-
Amerikanci tvrde: ‘Iran je ‘u načelu‘ pristao otvoriti Hormuški tjesnac‘
-
SAD i Iran navodno su blizu okvirnog dogovora
-
Trump za sada ne misli ukinuti blokadu
-
Pale cijene nafte
-
Iranski mediji: Vlada odlučila vratiti pristup internetu
23:06
Eksplozije se čuju u iranskom gradu u Perzijskom zaljevu
U iranskom lučkom gradu Bandar Abbas čulo se nekoliko eksplozija, izvijestili su iranski državni mediji. Točna lokacija i podrijetlo zvukova još uvijek nisu poznati. Grad se nalazi u Perzijskom zaljevu, sjeverno od Hormuškog tjesnaca. Slični zvukovi čuli su se u isto vrijeme oko gradova Sirik i Jask, kaže se u izvješću.
Iranski lovci uspješno su danas oborili "neprijateljski dron" u Zaljevu. Ranije ovog mjeseca, američki dužnosnik rekao je za NBC News da su njihove snage izvele "obrambene" napade na Bandar Abbas.
22:50
Netanyahu kaže da će Izrael pojačati napade na Hezbolah
Izraelska vojska tvrdi da je započela val napada diljem Libanona nakon objave premijera Benjamina Netanyahua da će njegova zemlja pojačati napade na Hezbollah, javlja BBC.
Izraelske obrambene snage (IDF) priopćile su da su pokrenule napade na položaje Hezbolaha u dolini Bekaa na istoku Libanona i dodatna područja diljem zemlje. To je uslijedilo nakon video izjave u ponedjeljak navečer u kojoj je Netanyahu rekao da je Izrael "u ratu s Hezbolahom" i da je vojsci dao upute da im "zadaju težak udarac".
Ranije ovog mjeseca Libanon i Izrael dogovorili su produljenje 45-dnevnog primirja, iako su se neke borbe nastavile. U Bejrutu postoji strah da će se ovi najnoviji izraelski napadi proširiti i na glavni grad Libanona.
Netanyahu je rekao da je izraelska vojna ofenziva protiv Hezbolaha "eliminirala... preko 600 terorista". Nastavio je: "Ali ono što se od nas sada zahtijeva jest povećanje udara, povećanje intenziteta." Od potpisivanja sporazuma o primirju 16. travnja, izraelski napadi uglavnom su ograničeni na jug zemlje, gdje se nalaze izraelske trupe i odakle Izrael tvrdi da su lansirani dronovi i rakete.
21:17
Trump poziva zemlje na priključivanje Abrahamskim sporazumima
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u ponedjeljak da bi svaki sporazum s Iranom trebao uključivati zahtjev da se nekoliko dodatnih zemalja, uključujući Saudijsku Arabiju i Tursku, pridruži Abrahamskim sporazumima, sporazumu postignutom uz posredovanje SAD-a, a čiji je cilj normalizacija odnosa s Izraelom, a koji je sklopljen tijekom Trumpovog prvog mandata, javlja NBC News.
U objavi na društvenim mrežama, Trump je rekao da pregovori "dobro napreduju", ali je svaki konačni sporazum vezao uz prošireno sudjelovanje u sporazumima koji su prvi put potpisani 2020. godine. Istaknuo je Saudijsku Arabiju i Katar kao zemlje koje bi se trebale "odmah" potpisati, a slijede ih Pakistan, Turska, Egipat i Jordan.
Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati bili su prve zemlje koje su se pridružile 2020. godine. Napisao je da "nakon sveg rada koji su Sjedinjene Države obavile kako bi pokušale složiti ovu vrlo složenu slagalicu, trebalo bi biti obvezno da sve te zemlje potpišu Abrahamske sporazume".
20:58
Iranski mediji: Vlada odlučila vratiti pristup internetu
Iran je odlučio vratiti pristup internetu diljem zemlje, izvijestila je iranska državna novinska agencija Fars. "Uredbu o vraćanju interneta u status quo priopćio je iranski predsjednik Ministarstvu komunikacija prije nekoliko minuta", citiran je izvor iz ministarstva, javlja Sky News.
