Utjecajni britanski The Times u petak se u opsežnoj analizi pozabavio likom i djelom srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. U tekstu pod naslovom ‘Aleksandar Vučić: Balkanski Capone ili jedina nada za mirovni sporazum o Kosovu?‘ razgovarali su s pojedinim srpskim oporbenim političarima, neovisnim novinarom i aktivistkinjom, ali i prema Vučiću kritičnom britanskom parlamentarnom dužnosnicom i bivšim diplomatom o njegovoj vladavini, ulozi i utjecaju na prostorima Balkana, posebno kada je politika Beograda prema pitanju Kosova posrijedi, te kako ga se po tom i drugim geopolitičkim pitanjima percipira u zapadnim prijestolnicama.
U Timesu ocjenjuju da u Srbiji neka od najoštrijih mišljenja o Vučiću dolaze od onih koji ga najduže poznaju. "On je Al Capone i Vito Corleone", rekao je Srđan Milivojević, zastupnik oporbene Demokratske stranke koji Vučića poznaje 30 godina. "Vučić nije nikakav patriot, nikakav nacionalist niti demokrat, njega zanima samo neograničena, nekontrolirana vlast", kaže Milivojević.
No, dok Vučića kritičari optužuju da je uništio srpsku demokraciju te da je u dosluhu s kriminalcima, često ga isti ti skeptici vide kao jedinu nadu za stabilnost na Balkanu. Istovremeno, kako piše Times, američki i europski diplomati, koji ga percipiraju kao jedinu figuru koja može uvjeriti Srbe u suživot s bivšom pokrajinom Kosovom, trpe njegovo vrijeđanje Zapada, raspirivanje srpskog šovinizma i dodvoravanje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Ipak, mnogi postavljaju pitanje može li se na tog čovjeka računati kada je mirovni sporazum za Balkan u pitanju. Vučić je oduvijek odbijao priznati neovisnost Kosova, inzistirajući na tome da ono ostane srce Srbije, te je obećao zaštititi etničke Srbe koji tamo žive. Snažne napetosti eksplodirale su ove godine nakon općinskih izbora na Kosovu, koje je bojkotirala golema većina tamošnjih Srba. Kada je Priština postavila gradonačelnike etničke Albance, izbili su novi nemiri i raspoređene su mirovne snage Ujedinjenih naroda.
‘Kosovo se udara, a Srbija ništa‘
Međusobno nepovjerenje Prištine i Beograda nije samo lokalna poteškoća na Balkanu. Srbija se već dugo oslanja na svog saveznika u Moskvi, a neovisnost Kosova zagovarali su SAD i EU, čineći napetosti još jednim izrazom posredničkog sukoba između Rusije i Zapada.
Alicia Kearns, predsjednica vanjskopolitičkog odbora Donjeg doma britanskog parlamenta, iznijela je svoje sumnje u vezi s Vučićem u prošlomjesečnom otvorenom pismu koje je supotpisalo 56 parlamentaraca iz Europe i SAD-a. Ipak, on je svejedno čovjek s kojim Zapad želi normalizirati odnose s Kosovom, koje se odvojilo od Srbije 1999. nakon srpskih zločina koji su pokrenuli bombardiranje Srbije od strane NATO saveza.
"Cijelo vrijeme može se čuti da je Vučić jedina opcija", navodi Kearns. "Mi kažemo ‘Neka pleše svoj ples, neka iskorištava etničke napetosti, potajice on je uz nas‘ - ali on je iredentist (traži povratak izgubljenog teritorija)", dodaje. Ona je također podsjetila na Vučićevo odbijanje da potpiše sporazum o Kosovu uz posredovanje SAD-a i EU-a u ožujku, kada se našalio: "Imam neopisive bolove u desnoj ruci... očekuje se da će ta bol trajati četiri godine".
Kearns ističe da, kako kaže, nema želju kazniti Srbiju, ali da ima problem s kritikama SAD-a i EU-a zbog odluke Kosova da u travnju održi izbore u područjima sa srpskom većinom. "Kosovo se udara štapom, ali Srbija je potpisala sigurnosni sporazum s Moskvom u rujnu, poslala je dva ministra u Rusiju u posljednjih šest mjeseci i nije sankcionirala Rusiju, Iran ili Talibane", ističe Kearns. "Zašto ne prozivamo Srbiju?", pita se ona.
U svom tipičnom zajedljivom stilu 53-godišnji Vučić joj je uzvratio, rekavši: "Vodimo istragu protiv tebe da vidimo tko te financira". Kearns kaže kako smatra da je "vrlo znakovito što on smatra prikladnim prijetiti parlamentarcima", dodajući da je porast anonimnih prijetnji upućenih njoj nakon Vučićeve izjave prisilio njezin sigurnosni tim na pojačanje.
Zbog pucnjava puknuo i balon rezignacije
Vučićev ispad nije bio iznenađenje za Borka Stefanovića, zastupnika srbijanske oporbene Stranke slobode i pravde, čiji je pokušaj da natjera Srbiju da napokon uvede sankcije Rusiji vlada u Beogradu spriječila. "Članove oporbe redovito se psuje i vrijeđa u parlamentu i opisuje ih se kao neprijatelje države na televizijskim kanalima naklonjenim vladi, a koji se financiraju državnim oglašavanjem", kaže Stefanović, kojeg su 2018. godine na okupljanju oporbe muškarci povezani s Vučićevom strankom pretukli do besvijesti metalnom šipkom.
