Američki potpredsjednik JD Vance postao je prvi visoki dužnosnik SAD-a koji je ikada posjetio Armeniju, no povijesni trenutak zasjenio je incident na društvenim mrežama.
Naime, na njegovu službenom X profilu osvanula je objava u kojoj se masakr nad Armencima iz 1915. godine izravno naziva „genocidom“. Ta je riječ, međutim, ubrzo nestala s profila, što je u Americi pokrenulo nagađanja o tome tko zapravo vodi američku vanjsku politiku, potpredsjednik ili njegovi savjetnici za odnose s javnošću, piše CNN.
Vance je u utorak posjetio Memorijalni centar u Erevanu kako bi odao počast žrtvama masovnih ubojstava iz 1915. godine. Prvotna objava na njegovu profilu navodila je da su on i njegova supruga Usha Vance položili vijenac kako bi „odali počast žrtvama armenskog genocida iz 1915.“.
Međutim, korištenje riječi „genocid“ izravno je u suprotnosti s politikom Trumpove administracije, koja tu riječ sustavno izbjegava kako ne bi narušila odnose s Turskom, ključnim saveznikom u regiji.
Glasnogovornica Bijele kuće, Karoline Leavitt, potvrdila je da se politika SAD-a nije promijenila: „Što se tiče spomenute objave o Armencima, upućujem vas na ranije poruke Bijele kuće povodom Dana sjećanja. U ovom trenutku nema promjena u službenoj politici.“
Nakon brisanja sporne objave, potpredsjednikov profil podijelio je novu poruku s fotografijom njegove rukom pisane bilješke iz knjige gostiju. U njoj je Vance napisao: „U svečanom sjećanju na izgubljene živote, odajemo počast otpornosti i trajnom duhu armenskog naroda.“
Turska i dalje službeno ne priznaje događaje iz 1915.–1917. godine kao genocid nad Armencima, unatoč tome što je više od 30 zemalja to učinilo do 2026. godine. Službena Ankara tvrdi da nije postojala planska namjera uništenja Armenaca kao etničke skupine, već da su masovne deportacije i žrtve bile posljedica ratnih uvjeta Prvog svjetskog rata, uzajamnih sukoba, pobuna, gladi i bolesti. Pretpostavlja se da je ubijeno više stotina tisuća ljudi, a neki izvori navode i više od milijun žrtava.
Priznanje termina „genocid“ Turska smatra neprihvatljivim jer bi, prema njezinu stajalištu, narušilo temeljni nacionalni identitet i narativ o osnivanju Republike, otvorilo put za reparacije ili teritorijalne zahtjeve te ugrozilo unutarnju političku stabilnost u zemlji gdje je poricanje genocida duboko ukorijenjeno u većini društva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....