Velika većina iranskih građana suočila se s prekidom interneta kada je 28. veljače započeo rat protiv SAD-a i Izraela, prema web stranici za praćenje weba NetBlocks. Samo je nekolicina građana uspjela ostati povezana koristeći skupe i napredne VPN-ove koji zaobilaze ograničenja.
Ako se internetske usluge vrate, to bi moglo značiti da bi se iz zemlje moglo dijeliti mnogo više medijskog sadržaja o utjecaju rata na Iran. Međutim, pristup globalnom internetu prije prekida bio je strogo ograničen cenzurom mnogih web stranica i to bi vjerojatno i dalje ostao slučaj.
20:54
Iran bi ponovno otvorio Hormuški tjesnac 30 dana nakon postizanja mirovnog sporazuma
SAD i Iran razgovaraju o planu ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca 30 dana nakon što postignu mirovni sporazum, javlja Sky News.
To je izvješće financijskih novina Nikkei, koje se pozivaju na bliskoistočni diplomatski izvor.
Visoki američki dužnosnik prethodno je rekao da je Iran "u načelu" pristao otvoriti tjesnac - koji je veći dio rata bio blokiran za komercijalni promet, što je izazvalo porast globalnih cijena nafte - u zamjenu za ukidanje blokade iranskih luka od strane SAD-a.
Vjeruje se da bi tada bilo potrebno 60 dana za postizanje konačnog sporazuma.
15:26
Trump: 'Sporazum ili izvrstan za sve ili ga neće biti. I potpišite svi Abrahamske sporazume'
U novoj objavi na Truth Socialu, američki predsjednik Donald Trump rekao je da razgovori s Iranom "dobro napreduju", ali je ponovio svoje ranije upozorenje da će to biti ili "izvrstan dogovor za sve" ili uopće neće biti dogovora, što povećava mogućnost nastavka napada na Iran ako mirovni pregovori propadnu.
Trump je također izrazio zahtjev da se zemlje Bliskog istoka odmah pridruže Abrahamskim sporazumima.
Američki predsjednik je povezao tu inicijativu iz svog prvog mandata s potencijalnim mirovnim sporazumom s Iranom.
"Nakon sveg rada koji su Sjedinjene Države obavile kako bi pokušale sklopiti ovu vrlo složenu slagalicu, trebalo bi biti obvezno da sve te zemlje, istovremeno, potpišu Abrahamske sporazume."
Također je spomenuo ideju da se i Iran pridruži, napisavši: "Vau, to bi bilo nešto posebno!"
U dugoj objavi, Trump je rekao da će sporazumi biti "dokument koji se poštuje kao nijedan drugi koji je ikada potpisan, bilo gdje u svijetu".
"Trebalo bi započeti s trenutačnim potpisivanjem od strane Saudijske Arabije i Katara, a svi ostali trebali bi slijediti njihov primjer. Ako to ne učine, ne bi trebali biti dio ovog sporazuma jer pokazuje lošu namjeru... Molim svoje predstavnike da započnu i uspješno dovrše proces potpisivanja ovih zemalja u već povijesne Abrahamske sporazume."
Abrahahamski sporazumi predstavljaju normalizaciju odnosa između nekoliko arapskih zemalja i Izraela, potpisane tijekom Trumpovog prvog mandata.
11:43
Libanonski predsjednik: Izraelsko povlačenje s juga zemlje ostaje neupitan zahtjev
Libanonski predsjednik u ponedjeljak je branio svoju odluku o pregovorima s Izraelom, tvrdeći da zahtjev za potpunim izraelskim povlačenjem iz južnog Libanona ostaje neupitan, dok da bi se razgovori između dviju zemalja trebali nastaviti ovog tjedna u Washingtonu.
U izjavi povodom obljetnice izraelskog povlačenja iz južnog Libanona 2000. godine, libanonski predsjednik Joseph Aoun izjavio je da se ovu obljetnicu obilježava u vrijeme kada "izraelska agresija ne prestaje, a sela pate pod novom okupacijom".
