Ključni događaji:
- Zelenski: U Soledaru više nema zidova, a tlo je prekrivno ruskim leševima
- Rusija imenovala Lapina novim šefom glavnog stožera ruskih kopnenih snaga
- Ruski vojni brod naoružan hipersoničnim raketama održao vježbe u Norveškom moru
- Ukrajinci tvrde da je 70 ruskih vojnika poginulo u zadnja 24 sata
- Britanski obavještajci: Rusi i Wagner vjerojatno kontroliraju veći dio Soledara
- U Ukrajini nestala dvojica britanskih državljana
Kanada za Ukrajinu kupuje američki protuzračni sustav NASAMS
Kanada će za Ukrajinu kupiti američki sustav za protuzračnu obranu zemlja-zrak NASAMS, priopćio je u utorak ured kanadskog premijera Justina Trudeaua nakon sastanka s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Ciudad de Mexicu.
Trudeau i Biden razgovarali su o ratu u Ukrajini na sastanku sjevernoameričkih čelnika u Meksiku.
"To je prva kanadska donacija sustava za protuzračnu obranu Ukrajini", napisala je na Twitteru kanadska ministrica obrane Anita Anand.
Sustavi za protuzračnu obranu prioritetni su za Ukrajinu, rekao joj je ukrajinski kolega Oleksij Reznikov u telefonskom razgovoru ranije u utorak.
Sustav NASAMS je sustav kratkog do srednjeg dometa koji štiti od napada dronovima, projektilima i zrakoplovima, objasnila je Anand.
Donacija vrijedi oko 406 milijuna kanadskih dolara (302,6 milijuna američkih dolara) i nadovezuje se na 500 milijuna kanadskih dolara koliko je Kanada obećala Ukrajini u studenome, priopćilo je ministarstvo obrane.
Kanada je od veljače izdvojila više od milijardu kanadskih dolara za vojnu pomoć Ukrajini.
Trudeau i Biden razgovarali su i o "zajedničkoj predanosti obrani Sjeverne Amerike uključujući kanadsku kupnju lovaca F-35", priopćeno je.
Kanada je u ponedjeljak finalizirala ugovor o kupnji 88 lovaca F-35 od Lockheed Martina u vrijednosti od 19 milijardi kanadskih dolara.
Ukrajini treba 1,7 milijardi dolara za oporavak telekomunikacijske infrastrukture
Ukrajinski sektor telekomunikacija u ratnim okolnostima od veljače 2022. pretrpio je štetu procijenjenu na više od 1,7 milijardi američkih dolara te će mu toliko, a vjerojatno i više, trebati za oporavak, navodi se u izvješću Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), ujedno i UN-ove specijalizirane agencije za ICT.
To je izvješće ITU objavio u prosincu 2022., ali kako ovih dana komentiraju razne medijske agencije, telekomunikacijski i ICT portali - potiho - što je izazvalo i određene frustracije među zapadnim diplomatama, posebice iz EU, tražeći objavu izvješća.
Iz agencije Reuters oko toga su napisali da im je pažnju na to izvješće pri traženju informacija skrenuo krajem prošloga tjedna glasnogovornik ITU-a, iz kojeg pak nisu javno komentirali izvješće, kazavši samo da je objavljeno 23. prosinca, "nakon što ga je uprava ocijenila potpunim".
Procjenu šteta od rata na telekomunikacijama u Ukrajini ITU je naručio u lanjskom travnju kako bi se utvrdio opseg štete, a izvješće, kako prenose strani stručni portali i drugi mediji, pokriva prvih šest mjeseci rata, kad je oštećena komunikacijska infrastruktura u više od 10 od 24 regije u Ukrajini.
Osim procjene štete, u izvješću se navodi i da je Rusija u potpunosti uništila ili zaplijenila mreže u dijelovima zemlje od početka rata prošle veljače, kao i da je od srpnja 2022. više od 12 posto domova izgubilo pristup mobilnim komunikacijskim uslugama, a 11 posto baznih stanica mobilnih operatera bilo je izvan funkcije.
Utvrđeno je i da je oko 20 posto telekomunikacijske infrastrukture u Ukrajini oštećeno ili uništeno, pri čemu se izravna šteta telekomunikacijskih objekata, mreža, sustava i opreme procjenjuje na oko 700 milijuna dolara, a ekonomski gubici telekomunikacijskog tržišta na više od 100 milijuna dolara.
