Bomba kućne izrade eksplodirala je u trgovačkom centru u ruskom gradu Sankt Petersburgu, prenio je AFP. Vlasti su potvrdile da je 10 ljudi ozlijeđeno, svi lakše, od kojih je devet u bolnicama primilo prvu pomoć.
Svetlana Petrenko, glasnogovornica Istražnog odbora, u priopćenju je objavila da "prema preliminarnim informacijama do eksplozije neidentificiranog objekta je došlo u dućanu. Snaga tog paklenog stroja jednaka je udarnoj moći 200 grama TNT-a, a naprava je bila napunjena komadićima metala i čavala". Snage sigurnosti, vatrogasci i prva pomoć vrlo su brzo stigle do mjesta eksplozije te organizirale evakuaciju kupaca u trgovačkom centru. Odmah je pokrenuta istaga za pokušaj masovnog ubojstva, a dopisnik AFP-a je na mjestu eksplozije vidio i službeno vozilo ruske službe siturnosti (FSB, nasljednice KGB-a), koja redovito istražuje slučajeve povezane s terorizmom.
No, nitko iz redova vlasti nije spomenuo terorizam. Naprava je bila smještena u pretince u kojima se pri ulasku u trgovinu ostavlja roba kupljena drugdje, a do eksplozije je dožlo u 6.30 sati po lokalnom vremenu. Nakon eksplozije nije došlo do požara. Jedan od očevidaca je za AFP izjavio kako je u trgovini bilo malo ljudi, kako je čuo eksploziju, kako se pojavio dim, ali da je to bilo sve. Prema ruskoj agenciji Sputnik evakuirano je pedesetak ljudi, trgovački je centar zatvoren, a u njemu traje istraga.
Ključno pitanje koje nakon svakog od ovakvih napada je motiv. Rusija je bila metom niza vrlo ozbiljnih terorističkih napada izvan područja Kavkaza - ondje se naime i dalje sporadično, ali redovito događaju udari. Među njima se ističu talačke krize u kazalištu Dubrovka u Moskvi, te u školi u Beslanu koje su završile s izuzetno velikim brojem žrtava među napadačima i taocima (što je bilo posebno traginčno u Beslanu gdje je poginuo velik broj djece). Iza tih i nekih drugih manjih napada stajale su snage islamista iz Čečenije koje su se početkom Arapskog proljeća u velikom broju prebacili na ratišta u Siriji, Iraku i Libiji (a ima ih i drugdje).
Osim stanovnika Rusije velik je broj boraca u redovima terorističkih skupina na Bliskom istoku i iz džava Središnje Azije. Posljednji napad u Sankt Petersburgu, u podzemnoj željeznici u samom srcu grada, u travnju, izveo je Kirgiz i tada je poginulo 16 ljudi, a više od 50 je ranjeno. No, sve ove operacije karakterizira svjesna odluka da se izazove što veći broj žrtava i to neselektivno. Ti su napadi dobro i relativno dugo pripremani, eksploziv ili drugo oružje je bilo pripremljeno da izazove masakr. Birani su trenutci kad je na tom prostoru velik broj ljudi (kazalište, škola, rock-koncert, postaja podzemne željeznice u doba odlaska ljudi s posla). Zbog svega navedenog ovaj slučaj apsolutno iskače iz obrasca djelovanja uhodanih terorističkih skupina kao što su Islamska država ili al-Qaida.
Lokacija postavljanja bombe je mjesto na kojem se može naći malo ljudi koji se ondje zadržavaju kratko, zaštićena je zidom, napadač ju je aktivirao iz udaljenost i to u doba kada je u jednom od većih trgovačkih centara svega oko 50 ljudi. Da je napadač planirao stvarni masakr stavio bi bombu na drugu lokaciju, ona bi bila bitno jača te bi je detonirao kad se centar napuni. Konačno, ruski presjednik Vladimir Putin je nedavno zahvalio američkom Donaldu Trumpu na obavijesti da se u istom gradu priprema napad - ali u kazanskoj katedrali. Iz ovoga se može izvući zaključak da je napadač bio nevježa, amater koji je naprosto uprskao. Sličnih je slučajeva bilo nedavno u Zapadnoj Europi, a nije daleko od toga ni posljednji napad na postaju podzemne željeznice u New Yorku kad je naprava eksplodirana na napadaču.
No, postoji i druga mogućnost. Upravo je jučer Putin podnio svu potrebnu dokumentaciju za kandidaturu za predsjedničke izbore u ožujku iduće godine. Istodobno je počela rasprava je li poziv jedinog realnog Putinovog protukandidata, Alekseja Navalnog, na bojkot izbora dovoljan razlog za kazneni progon. Naime, njemu je već onemogućeno kandidiranje jer je pravomoćno osuđen za "izazivanje nereda". Nije dakle isključeno da se unutar opozicijskog pokreta koji vodi Navalni pojavila frakcija koja je odlučila upotrijebiti silu, za sada samo simbolički. I to u Putinovom rodnom gradu. Pretpostavka je tanka jer su svi opozicionari pod stalnom paskom, ali plauzibilna. Sigurno je jedno, ako istražitelji dođu do zaključaka nepovoljnih po Kremlj optuženi će biti Čečeni ili neki drugi islamisti. Što je uvijek dobitna kombinacija za domaću javnost.