Najdelikatnija faza izbora novog pape započet će danas unutar vatikanskih zidova gdje će se u 9 sati ujutro naći svi kardinali trenutačno okupljeni u Rimu.
Odmah nakon sprovoda, naime, počelo je devet dana žalosti, novendiali, period u kojem će kardinali intenzivno razmišljati kojeg papu izabrati za Kristovog namjesnika na zemlji. Prošlotjedne kongregacije imale su za cilj riješiti najhitnija pitanja poput datuma i organizacije sprovoda preminulog pape Franje, dok bi sljedeće kongregacije trebale služiti za upoznavanje samih kardinala, a onda i za neposredno lobiranje najprikladnijeg kandidata za Petrovo prijestolje. Na samom izboru sudjelovat će 133 kardinala iz 71 zemlje, među njima i dvojica Hrvata, Josip Bozanić i Vinko Puljić.
U tih devet dana žalosti koji traju do sljedeće nedjelje kardinali će zajedno služiti mise u Vatikanu, slušati propovijedi i nagovore u kojem smjeru bi Crkva trebala ići u budućem razdoblju. Nedjeljnu misu, prvu nakon sprovodne imao je Pietro Parolin, bivši vatikanski tajnik, prvi favorit po kladionicama za Franjinog nasljednika.
No tko bi to uistinu mogao biti?
Brojni analitičari i poznavatelji crkvenih prilika ističu kako je papa Franjo donio "i entuzijazam i zabrinutost" te kako će se na općim kongregacijama pokušati isprofilirati osoba koja će moći pomiriti te dvije stvari. Mnogi analitičari zasad su uvjereni da nema jednog, čvrstog, jakog kandidata oko kojeg bi se okupila većina i koji bi se mogao nametnuti nezadovoljnoj manjini. Stoga će se ići u kompromisno rješenje koje će se isprofilirati upravo na tim općim kongregacijama koje slijede.
PROČITAJTE VIŠE Jedan kriterij bi u ovoj konklavi ipak mogao biti presudan
Talijanski mediji, očekivano, u prvi plan ističu Talijane - Parolina i nadbiskupa Bologne Mattea Zuppija kao kardinale koje mogu "držati razlike na okupu". I jeruzalemski patrijarh Pierbattista Pizzaballa, koji je upravo navršio šezdeset godina, kandidat je. Upravo zbog mladosti, budući da su i Ratzinger i Bergoglio birani sa 78 odnosno 76 godina. No mnogi smatraju kako bi njegov izbor razljutio izraelskog vođu Benjamina Netanjahua...
Iako mnogi skloni konzervativnijoj struji napominju kako bi moglo doći do podjela unutar Crkve ako se izabere netko tko će vjerno slijediti Franjinu politiku, dio kardinala koji su u Rimu napominju da bi subotnji sprovod kojeg je karakteriziralo jedinstvo i zajedništvo trebao pokazati smjer konklave. Njemački kardinal Reinhard Marks, koji je 2021. podnio ostavku papi Franji jer nije želio snositi odgovornost zbog brojnih slučajeva seksualnog zlostavljanja u Crkvi (papa mu je ostavku odbio op. a.), i sam ide u tom smjeru.
"Reakcija na smrt pokazuje nešto drugo: ovih se dana jasno mogao vidjeti osjećaj Božjeg naroda. Neke skupine možda vide podijeljenu Crkvu s jedne i s druge strane, ali velika većina Božjeg naroda kaže: to nije istina. Tako djeluje kršćanstvo. A kardinali ne mogu zanemariti taj osjećaj", rekao je njemačkim medijima.
Neki procjenjuju da bi sam izbor mogao trajati nekoliko dana te kako će se u tom razdoblju pokušati pronaći kandidata, posebice oni skloniji preminulom papi, koji će nastaviti dijalog, dati ljudima olakšanje, utjehu i nadu.
Osim proučavanja kandidata, kardinali će morati riješiti i zagonetku - Giovanni Angelo Becciu.
Taj talijanski kardinal osuđen je na 5,5 godina zatvora zbog prevare i pronevjere novca, no zasad nije pronađen dekret kojim mu se oduzima kardinalsko pravo da bira papu. Vatikan ga je smjestio među one koji ne biraju, no kanonski pravnici još uvijek proučavaju je li sve napravljeno po pravu. Jer, ako mu se ne da pravo da bira, Beccio bi mogao ići na osporavanje legitimnosti izbora samog pape.
Sam izbor, konklave, najranije mogu početi 6. svibnja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....