Tvrtke pružaju 22 posto manje usluga nego prije početka rata, a pod okupacijom su tri od sedam operatora koji pružaju usluge mobilnih komunikacija te 961 od 4482 pružatelja usluga fiksnog interneta u Ukrajini.
"Od početka vojnih napada u Ukrajini, agresor je u potpunosti uništio ili zaustavio redovan rad javne i privatne zemaljske telekomunikacijske i kritične infrastrukture u privremeno okupiranim i ratnim područjima", navodi se u izvješću.
Učestali cyber napadi
Osim tih detalja iz ITU-ijevog izvješća strani mediji ovih dana podsjećaju i na brojne kibernetičke (cyber) napade na Ukrajinu, koje trpi još od aneksije Krima 2014., da bi se tijekom uvoda u rusku invaziju 2022. znatno pojačali.
Otkriveno je da su se prvi veći kibernetički napadi dogodili 14. siječnja 2022., kad je "srušeno" oko 70 ukrajinskih web stranica, među kojima i one ministarstva vanjskih poslova, kabineta ministara i vijeća za sigurnost te obranu.
Dan nakon toga hakeri su napali i nekoliko državnih i bankarskih službi, a ITU-ovo izvješće utvrdilo je kako je od početka rata bilo više od 1100 kibernetičkih napada na Ukrajinu.
Vijeće ITU-a zbog svega je donijelo i rezoluciju o pomoći i potpori Ukrajini za obnovu telekomunikacijskog sektora kroz praćenje i redovita izvješća o posebnim potrebama Ukrajine u telekomunikacijama i za učinkovitu tehničku pomoć.
Cilj je, uz procjenu utjecaja rata, osigurati i odgovarajuću mobilizaciju financijskih i ljudskih resursa za provedbu predloženih aktivnosti.
Ukrajina se priprema za mogući ruski napad na Kijev iz Bjelorusije
Ukrajinska vojska priprema se za mogući novi napad ruske kopnene vojske iz Bjelorusije na Kijev.
Zbog toga su već pripremljeni ili pojačani obrambeni položaji na sjeveru zemlje, rekao je u utorak general-pukovnik Oleksij Pavljuk, koji je odgovoran za obranu Kijeva.
Kako bi se spriječilo brzo napredovanje ruskih tenkova, postavljena su šira minska polja na svim područjima po kojima se mogu kretati tenkovi, rekao je.
Na samom početku ruske invazije u veljači prošle godine, ukrajinske snage odbile su napredovanje ruskih postrojbi iz Bjelorusije prema Kijevu. Ruska kolona tenkova i oklopnih transportera duga više kilometara razbijena je u gustim šumama sjeverno od Kijeva i prisiljena na povlačenje.
Ukrajinsko vodstvo boji se novog napada ruske vojske, koja već nekoliko tjedana raspoređuje snažnije postrojbe u Bjelorusiji duž granice s Ukrajinom. Vojni stručnjaci još ih ne smatraju dovoljno snažnima za napad. No već jačaju ukrajinske snage koje se preusmjerava s drugih sektora bojišnice.
Rusija vjerojatno zauzela Soledar
Velika Britanija objavila je u utorak da je Rusija vjerojatno zauzela Soledar, rudarski grad na istoku Ukrajine.
Britansko ministarstvo obrane objavilo je da su ruski vojnici i plaćenici Wagnera nakon četiri dana napredovanja vjerojatno preuzeli kontrolu nad Soledarom gdje se nalaze rudnici soli.
Bude li to potvrđeno, to bi bio najvažniji ruski uspjeh od kolovoza, nakon niza ponižavajućih poraza u drugoj polovici prošle godine. Ruske snage bore se mjesecima za obližnji Bahmut, nekoliko kilometara jugozapadno. Obje strane imaju goleme gubitke.
Moskva tvrdi da bi zauzimanje Bahmuta bilo važan korak prema preuzimanju pune kontrole nad Donjeckom oblasti, jednom od četiriju pokrajina koje je anektirala prije dva mjeseca.
Rusko ministarstvo obrane nije spomenulo Soledar ni Bahmut na brifingu za novinare u ponedjeljak.
"Ruski pravac preko Soledara vrlo je vjerojatno pokušaj okruženja Bahmuta sa sjevera i remećenja ukrajinskih komunikacijskih linija", objavilo je britansko ministarstvo obrane u kratkom dnevnom brifingu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je u noćašnjem obraćanju da je situacija u Soledaru "teška", ali i rekao da su ukrajinski branitelji "kupili vrijeme" svojom ustrajnošću te da će Kijev naposljetku protjerati Ruse iz cijelog Donbasa.
