‘MI SMO UBIJENI!‘

Uzeli su portrete likvidiranih kolega, ostavili karanfile i zauvijek otišli: Ugašen je i posljednji veliki neovisni medij u Rusiji

Nakon 33 godine s radom je prestao najpoznatiji i najutjecajniji ruski istraživački medij
 Tatyana Makeyeva/Afp
Nakon 33 godine s radom je prestao najpoznatiji i najutjecajniji ruski istraživački medij

Novinari i urednici ruskog lista Novaja gazeta u ponedjeljak su kao i svakog drugog radnog dana došli na posao. No, umjesto da sjednu za svoje stolove i krenu raditi, počeli su pakirali više od tri desetljeća povijesti redakcije u kutije i skidati sa zidova portrete ubijenih kolega. Suosnivač lista Dmitrij Muratov zamolio ih je da se na planu evakuacije u slučaju požara potpišu pokraj oznaka svojih ureda.

Potom su održali posljednji urednički sastanak. Na izlasku iz zgrade još su jednom bacili pogled na prostor u kojem su proveli većinu života. S ulaza su skinuli metalnu ploču s imenom lista i na njezino mjesto postavili plastičnu s natpisom: "Ovdje je bila Novaja gazeta". Na nju su položili bijele karanfile.

image
Tatyana Makeyeva/Afp

"Ubijeni smo", poručili su u priopćenju zaposlenici posljednjeg velikog neovisnog ruskog medija koji je djelovao unutar Rusije. Deveti studenoga ugasili su svjetla, isključili poslužitelje i napustili zgradu u središtu Moskve koja je desetljećima bila njihov drugi dom. "Novine više ne postoje. Ruske vlasti i ruske sigurnosne službe prisilile su našu redakciju na prestanak rada", dodali su.

Gasi se jedan od posljednjih neovisnih medija u Rusiji: ‘Ubili su nas‘

Gašenje lista vrhunac je desetljeća zastrašivanja, uznemiravanja i progona, koji su se intenzivirali nakon početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu. Organizacija Reporteri bez granica poručila je da će Novaja gazeta ostati simbol slobodnog novinarstva i uzor medijima diljem svijeta čak i nakon zatvaranja. Fiona O‘Brien, regionalna direktorica za Europu i Središnju Aziju pri međunarodnom Odboru za zaštitu novinara, nazvala je gašenje lista "crnim danom za neovisne medije bilo gdje u svijetu".

Osnovan 1993. uz potporu bivšeg sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova, koji je za pokretanje lista izdvojio dio novca od svoje Nobelove nagrade za mir, list je ugled izgradio istražujući korupciju, ratne zločine, kršenja ljudskih prava i društvene probleme. Godine 2021. njegov tadašnji glavni urednik Muratov primio je Nobelovu nagradu za mir za obranu slobode medija u Rusiji. Tijekom 33 godine postojanja list je nastavio raditi unatoč prijetnjama, nasilju i ubojstvima. Šestero njegovih novinara ubijeno je, a mnogi drugi bili su žrtve fizičkih napada.

Počinitelji i nalogodavci ubojstava u većini slučajeva nikada nisu pronađeni ni kažnjeni. I sam Muratov bio je meta napada kad mu je nepoznata osoba bacila kemikaliju u lice. Redakcija je nastavila objavljivati i nakon blokiranja internetske stranice, oduzimanja medijske licence i zapljene tiskarske opreme. Jedan od njezinih novinara, Oleg Roldugin, uhićen je i čeka suđenje u kućnom pritvoru. Dio novinara u međuvremenu se preselio u Europu gdje je pokrenuo zasebno izdanje Novaja gazeta Europa na koje zatvaranje moskovske redakcije ne utječe.

image
Tatyana Makeyeva/Afp

List je financijski opstajao primarno zahvaljujući donacijama čitatelja, uglavnom Rusa koji ne podržavaju Kremlj. Naime, u ožujku 2022. Kremlj je donio zakon o cenzuri, prema kojemu je kriminalizirao širenje informacija o djelovanju svojih oružanih snaga koje smatra lažnima. Ruske vlasti zabranile su medijima da ruski napad na Ukrajinu nazivaju ratom, agresijom ili invazijom. Unutar redakcije Novaje gazete vodile su se rasprave o tome ima li smisla uopće nastaviti s radom u takvim okolnostima.

Mišljenja su bila podijeljena, pa su na kraju odluku prepustili čitateljima. Na Telegramu su pitali svojih 4460 pretplatnika žele li da list nastavi izlaziti pod cenzurom ili da obustavi rad. Oko 94 posto ih se izjasnilo za nastavak. "Rekli su: Nastavite jer mnogi od nas su ljudi iz postsovjetskog doba, a cijeli smo život proveli čitajući između redaka. Važno nam je samo da ostanete s nama", rekla je za The New York Times novinarka lista Tatjana Brickaja.

