TERORISTIČKI NAPAD

VIDEO: DESET GODINA OD KRVOPROLIĆA U BESLANU 'Zašto je Vladimir Putin naredio da se puca na školu?'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 01.09.2014. u 07:45

AFP

ZAGREB - Djeca koja su prije točno deset godina, 1. rujna 2004., u Beslanu u Sjevernoj Osetiji krenula prvi put u školu ove će akademske godine maturirati, barem oni koji su preživjeli najgori teroristički napad na ruskom sjevernom Kavkazu koji je završio s pogibijom više stotina ljudi, većinom đaka, javljaju brojni mediji.

Islamski borci, njih 32, zatočilo je u školi u Beslanu više od 1.100 ljudi, učenika, roditelja i učitelja, a nakon trodnevne opsade epilog je bio 334 poginula, među kojima 186 djece, te oko 800 ranjenih. Većina je stradala tijekom intervencije pripadnika ruskih specijalnih snaga.

Kako podsjeća dpa, napadači, uglavnom Čečeni i Inguši, tražili su od Moskve da prizna nezavisnost Čečenije, iako je pobuna separatista u toj ruskoj republici već bila gotovo ugušena.

Pokolju u školi u Beslanu dodana je i vjerska i etnička konotacija jer su muslimanski militanti napali grad s pretežito kršćanskim stanovništvom a početkom 90-ih izbili su brojni krvavi obračuni između Inguša i kršćanskih Oseta.

Uz to, neriješeni problemi poput siromaštva i korupcije i danas mlade tjeraju u nezadovoljstvo, prkos i pobunu koja i dalje tinja pa je nasilje gotovo svakodnevno, poput prošlotjednog okršaja policije i separatista u Dagestanu.

Tragedija je, međutim, osim potpore Vladimiru Putinu mobilizirala i njegove protivnike i pridonijela procvatu raznih udruga koje deset godina nakon tragedije traže odgovore na brojna pitanja.

I dok je potpuno jasno tko je zatočio više od 1.100 ljudi, pitanje tko je dao zeleno svijetlo za intervenciju koja je rezultirala pokoljem još uvijek je obavijeno velom tajne. Komandosi su krenuli u akciju nakon što je eksplodirala bomba u školskoj dvorani za tjelesni odgoj, no 22 sekunde poslije uslijedila je još jedna eksplozija za koju se ne zna tko ju je izazvao. Neki taoci uporno su tvrdili, piše Moscow Times, da su specijalci s krova obližnje zgrade ispalili projektil, dok službena verzija glasi da su za tu eksploziju također odgovorni teroristi iako nije jasno jesu li je izazvali namjerno ili slučajno. Ono što se zna je da je upravo u toj drugoj eksploziji i požaru koji je uslijedio poginulo ili ranjeno više od polovice talaca.

Drugo od neodgovorenih pitanja je koliko je napadača pobjeglo. Službeno je objavljeno da je od 32 terorista preživio samo jedan, Nur-Paši Kulajev, koji služi kaznu doživotnog zatvora. No, bivši taoci i tadašnji vođa pobunjenih Čečena Šamil Basajev tvrdili su da su neki napadači uspjeli pobjeći.

Te i druge odgovore već deset godina traži i nevladina udruga Glas Beslana koja se odvojila od provladine skupine Majke Beslana i koja od vlade traži da prizna pogreške napravljene prilikom planiranja i izvršenja operacije spašavanja te kazni odgovorne.

Glas Beslana otvoreno proziva Putina da je osobno odgovoran za katastrofalan, krvavi kraj talačke krize, a kako bi privukli pozornost javnosti na svoje zahtjeve organizirali su 2006. štrajk glađu. Odmah potom, Vrhovni sud Sjeverne Osetije, republike u kojoj je udruga registrirana, naredio je njezino raspuštanje, a "poziv svima kojima je stalo do tragedije u Beslanu", koji je udruga 2009. uputila kako bi se borila protiv odluke suda, uvršten je na Savezni poziv ekstremističkog materijala na kojem se nalazi i danas.

Lokalni tužitelji su ocijenili da taj pisani dokument širi "lažne informacije o predsjedniku Vladimiru Putinu".

"U očima roditelja, država je ta koja je djelovala teroristički. Nama nije važno tko je pogubio teroriste. Ono što smo mi vidjeli bili su tenkovi koji su granatirali cijelu školsku zgradu, s našom djecom unutra", kazala je Ella Kesajeva iz Glasa Beslana.

"To je stravičan zločin. Teroristi su bili neprijatelji, ali zašto vlada nije ništa učinila za spas djece? Zašto je Putin naredio da se puca na školu, on je bio jedini koji je to mogao narediti", pita se Svetlana Marijeva koja, kao i mnogi drugi, tvrdi da Moskva nije bila zainteresirana za pregovore s napadačima. Ona je u školi u Beslanu izgubila 13-godišnju kćer.

Putinov tadašnji savjetnik za sjeverni Kavkaz Aslambek Aslakhanov bio je ovlašten da osobno pregovara s teroristima i "razmotri sve njihove uvjete, osim nezavisnosti Čečenije".

"Putin je rekao da moramo sve učiniti da spasimo djecu", kazao je Aslakhanov za Moscow Times. Dok je išao za Beslan s ponudom o oslobađanju zatočenih pobunjenika iz zatvora, čuo je za eksplozije i intervenciju. Vjeruje da su pogrešku učinili lokalni dužnosnici i njihove naoružane snage.

Tragedije u Beslanu će se u ponedjeljak prisjetiti mnogi diljem Rusije, ali komemoracija će biti održana jedino u Sjevernoj Osetiji.

U ostalim dijelovima Rusije bit će svečano jer se proslavlja početak nove školske godine, tradicije koja je u Beslanu zamrla.

Izdvajamo