"A što želi Rusija postići ondje? Sve je u potpunosti uništeno, nema gotovo nimalo života. I tisuće njihovih ljudi su izgubljene, sva zemlja u blizini Soledara prekrivena je leševima okupatora i ožiljcima od napada. Tako izgleda ludilo", rekao je.
Švedska sigurnosna agencija upozorava na potencijalnu rusku špijunažu i sabotažu
Švedska obavještajna agencija Säpo u utorak je objavila da očekuje porast ruskih obavještajnih aktivnosti u zemlji.
Ruska invazija na Ukrajinu iz temelja je promijenila europski sigurnosni poredak, pa i sigurnosnu situaciju u Švedskoj, objavio je Säpo na svojoj službenoj internetskoj stranici.
Agencija upozorava da Rusija više no prije pokušava prikupljati informacije u Švedskoj, uz pomoć ruskih građana, institucija i tvrtki, kao i kibernetičkih napada. Säpo vjeruje da bi se ruski obavještajci mogli koristiti sabotažama i dezinformacijama te putem nasilnih ekstremista pokušati destabilizirati švedsko društvo.
Špijunaža i sabotaža posebno bi mogle biti prisutne u poljima poput opskrbe energijom, telekomunikacija i prijevoza kritične robe, naglašava agencija, dodajući kako bi napadi na te sektore mogli naštetiti i ostatku Europe.
"Djelovanje ruskog režima je nepredvidivo, a Rusija predstavlja i ozbiljnu prijetnju unutarnjoj sigurnosti Švedske", rekla je šefica Säpoa Charlotte von Essen.
Naglasila je da se ova prijetnja mora promatrati iz ruske percepcije Švedske kao europske zelje, ali i članice NATO-a.
"Možemo očekivati da će se ruske sigurnosne aktivnosti protiv Švedske povećati", rekla je šefica agencije koja bi uskoro treba postati članica Saveza.
Švedska i Finska podnijele su zahtjev za pridruživanje NATO-u u svibnju 2022. godine. Ukupno 28 od 30 članica NATO-a ratificiralo je njihovo pristupanje, no proces je trenutno u zastoju zbog blokade Turske.
Na dražbi u Francuskoj prikupljeno 250.000 eura za Ukrajinu
Na dražbi organiziranoj u Francuskoj, na kojoj su se nudili predmeti od kozmetičkog kovčežića Catherine Deneuve do kape člana Daft Punka, prikupljeno je 250.000 eura za Ukrajinu, priopćila je u utorak zaklada supruge ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Američki glumac Tom Hanks darovao je pisaći stroj iz svoje osobne kolekcije, a Natalie Portman postere za ovu dražbu koju je francuski filmski redatelj Michel Hazanavicius organizirao za kuću Artcurial.
Među pedesetak lotova bio je i ručni sat koji je Jean Dujardin nosio u filmu "OSS 117" te nagrada Cezar za najbolju režiju dodijeljena Jacquesu Audiardu 2010. za film "Prorok" kao i Michelu Hazanaviciusu za "Umjetnika" 2012.
Polovica prikupljenog iznosa uplaćena je UNITED24, platformi za prikupljanje donacija koju je ustanovio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a druga polovica zakladi prve dame Olene Zelenske.
Dio novca prikupljenog na toj dražbi održanoj 1. prosinca namijenjen je bolnici u gradu Izjumu, na istoku Ukrajine, razorenom u ruskoj agresiji.
Patrušev: Ne ratujemo s Ukrajinom već sa SAD-om i Britanijom
Nikolaj Patrušev, tajnik ruskog Vijeća sigurnosti i jedan od najbližih suradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je da se Rusija bori protiv Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država te da ne ratuje s Ukrajinom.
- Događaji u Ukrajini nisu sukob između Moskve i Kijeva. Radi se vojnom sukobu između Rusije i (Sjevernoatlantskog saveza) i, iznad svega, SAD-om i Britanijom - pojasnio je Patrušev.
Patrušev, osoba koju diplomati vide kao tvrdolinijaša do čijeg mišljenja Putin drži, rekao je da Zapad želi "raskomadati" Rusiju i "izbrisati je s političke karte svijeta".
- Ne ratujemo s Ukrajinom jer, po definiciji, ne možemo mrziti obične Ukrajince - zaključio je tajnik ruskog Vijeća sigurnosti.
Prigožin: Ukrajinci časno brane Soledar
Ukrajinski vojnici ‘časno‘ brane Soledar, izjavio je čelnik privatne ruske vojske Wagner Jevgenij Prigožin.
