U Sarajevu je u četvrtak obilježena 30. obljetnica masakra kod tržnice Markale, kada su u topničkom napadu s položaja vojske bosanskih Srba na opkoljeni grad ubijene 43 osobe, a 84 ranjene.
Gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić je na komemoraciji u gradskoj Vijećnici kazao kako je 28. kolovoza 1995. godine bio jedan od najstrašnijih dana u novijoj povijesti glavnog grada BiH.
Podsjetio je kako su žrtve bili civili koji su samo pokušavali preživjeti u gradu koji je do tada bio pod opsadom već više od tri godine.
Tri desetljeća kasnije bol ne jenjava, a rana koju je taj zločin ostavio još nije zacijelila. Markale su postale sinonim za ratna stradanja.
"Naša je obveza da o tome ne šutimo i da opominjemo", kazao je Avdić.
Dva masakra na Markalama, prvi 5. veljače 1994., u kojemu je ubijeno 68 osoba, i ovaj iz 1995. godine, postali su sastavnim dijelom optužnica i presuda kojima su bivši zapovjednici tzv. Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislav Galić i Dragomir Milošević osuđeni na doživotni zatvor, odnosno na zatvorsku kaznu od 29 godina.
Za zločine na Markalama proglašeni su krivima i osuđeni i ratni i politički čelnici bosanskih Srba Ratko Mladić i Radovan Karadžić.
Taj je napad bio i ključna prekretnica u ratu jer je nakon masakra na Markalama 1995. uslijedila vojna intervencija NATO-a pod nazivom "Deliberate Force".
U operaciji koja je počela 30. kolovoza i trajala do 20. rujna 1995. sudjelovalo je oko 400 zrakoplova NATO-a koji su napali ciljeve vojske bosanskih Srba i onemogućili njezino daljnje ofenzivno djelovanje.
Istodobno su uslijedile oslobodilačke operacije na terenu koje su zajednički izveli Hrvatska vojska (HV), Hrvatsko vijeće obrane (HVO) i Armija BiH, čime su se stvorili uvjeti za mirovne pregovore koji su u konačnici doveli do potpisivanja Daytonskog sporazuma i okončanja rata u BiH.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....