijansu. NATO pruža snažnu političku potporu teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, naši partneri jačaju obrambenu moć Ukrajine. Imamo pravo braniti svoju državu.
Zapad prijeti sankcijama u slučaju napada, ali u Kijevu kažu kako sankcije treba uvesti, preventivno, što prije. Zašto tako mislite i koji bi efekt bio od toga?
- Sankcije su jedan od alata suzdržavanja agresivne politike Rusije. I oni doduše pokušavaju obezvrijediti njihovu učinkovitost. Usvajanje paketa sankcija i njihova provedba rezultat je analize njihove učinkovitosti u ovoj ili onoj fazi. No, osim prijetnji sankcijama, postoji i upozorenje kao sredstvo suzdržavanja i sprječavanja agresivnih radnji. Učinkovitost se određuje uspješnom kombinacijom preventivnih sankcija i sankcija kao odgovora.
U Moskvi, pak govore kako NATO ima namjeru "okupirati Ukrajinu" te da se u Kijevu prave planovi za napad na paradržavne tvorevine Donjeck i Lugansk. Ima li Ukrajina to u planu?
- U NATO-u ima 30 država članica, a nijedna još nije rekla da je okupirana od strane NATO-a. NATO je obrambeni savez 30 zemalja. To je istina iz udžbenika, koja je poznata učenicima u školi. Ukrajina se strogo i dosljedno pridržava režima prekida vatre na liniji sukoba i jasno deklarira politiku mirne reintegracije privremeno okupiranih teritorija. A ruski narativi o "pripremi ofenzivnih operacija" usmjereni su na pripremu izgovora i opravdavanje moguće intervencije Ruske Federacije na Ukrajinu. Povijest pokazuje da je za invaziju agresoru potreban provokativni izgovor.
NATO je objavio da u slučaju ruskog napada u Ukrajinu neće slati svoje snage, kako ne bi došlo do direktnog sukoba s Rusijom. Što mislite, ima li Ukrajina snage da se odupre Rusiji koja ima jednu od najjačih armija na svijetu?
- Ukrajina je značajno ojačala svoje obrambene sposobnosti. Ukrajinci su snažni duhom – oni brane svoju državu, svoje obitelji, svoju zemlju.
Već osam godina borbe protiv ruske agresije učvrstilo je i ojačalo vojnu moć Ukrajinaca. Ukrajinci imaju pravo na zaštitu. Moraju se braniti. I branit će se.
Neki analitičari govore, kako Rusija, zapravo želi isprovocirati promjenu vlasti u Kijevu, odnosno pomoći da na vlast dođe vlada koja bi bila više sklona Rusiji.
- Analiza aktivnosti i vojno-političkih manevara Ruske Federacije daje osnove vjerovati da u Kremlju razrađuju različite scenarije za Ukrajinu. Ali nećemo dopustiti da se bilo koji od njih utjelovi na teritoriju Ukrajine.
Ukrajina želi u NATO, međutim i sam američki predsjednik Joe Biden kaže da je to teško vremenski odrediti, a spominje se da bi to moglo biti tek za nekih najmanje deset godina.
- Integracija Ukrajine u NATO jedan je od strateških prioriteta sadržanih u Ustavu. Ukrajina je 2008. godine na summitu NATO-a u Bukureštu primila jasan signal da će postati članica NATO-a. U tu svrhu moja zemlja prolazi kroz sustavne i sveobuhvatne reforme kako bi se pridružila NATO-u. Sjevernoatlantski savez bilježi veliki napredak Ukrajine i potvrđuje da će Ukrajina postati aktivna članica NATO-a. Nezahvalna je stvar predviđati rokove, ali važno je nešto drugo: sustavno i ustrajno izvršavati te zadaće i stati na prag NATO-a.
Ovih dana je hrvatski predsjednik Milanović kazao da NATO ne bi trebao primiti Ukrajinu u članstvo te da će Hrvatska povući svoje vojnike ako dođe do ruske intervencije.
- Hrvatska je prijatelj Ukrajine. Hrvatska i Ukrajina – dvije su zemlje koje spaja slična sudbina. Republika Hrvatska čvrsto i dosljedno podupire teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Hrvatska je promicatelj europskih integracija Ukrajine. U novijoj europskoj povijesti samo su dvije zemlje morale braniti svoju državu od vanjske agresije – Hrvatska i Ukrajina. Hrvatska je stekla jedinstveno iskustvo mirne reintegracije Podunavlja. Ovo iskustvo mirne reintegracije privremeno okupiranih teritorija vrlo je korisno za Ukrajinu. Ukrajina je mirna zemlja. Predani smo načelu mirne reintegracije privremeno okupiranih teritorija u skladu s ukrajinskim zakonom. Cijenimo inicijativu predsjednika Vlade Republike Hrvatske gospodina Andreja Plenkovića, velikog prijatelja Ukrajine, za osnivanje Radne skupine za proučavanje iskustva mirne reintegracije privremeno okupiranih teritorija. Ovdje je ključna riječ - mirne. Radna skupina aktivno djeluje i mnogi elementi hrvatskog iskustva od velikog su interesa za Ukrajinu.
Iskustvo je potrebno proučiti, analizirati, osmisliti mogućnost njegove primjene i u kojim područjima. Hrvati su obranili svoju državu od agresora, obranit će se i Ukrajinci. Osim toga ne stignem odgovoriti na stotine poruke Hrvata koji nam pružaju podršku i spremni su doći braniti Ukrajinu. To je puno snažniji glas od pojedinačnih izjava u kojima se iskazuje prezir prema Ukrajini.