UN proglasio transatlantsko ropstvo najtežim zločinom protiv čovječnosti. Hrvatska ostala suzdržana

Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je u srijedu rezoluciju kojom se transatlantsko ropstvo priznaje kao „najteži zločin protiv čovječnosti” u povijesti. Dokument koji je predložila Gana usvojen je usprkos snažnom otporu Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Argentine, a njime se države članice pozivaju na priznavanje povijesnih nepravdi i otvaranje dijaloga o reparacijama, objavili su Reuters i BBC.

Gana je prijedlog obrazložila tvrdnjom da su posljedice ropstva, tijekom kojeg je između 15. i 19. stoljeća prisilno odvedeno i prodano između 12 i 15 milijuna Afrikanaca, i danas prisutne kroz rasne nejednakosti i neravnopravan razvoj. Prema podacima iznesenim tijekom rasprave, procjenjuje se da je više od dva milijuna ljudi smrtno stradalo tijekom samog transporta prema Americi.

Podjele među članicama

Za rezoluciju su glasale 123 države, predvođene članicama Afričke unije i Karipske zajednice. Protiv su bile tri države – Sjedinjene Američke Države, Izrael i Argentina – dok su 52 države ostale suzdržane, uključujući Ujedinjenu Kraljevinu i sve članice Europske unije, pa tako i Hrvatska.

Iako rezolucije Opće skupštine nisu pravno obvezujuće, one nose značajnu političku težinu kao odraz globalnog javnog mnijenja. Predsjednik Gane John Mahama poručio je uoči glasanja kako je ovo čin pravde za milijune onih koji su trpjeli poniženja, ali i brana protiv zaborava onih koji i danas osjećaju ožiljke ropstva. „Neka ostane zabilježeno da smo, kada nas je povijest pozvala, učinili ono što je ispravno”, izjavio je Mahama.

Pitanje reparacija

Rezolucija poziva države članice na izdavanje formalnih isprika, povrat ukradenih kulturnih artefakata, financijsku odštetu i jamstva da se takvi zločini neće ponoviti. Ministar vanjskih poslova Gane Samuel Okudzeto Ablakwa pojasnio je kako afrički lideri ne traže novac za sebe, već zahtijevaju uspostavu obrazovnih zaklada, fondova za razvoj vještina i potporu žrtvama, napomenuvši da dokument ne navodi specifične novčane iznose.

Sjedinjene Američke Države i Europska unija izrazile su zabrinutost da bi tekst mogao implicirati hijerarhiju među zločinima protiv čovječnosti. Američki predstavnik Dan Negrea usprotivio se „ciničnom korištenju povijesnih nepravdi kao sredstva pritiska” za preraspodjelu modernih resursa ljudima koji su tek daleki srodnici žrtava. Veleposlanik SAD-a dodatno je istaknuo kako rezolucija ostavlja nejasnim tko bi točno bili primatelji „reparacijske pravde”.

Britanski veleposlanik pri UN-u James Kariuki dodao je kako je tekst sporan u pogledu međunarodnog prava, ponovivši stav Londona da se današnje institucije ne mogu smatrati odgovornima za prošlost. SAD je također naglasio da ne priznaje pravno pravo na odštetu za djela koja u vrijeme izvršenja nisu bila protuzakonita prema tadašnjim normama.

Političke tenzije

Raspravu su obilježile i tenzije između Gane i administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Predsjednik Mahama optužio je Trumpovu vladu za normalizaciju brisanja crnačke povijesti kroz obnovu spomenika Konfederacije i pokušaj uklanjanja izložbi o ropstvu u Philadelphiji, nazvavši te politike opasnim predloškom za druge vlade. Negrea je odgovorio tvrdnjom da je Trump za crne Amerikance učinio više od bilo kojeg drugog predsjednika te da radi danonoćno kako bi Ameriku učinio velikom.

Gana, na čijoj obali i danas stoje utvrde u kojima su deseci tisuća robova držani u neljudskim uvjetima, našla se i pod kritikom jer na svjetskoj pozornici zagovara pravdu dok istovremeno kod kuće promiče stroge zakone protiv LGBT zajednice. Ipak, potpora koju su pružile Afrička unija i Commonwealth pokazuje da je kampanja za odštetu, koja je bila i službena tema Afričke unije za 2025. godinu, dobila značajan zamah.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres zaključio je kako je potrebna hrabrija akcija država u suočavanju s poviješću, napomenuvši kako je Nizozemska i dalje jedina europska zemlja koja je uputila formalnu ispriku za svoju ulogu u trgovini robljem.