Izrael okupira velik dio južnog Libanona i provodi masovne zračne napade na sela nad kojima ne uspijeva zadržati kontrolu, unatoč primirju s proiranskim Hezbolahom koje je stupilo na snagu 17. travnja.
Vođa Hezbolaha Naim Kasem ponovio je u nedjelju navečer da se protivi ovim pregovorima i da odbija razoružati svoj pokret.
"Pregovori neće završiti predajom niti će uključivati ustupke", ustvrdio je libanonski predsjednik.
"Put do potpunog izraelskog povlačenja ostat će stalan nacionalni zahtjev o kojem nema pregovora, i to libanonska država nastoji postići kroz razgovore“, dodao je.
Aoun je također potvrdio da je „oslobođenje juga dužnost države“.
Libanonske vlasti zabranile su vojne aktivnosti Hezbolaha od izbijanja rata 2. ožujka, ali taj islamistički pokret nastavlja borbu protiv izraelske vojske na jugu i sporadično bombardira sjeverni Izrael.
Američki državni tajnik Marco Rubio osudio je izjave vođe Hezbolaha od nedjelje, optužujući ga da poziva na "svrgavanje“ libanonske vlade i da želi "Libanon vratiti u kaos“.
Libanon i Izrael, koji ne održavaju diplomatske odnose, započeli su pregovore u travnju s posredništvom Sjedinjenih Država.
Novi krug pregovora trebao bi se održati u Washingtonu 2. i 3. lipnja, a prethodit će mu sastanak vojnih dužnosnika obiju zemalja u Pentagonu 29. svibnja.
Libanon je uvučen u rat na Bliskom istoku 2. ožujka, nakon što je Hezbolah pokrenuo napade na Izrael kao odmazdu za smrt iranskog vrhovnog vođe 28. veljače u američko-izraelskom napadu na Teheran.
U izraelskim napadima otad je u Libanonu ubijeno više od 3100 ljudi, prema vlastima.
09:11
Američki dužnosnik: Modžtaba Hamenei podržao je sporazum
Sjedinjene Države potpisat će dobar sporazum s Iranom ili će s tom zemljom postupati "na drugi način", rekao je u ponedjeljak državni tajnik Marco Rubio.
Rubio je novinarima u New Delhiju rekao da će SAD dati diplomaciji svaku priliku za uspjeh prije nego što počne razmatrati "alternative", nakon što je predsjednik Donald Trump u nedjelju rekao da je svojim predstavnicima dao upute da ne žure sa sporazumom s Iranom.
Na stolu je "prilično čvrsta stvar u smislu njihove sposobnosti da otvore tjesnac (...), da se uključe u pregovore o nuklearnom pitanju koji su pravi, značajni, vremenski ograničeni i nadamo se da ćemo to moći izvesti", rekao je Rubio.
Dan ranije, Trump je na Truth Socialu napisao da će američka blokada iranskih brodova u Hormuškom tjesnacu "ostati na snazi sve dok se ne postigne, ovjeri i potpiše sporazum". Dodao je da "obje strane moraju odvojiti vrijeme i učiniti sve kako treba."
Iranska vlada još nije odgovorila. No, novinska agencija Tasnim povezana s Iranskom revolucionarnom gardom izjavila je da SAD i dalje opstruira dijelove potencijalnog sporazuma, uključujući zahtjev Teherana za oslobađanje zamrznutih sredstava.
Cijene nafte pale su u ponedjeljak za 6% na najniže razine u dva tjedna, dok je rastao optimizam da se Sjedinjene Države i Iran približavaju mirovnom sporazumu. Nakon što je Trump u subotu rekao da su Washington i Teheran "uglavnom ispregovarali" memorandum o razumijevanju o mirovnom sporazumu kojim bi se ponovno otvorio Hormuški tjesnac, porasla su očekivanja da je sporazum blizu. Prije sukoba, tim se ključnim plovnim putem prevozila petina svjetskih pošiljki nafte i ukapljenog prirodnog plina.