Novaja gazeta nastavila je djelovati putem Telegrama, emisija na YouTubeu i članaka na internetskoj stranici, dostupnoj samo putem VPN-a. Tiskano izdanje, koje je 2023. imalo dnevnu nakladu od 108.000 primjeraka, izlazilo je tri puta tjedno sve do 2022. kada je list zbog državne cenzure bio prisiljen ugasiti fizičko izdanje.

Ali, potreba za njihovim radom nije nestala. "Postoji golema potreba da se sazna više o onome što se događa u našoj zemlji", rekao je za Haaretz glavni urednik Novaje gazete Sergej Sokolov. Umjesto izvještavanja o ratu u Ukrajini, koje je ruska cenzura učinila nemogućim, novinari su se usredotočili na njegove posljedice unutar Rusije. Pisali su o povratku vojnika s bojišnice, porastu nasilja u društvu, pogoršanju stanja u školama i sudovima, rastu troškova života i nestašici goriva. To je bilo daleko od istraživanja koja su Novaju gazetu nekoć učinila najvažnijim neovisnim medijem u zemlji. Ipak, i u suženom prostoru djelovanja novinari su nastavljali istraživati teme koje vlasti nisu željele otvarati, poput korupcije i ekološkog kriminala.

image
Natalia Kolesnikova/Afp

Za novinare i istraživače koji više nisu mogli putovati u Rusiju informacije koje je redakcija prikupljala na terenu ostale su dragocjene. Njezina prisutnost u zemlji omogućavala joj je da proizvede izvještaje koje bi iz inozemstva bilo teško, a često i nemoguće napraviti. "Izbjegavanje snažne državne represije i pronalaženje načina za iznošenje činjenica, a da pritom ne budete uništeni, nije ‘suradnja‘. Prema mojem mišljenju, to je preživljavanje i otpornost", rekao je za Kyiv Independent ruski novinar Pavel Kanjigin koji je u Novaji gazeti radio do 2022., a danas vodi istraživački medijski projekt Prosleduet Media.

Ruski nobelovac: ‘Ništa od ‘pobjede‘. Rusija može uništiti Ukrajinu, ali ne može pokoriti‘

Ipak, odluka da ostanu u Rusiji i nastave objavljivati pod sve strožim ograničenjima izazivala je i kritike pojedinih kolega. "Novaja gazeta je uspijevala raditi sve ove godina pod zabranama tako što jednostavno nije govorila ništa. U tom slučaju, kolege, vi uopće niste bili novinari. Oprostite mi na ovim riječima. Poluistine i namjerno prešućivanje samo su drugi nazivi za propagandu", napisala je na društvenim mrežama Marija Strojeva, novinarka koja je do 2014. radila za rusku televiziju RBC.

No, novinari Novaje gazete nastavili su pisati o ljudima čiji je život rat ugasio ili nepovratno promijenio. Filantropija i aktivizam bili su važan dio misije lista: redakcija je poticala čitatelje da pomažu onima kojima je pomoć potrebna, a i sama je organizirala prikupljanje sredstava. Antiratni stav list je izrazio već na početku ruske invazije kad je izašao na ruskom i ukrajinskom jeziku s porukom na naslovnici: "Odbijamo smatrati ukrajinski narod svojim neprijateljima".

image
Tatyana Makeyeva/Afp

U travnju ove godine vlasti su pretresle redakciju i zaplijenile opremu. Ministarstvo pravosuđa je 4. rujna proglasilo Novaju gazetu "stranim agentom", zajedno sa 106 njezinih suradnika. Posljednji čavao u lijes bila je odluka vlasnika prostora koji je odbio produljiti ugovor o najmu, a banke preko kojih su se obrađivale donacije čitatelja, jedini izvor prihoda lista, objavile su da će prestati s tom praksom. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je optužbe da je ruska vlast imala ulogu u gašenju Novaje gazete. "U uvjetima oštre konkurencije zatvaranje je bilo standardan i racionalan proces, dio uobičajenih promjena na medijskoj sceni", rekao je Peskov. Zaposlenici lista takvo objašnjenje odbacuju.

"Ne opraštamo se. Svakako ćemo se vratiti jer Novaja gazeta nisu samo novine ili internetska stranica; ona je ideja, način života za sve koji ovdje rade. A nju je nemoguće ubiti i nemoguće zatvoriti. Nastavit ćemo živjeti. Siguran sam da će se društvo, zarobljeno u ovom strašnom vremenu, naposljetku probuditi", zaključio je glavni urednik Sergej Sokolov.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. studeni 2026 14:50