"Između pro-Vučićevskih televizijskih vijesti puštaju se reality showovi u kojima nastupaju dileri droge i ubojice koje su pretvara u heroje, a gledaju ih legije gledatelja u zemlji u kojoj se televizija gleda više nego bilo gdje drugdje u Europi nakon Rumunjske", dodaje Stefanović.
Ipak, kako piše Times, nisu svi Srbi sretni - tisuće su njih ovog su proljeća izašle na ulice prosvjedujući protiv dvije masovne pucnjave (masakr u školi koji je počinio 13-godišnji Kosta K. te nakon toga krvavi pohod mladića kod Mladenovca, op.a.) koje su povezivali s nasiljem u javnoj sferi. "Srednji slojevi živjeli su u balonu, govoreći ‘politika me se ne tiče‘. Taj balon je puknuo s pucnjavama, kada su shvatili da je to povezano s nasiljem koje potiče vlast", rekao je Stefanović.
Ti su se prosvjedi pokazali dosad najvećim izazovom za Vučića, koji se politikom, podsjeća Times, počeo baviti 90-ih kao ministar u vrijeme vladavine Slobodana Miloševića, srpskog čelnika kojem se kasnije sudilo za ratne zločine nakon ratova u kojima se raspala Jugoslavija. Milošević je, podsjeća Times, umro u svojoj ćeliji 2006. za vrijeme suđenja u Haagu. Otkako je preuzeo dužnost 2014. godine, kako se navodi, proeuropski preobraćenik Vučić se ponovno vratio na uzdizanje srpskog nacionalizma, prvo kao premijer, a zatim kao predsjednik.
Vrbovanje huligana i dečki stare škole
Stefanović kaže da se Vučićeva vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) drži na vlasti prijeteći zaposlenicima u državnim tvrtkama otkazima ako ne glasaju za nju te zapošljavajući članove koji imaju stranačku iskaznicu. "Ljudi se učlanjuju u stranku nadajući se poslu, zbog čega ona ima 700.000 članova", rekao je.
Njegova vlada također je optužena za vrbovanje nasilnih nogometnih huligana u svrhu premlaćivanje protivnika - vrlo mračan svijet koji je istraživao istraživački novinar Stevan Dojčinović - što su tvrdnje koje je Vučić uvijek negirao. "Počelo je s korištenjem huligana kao paravojnih skupina tijekom balkanskih ratova", rekao je 38-godišnji Dojčinović, bivši tekstopisac u punk fanzinu, koji je pomagao u osnivanju srbijanske Mreže za istraživanje kriminala i korupcije. "Od tada su im srbijanske tajne službe nudile zaštitu kada im treba gotovina".
U svom skučenom uredu u Beogradu, Dojčinović je izvukao debeli fascikl s primjercima pro-Vučićevskih tabloida, prepunih skarednih članaka o novinaru, kako bi pokazao kako vlada koristi prijateljske medije protiv svojih neprijatelja. "Ponekad sam pet puta mjesečno na naslovnicama, optuživan da radim za CIA, mafiju ili francusku obavještajnu službu i posjećujem sado-mazo klubove", rekao je Dojčinović. "Koriste izvješća sigurnosnih službi, a to su dečki stare škole koji nisu reformirani još od komunizma".
U nedavnom iskazu nestrpljenja prema Vučiću, SAD je sankcionirao njegovog šefa špijuna Aleksandra Vulina, optužujući ga za veze s organiziranim kriminalom i trgovinom drogom i oružjem. Američki State Department također je tvrdio da Vulin pomaže Rusiji da poveća svoj utjecaj na Balkanu, što nije iznenađenje za beogradsku zajednicu ruskih anti-Putinovskih emigranata, čije je kretanje ograničeno jer ih srbijanska vlada proglašava "sigurnosnim rizicima".
Kandić: Nitko drugi nema tu moć
Pitanje za zapadne diplomate jest hoće li Vučić slijediti Putinovu ekspanzionističku matricu te nastaviti na Balkanu utjecati i koristiti svoj položaj da na ovaj ili onaj način dobije ono što želi, ili se na njega Zapad može osloniti da će potpisati sporazum o Kosovu.
Kearns smatra da on nije jedina nada za Zapad, ukazujući na nedavne prosvjede koji, kako je rekla, "sugeriraju da ima mnogo više ljudi koji žele stabilnost u Srbiji nego što bismo (mislili)". S druge strane, akcije Alicije Kearns kritizira sir Ivor Roberts, britanski veleposlanik u tadašnjoj SR Jugoslaviji od 1994. do 1997. godine. "Intervencija Kearns nije od pomoći - Srbi ne reagiraju na pritisak, samo se ukopavaju", rekao je on. "Vučić je jedini značajan akter na sceni i samo netko sklon maštanju može misliti da netko drugi može zauzeti njegovo mjesto", dodao je.
Čak i Nataša Kandić, osnivačica beogradskog Fonda za humanitarno pravo i kritičarka srpskog predsjednika, koja je dobila priznanje za istraživanje srpskih ratnih zločina, kaže da se Zapad mora držati Vučića. "Svaki dan ponavlja svoju tvrdnju da je Srbija okružena neprijateljima i da Europa, posebice Njemačka i Velika Britanija, podržavaju Kosovo, ali jednostavno ne vidim nijednog drugog srpskog političara koji ima moć pregovarati o dogovoru", zaključila je Kandić.
Aleksandar Vučić, napominje The Times, nije odgovorio na njihov upit za razgovor.