Dvije se zaraćene strane i dalje ne slažu oko nekoliko teških pitanja, poput iranskih nuklearnih ambicija, rata u Libanonu koji Izrael, saveznik SAD-a vodi s militantnom skupinom Hezbolah koju podržava Iran, i zahtjeva Teherana za ukidanje sankcija i oslobađanje desetaka milijardi dolara iranskih prihoda od nafte zamrznutih u stranim bankama.
Visoki dužnosnik Trumpove vlade iznio je najnovije obrise, kako ih je nazvao, o pitanjima o kojima se pregovara. Govoreći pod uvjetom anonimnosti, dužnosnik je rekao da je Iran "u načelu" pristao otvoriti Hormuški tjesnac, u zamjenu za ukidanje pomorske blokade Sjedinjenih Država, dok bi se Iran trebao riješiti visoko obogaćenog uranija. SAD je saznao da iranski vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamenei podržao široki obrazac sporazuma, dodao je. Još nije stigla neposredna potvrda od Irana ni pojašnjenje što znači sporazum "u načelu".
Američki dužnosnik rekao je da Washington predviđa prvo ponovno otvaranje tjesnaca i ukidanje američke pomorske blokade. Pregovori o detaljima nuklearnih mjera trajali bi dulje. Odbacio je sugestije da Iran nije prihvatio rješavanje svojih zaliha obogaćenog uranija. "Samo je pitanje načina", rekao je.
Drugi visoki dužnosnik vlade rekao je u nedjelju da bi predloženi okvir pregovaračima dao 60 dana da postignu konačni dogovor.
Trump, čiji je domaći rejting pogođen utjecajem rata na cijene energije u SAD-u, i koji se suočio s nastojanjem Kongresa da ograniči njegove ratne ovlasti, dosad je već više puta isticao mogućnost sporazuma o okončanju tog sukoba koji su SAD i Izrael započeli 28. veljače. Kratko primirje na snazi je od početka travnja.
Predsjednik je uzvratio kritičarima njegova vođenja pregovora i spremnosti na kompromis s Iranom.
„Ako sklopim dogovor s Iranom, bit će to dobar i pošten dogovor... Stoga nemojte slušati te gubitnike koji kritiziraju nešto o čemu ne znaju ništa“, objavio je Trump u nedjelju.
Bilo kakav dogovor kojim bi se ojačao prekid vatre koji trenutačno vrlo krhke prirode donio bi olakšanje tržištima, ali ne bi odmah ublažio globalnu energetsku krizu koja je povećala cijene goriva, gnojiva i hrane.
07:22
Cijene nafte oštro pale
Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica znatno porasle, dok su cijene nafte oštro pale nakon poruka iz Washingtona da pregovori s Iranom o okončanju rata dobro napreduju.
MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u plusu oko 1 posto.
Pritom su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Indiji i Japanu porasle između 0,5 i 3,2 posto. U Hong Kongu i Južnoj Koreji danas se zbog praznika ne radi, a neće se raditi ni na Wall Streetu.
Japanski Nikkei indeks probio se jutros, prvi put u povijesti, iznad razine od 65.000 bodova, a porasle su i ostale azijske burze jer su ulagače ohrabrile poruke o napretku u pregovorima između SAD-a i Irana o okončanju rata.
Predsjednik SAD-a Donald Trump poručio je u nedjelju da su pregovori s Iranom profesionalniji i produktivniji te da će se nastaviti bez požurivanja.
To je ohrabrilo ulagače, koji se nadaju da će uskoro rat između SAD-a i Irana završiti, a da će se Hormuški tjesnac, ključni put za izvoz nafte s Bliskog istoka, ponovno otvoriti za promet.
- Tržište više nije toliko usmjereno na rok do kada će se rat okončati, nego na ton poruka iz Washingtona i Teherana. A ti tonovi navode na zaključak da je sporazum blizu, kaže Chris Weston, direktor istraživanja u tvrtki Pepperstone.
