MOZAK OPERACIJE

Upoznajte ‘doktora za svemir‘: Ovo je čovjek koji svojim špijunskim balonima izluđuje Amerikance

Na stranici sveučilišta ga se opisuje kao istaknutog profesora i dobitnika najviših državnih priznanja

Kineski špijunski balon i Wu Zhe

 Afp/Sveučilište Beihag

Tjedan dana nakon što je američka vlada oborila navodni kineski špijunski balon Ministarstvo trgovine sankcioniralo je pet kineskih kompanija i jedan istraživački institut za koje tvrde da su povezani s pekinškim programom nadzora.

Više od polovice tih sankcioniranih organizacija povezano je s jednim čovjekom - Wu Zheom, nagrađivanim kineskim znanstvenikom za kojeg se sumnja da je mozak koji stoji iza kineskog programa nadzora.

Wu je jedan od četiri izumitelja imenovana u odobrenoj patentnoj prijavi za "uređaj za smanjenje težine na velikim visinama" za stratosferske zračne brodove, koju je podnijela Dongguan Lingkong Remote Sensing Technology, jedna od šest organizacija koje je SAD sankcionirao.

Povezani s kineskom vojskom

Prema pisanju The New York Timesa, Wu je suosnivač ili dionik u još najmanje tri tvrtke na "popisu subjekata" za kontrolu izvoza: Eagles Men Aviation Science & Technology Group (EMAST), Shanxi Eagles Men Aviation Science and Technology Group i Beijing Nanjiang Aerospace Technology. EMAST na svojoj službenoj stranici opisuje Wua kao osnivača tvrtke i bivšeg člana znanstveno-tehnološkog povjerenstva Odjela za naoružanje Narodnooslobodilačke vojske Kine (PLA).

Wu i njegovi poslovni partneri "imaju složenu mrežu tvrtki uključenih u tehnologije balona i zrakoplovne tehnologije, od kojih su neke blisko povezane s kineskom vojskom, ali nisu sankcionirane od američke vlade", navodi The Wire China u izvješću o Wuovim poslovnim interesima.

Wu Zhe rođen je 1957. godine u sjevernoj kineskoj pokrajini Shanxi. Stekao je doktorat iz područja strukturalne mehanike 1988. godine na Tehnološkom institutu u Harbinu, koji je 2020. SAD sankcionirao zbog potpore modernizaciji kineske vojske. Wu je 1991. počeo predavati na sveučilištu Beihang koje je američka vlada iz istog razloga sankcionirala 2010. godine.

Već tri desetljeća Wu je uključen u istraživanje "bliskog svemira" - područja iznad ruta komercijalnih zrakoplova, ali ispod satelita u orbiti. Na web stranici sveučilišta Beihang Wu Zhea se opisuje kao istaknutog profesora i dobitnika najviših državnih priznanja koji se odrekao pozicije potpredsjednika sveučilišta kako bi nastavio istraživanje i podučavanje.

"Vodeći znanstvenik na školi za zrakoplovnu znanost i inženjerstvo sveučilišta Beihang usredotočio se na konfiguraciju zrakoplova i raspršenje elektromagnetskih valova. Posebno su istaknuta njegova postignuća u primjeni tehnologije smanjene radarske vidljivosti (stealth tehnologije)", dodaje se u Wuovoj biografiji.

image

Wu Zhe

Sveučilište Beihag

Wu je 2015. uspješno lansirao novi tip zračnog broda za bliski svemir. "Ovo je prvi svjetski uspješan probni let zračnog broda u bliskom svemiru s kontinuiranom snagom, kontroliranim letom i mogućnostima višekratne upotrebe", rekao je Wu za People‘s Daily.

Prije četiri godine sa svojim je timom ostvario još jedan pionirski pothvat kad je lansirao zračni brod bez posade koji je obišao Zemlju. Bespilotna letjelica Zhuiyunhao (u doslovnom prijevodu "lovac na oblake") u manje od mjesec dana prošla je iznad zapadnog Pacifika, jugoistočne Azije, Indije, Indijskog oceana, Arapskog poluotoka, sjeverne Afrike, dijelova južnog SAD-a i sjevernog Meksika.

"Ovo je prvi put da je aerodinamički kontroliran stratosferski zračni brod obletio svijet na 20.000 metara", izjavio je tada Wu za kineske državne novine Southern Daily.

"U usporedbi sa satelitima, ove letjelice su bliže tlu, nose veći teret i podržavaju veću rezoluciju", rekao je za iste novine Yang Yongqiang, jedan od znanstvenika u timu. "U usporedbi s avionima, zračni brodovi rade u višim, stabilnijim meteorološkim uvjetima koji pogoduju dugoročnom promatranju."

Letjelica koju su 2019. razvili Wu i drugi znanstvenici djelovala je na sličnoj visini kao kineski balon za nadzor koji je ranije ovog mjeseca preletio kontinentalni dio SAD-a. No, trenutačno nema dokaza koji povezuju te dvije letjelice.

Podjela resursa civilnog i vojnog sektora

Predviđa se da će Kina godišnje "proizvoditi" gotovo dvostruko više doktora znanosti nego američka sveučilišta do 2025., prema izvješću Centra za sigurnost i nove tehnologije Sveučilišta Georgetown.

Kineski predsjednik Xi Jinping je na kongresu KPK, održanom u listopadu u Pekingu, rekao kako će u sljedećih pet godina "bolje koordinirati strategije i planove, uskladiti politike i sustave te dijeliti resurse između vojnog i civilnog sektora".

Američki State Department posljednjih godina upozorava na razvoj "civilno-vojne fuzije" u Kini, naglašavajući da Xi osobno nadzire strategiju Kineske komunističke partije koja "sustavno reorganizira kineske znanstvene i tehnološke tvrtke kako bi se osiguralo da inovacije istodobno doprinose gospodarskom i vojnom razvoju". Sektori na koje se Peking posebno usredotočio su kvantno računalstvo, poluvodiči, 5G, umjetna inteligencija te nuklearna i zrakoplovna tehnologija.

Peking uz pomoć investicijskih fondova za "civilno-vojnu fuziju" podupire inovacije, a američko Ministarstvo trgovine tvrdi kako je nekoliko takvih fondova preuzelo udjele u EMAST-u i drugim sankcioniranim tvrtkama.

Kina i dalje inzistira da je balon, koji je oboren blizu obale Južne Karoline, bio istraživačka letjelica za praćenje vremenskih prilika. Peking je odbacio optužbe za špijunažu i optužio Washington za pretjeranu reakciju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. veljača 2024 02:52