Prigožin je u priopćenju za Telegram, u izjavi koja je drugačijeg tona od onoga koje šalju ostali ruski čelnici, poručio kako se "najteže, najkrvavije bitke za grad" vode desetak kilometara od Bahmuta u regiji Donbas.
Osnivač Wagnera i saveznik Vladimira Putina, također je rekao da su Wagnerove snage ‘isključivo bile angažirane na zauzimanju Soledara‘.
Ruske snage pojačale su napade na grad Soledar u istočnoj Ukrajini i Moskva će vjerojatno uskoro kontrolirati veći dio tog rudarskog grada na istoku Ukrajine, nakon višemjesečne bitke s ukrajinskim snagama.
Napadi na Soledar vjerojatno predstavljaju "pokušaj da se okruži Bahmut sa sjevera i prekinu ukrajinske komunikacijske linije", navodi se u brifingu britanskih obavještajaca.
Šojgu: Rusija nastavlja razvijati nuklearno oružje
Rusija će nastaviti razvijati nuklearno oružje kako bi zajamčila vlastiti suvrenitet, izjavio je u utorak ruski ministar obane Sergej Šojgu.
Reuters prenosi da će Moskva nastaviti graditi nuklearnu trijadu balističkih projektila, podmornica i strateških bombardera.
- Nastavit ćemo razvijati nuklearnu trijadu i održavati njezinu borbenu spremnost, budući da je nuklearni štiti bio i ostao glavni jamac suvereniteta i teritorijalnog integriteta naše države, rekao je Šojgu.
- Povećat ćemo borbene sposobnosti zračno-kozmičkih snaga - kako u pogledu rada lovaca i bombardera u područjima gdje djeluju moderni sustavi protuzračne obrane, tako i u smislu poboljšanja svemirskih letjelica, poručio je.
Bivši zapovjednik NATO-a: ‘Rusi poštuju snagu. Ako ih nadmašite, oni će se povući‘
Komentirajući vijest o tome da Velika Britanija razmatra slanje tenkova Challenger-2 Ukrajini, bivši zapovjednik NATO-a, general Sir Richard Shirreff, izjavio je da je Britanija trebala to učiniti još prije nekoliko mjeseci.
- Jedna stvar koju Rusi poštuju je snaga. To je uvijek bio slučaj s Rusijom. Nadmašite Ruse i oni će se povući. Umjesto da budemo zabrinuti zbog eskalacije, mislim da bismo trebali poslati dodatnih kapaciteta Ukrajincima jer što im više i brže damo, to će stvar brže biti gotova, rekao je.
Odgovarajući na pitanje jesu li tenkovi zakasnili, rekao je:
- Bolje ikad nego nikad, ali kasnimo već nekoliko mjeseci.
Rusija imenovala Lapina novim šefom glavnog stožera ruskih kopnenih snaga
Rusija je imenovala general-pukovnika Aleksandra Lapina novim šefom glavnog stožera ruskih kopnenih snaga. javlja ruska državna agencija Tass.
Njegovo imenovanje stiže unatoč žestokim kritikama zbog njegovog učinka u Ukrajini kao zapovjednika središnjeg ruskog vojnog okruga, javlja Reuters.
Svojedobno su Jevgenij Prigožin i Ramzan Kadirov žestoko kritizirali Lapina zbog poraza ruskih snaga u Limanu u istočnoj Ukrajini.
Putinov bliski saveznik: ‘Zapad nas pokušava raskomadati, ovo je rat između Rusije i NATO-a‘
Jedan od najbližih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina rekao je u utorak da se Rusija bori protiv NATO-a u Ukrajini i da zapad pokušava raskomadati Rusiju i konačno je izbrisati s političke karte svijeta.
"Događaji u Ukrajini nisu sukob između Moskve i Kijeva - ovo je vojni sukob između Rusije i NATO-a, a prije svega (Rusije) i Sjedinjenih Država i Britanije", rekao je tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev.
"Planovi zapadnjaka su nastaviti komadati Rusiju i na kraju je samo izbrisati s političke karte svijeta", kazao je Patrušev za ruske medije.
Bivši sovjetski špijun koji poznaje Putina od 1970-ih njegov je tvrdokorni saveznik i smatra se jednim od rijetkih ljudi koji mogu utjecati na ruskog predsjednika.
Ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače pokrenula je jedan od najsmrtonosnijih europskih sukoba od Drugog svjetskog rata i najveći sukob između Moskve i zapada od kubanske raketne krize 1962. godine.
Biden šalje oklopnjake Stryker u Ukrajinu?
Sljedeći paket vojne pomoći SAD-a Ukrajini mogao bi sadržavati borbena oklopna vozila Stryker kako bi se ukrajinskoj obrani pomoglo u očekivanju ruske proljetne ofenzive, ustvrdila su dva izvora za Politico.
Prošloga tjedna Bidenova administracija najavila je slanje 50 borbenih vozila Bradley, snažnih oklopnjaka na gusjenicama koji nose automatski top, mitraljez i projektile TOW.
Očekuje se da će američki predsjednik Joe Biden najaviti paket, sa ili bez Strykera, krajem idućeg tjedna, otprilike u vrijeme idućeg sastanka ukrajinske obrambene kontaktne skupine u Njemačkoj.
Ruski vojni brod naoružan hipersoničnim raketama održao vježbe u Norveškom moru
Reuters prenosi da je ruski vojni brod naoružan hipersoničnim raketama održao vježbe u Norveškom moru.
- Posada fregate ‘Admiral flote Sovjetskog saveza Gorškov‘ izvela je vježbu protuzračne obrane u Norveškom moru, priopćilo je ministarstvo obrane Norveške.
Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je na svečanosti koja je održana 4. siječnja fregatu u Atlantski ocean.
Ukrajinci tvrde da je 710 ruskih vojnika poginulo u zadnja 24 sata
Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine ustvrdio je u najnovijem izvješću da je 710 ruskih vojnika ubijeno u zadnja 24 sata.
Brojka zasad nije potvrđena iz neovisnog izvora. Prema podacima ukrajinske vojske, od početka invazije 24. veljače 2022. godine poginulo je 112.470 ruskih vojnika.
Britanski obavještajci: Rusi i Wagner vjerojatno kontroliraju veći dio Soledara
Prema najnovijem obavještajnom izvješću britanskog ministarstva obrane, Rusija i wagnerovci vrlo vjerojatno kontroliraju veći dio Soledara, grada u Donbasu za koji se zadnjih tjedana vode žestoke borbe između ukrajinskih i ruskih snaga.
Rusija i zloglasna paravojna skupina Wagner napravili su taktički napredak u zadnja četiri dana, tvrdi ministarstvo napominjući da je vrlo vjerojatno riječ o pokušaju da se okruži Bahmut sa sjevera i prekinu komunikacijski kanali.
Dodaje se da Rusija, međutim, "vjerojatno neće uskoro okružiti grad jer ukrajinske snage održavaju stabilne obrambene linije i kontrolu nad putevima lanaca opskrbe".
Zelenski: U Soledaru više nema zidova, a tlo je prekrivno ruskim leševima
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak kasno navečer poručio je putem društvenih mreža da se gradovi Bahmut i Soledar drže unatoč snažnim razaranjima.
Govorio je i o novim, jačim napadima na Soledar, gdje, kako je rekao, "više nema zidova, a zemlja je prekrivena ruskim leševima".
- Situacija je jako teška, gotovo da nije ostalo zidova. Zahvaljujući otpornosti naših ratnika u Soledaru, dobili smo dodatno vrijeme i novu snagu za Ukrajinu, rekao je Zelenski.
Ukrajinski dužnosnici, pod vodstvom vrhovnog zapovjednika generala Valerija Zalužnog, upozorili su da Rusija vjerojatno priprema svježe trupe za novu, veliku ofenzivu na Ukrajinu, vjerojatno na glavni grad Kijev.
Ruski napadi bili su u zadnje vrijeme usmjereni na Soledar u očitom pokušaju da izoliraju grad, piše Guardian. Ako Rusi preuzmu kontrolu nad Soledarom, koji se nalazi sjeveroistočno od Bahmuta, ukrajinske snage na tom području našle bi se u obruču.
U Ukrajini nestala dvojica britanskih državljana
Dvojica britanskih državljana nestala su u regiji Doneck u Ukrajini, priopćila je ukrajinska policija. Andrew Bagshaw (48) i Christopher Parry (28) bili su uključeni u humanitarni rad i posljednji put su viđeni 6. siječnja na putu za Soledar u kojemu se vode žestoke borbe, rekla je policija. Od tada je s njima izgubljen svaki kontakt.
Parry je putovao u Ukrajinu radi humanitarnog angažmana, a u zadnje vrijeme pomagao je u evakuaciji iz Bahmuta.