Cijene nafte pale više od 5 posto
Zahvaljujući tome, jutros su cijene nafte oštro pale. Nakon što su već prošloga tjedna potonule više od 5 posto, jutros su cijene nafte pale daljnjih 5 posto. Na londonskom je tržištu cijena Brent barela skliznula 5,47 posto, na 97,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5,66 posto, na 91,15 dolara.
Dolar oslabio
Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta pala, nakon dva tjedna rasta.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 99,03 boda, dok je u petak navečer iznosio 99,32 boda.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 159,20 na 158,85 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1635 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,1605 dolara.
07:19
CNN: Okvirni dogovor SAD-a i Irana predviđa rok od 60 dana za konačan sporazum
Okvirni dogovor SAD-a i Irana predviđa rok od 60 dana za konačan sporazum, prema kojem Iran ne bi imao nuklearno oružje i odrekao bi se zaliha obogaćenog uranija, objavio je u nedjelju CNN pozivajući se na američkog dužnosnika.
Okvirni sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana predviđa rok od 60 dana za postizanje konačnih točaka sporazuma, objavio je CNN pozivajući se na neimenovanog visokog dužnosnika administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Prema riječima izvora, mogući sporazum predviđa da Iran ne posjeduje nuklearno oružje i da se odrekne svojih zaliha obogaćenog uranija, no način na koji će te zalihe biti preuzete bit će jedna od tema sljedeće faze pregovora.
Dodao je da okvirni sporazum također predviđa otvaranje Hormuškog tjesnaca, tako da bude 'razminiran' i pogodan za plovidbu, ali nije precizirao po kojem će modelu tjesnac funkcionirati u budućnosti.
- Važan dio okvirnog sporazuma predviđa da, ako Iran ne ispuni svoje obveze, neće dobiti ništa. Ako nema uranija, neće biti novca. Kako se tjesnac bude ponovno otvarao, američka blokada proporcionalno će popuštati, rekao je dužnosnik.
Prethodno je Al Jazeera objavila da se SAD premišlja oko dvaju središnjih pitanja u sklopu pregovora s Iranom - mehanizma za odmrzavanje iranske imovine i opsega prekida vatre u Libanonu.
Izvor navodi da je Teheran obavijestio posrednike da neće potpisati takav sporazum, dodajući da Iran ima dojam da Washington odustaje od ranijih međusobnih dogovora. Ranije je američki predsjednik Donald Trump priopćio da SAD teži 'dobrom i pogodnom dogovoru' s Iranom.
Ocijenio je da se pregovori s Iranom o nuklearnom programu odvijaju 'uredno i konstruktivno' te poručio da neće biti žurbe u postizanju dogovora, dodajući da je vrijeme na strani Washingtona.
- Pregovori se odvijaju uredno i konstruktivno i naložio sam svojim predstavnicima da ne žure, jer je vrijeme na našoj strani, naveo je Trump.
Pozivajući se na visokog dužnosnika Trumpove administracije, NBC je danas objavio da sporazum SAD-a i Irana neće biti postignut danas
07:11
Visoki Trumpov dužnosnik: ‘Iran je ‘u načelu‘ pristao otvoriti Hormuški tjesnac‘
SAD će zadržati pomorsku blokadu iranskih brodova u Hormuškom tjesnacu dok sporazum ne bude potpisan, poručio je američki predsjednik Donald Trump u nedjelju, dok visoki dužnosnici njegove administracije tvrde da bi pregovarači imali 60 dana za konačni dogovor.
Američka blokada iranskih brodova u Hormuškom tjesnacu ‘ostat će u punoj snazi i na snazi sve dok sporazum ne bude postignut, ovjeren i potpisan‘, napisao je Trump na Truth Socialu. ‘Obje strane moraju uzeti vremena i učiniti to kako treba‘, dodao je.
Iz iranske vlade nije bilo trenutačnog odgovora, no novinska agencija Tasnim, povezana s iranskom Revolucionarnom gardom, objavila je da SAD i dalje opstruira dijelove mogućeg sporazuma, uključujući zahtjev Teherana za oslobađanjem zamrznutih sredstava.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....