Grad Bejrut godinama je bio sinonim za rat, totalno uništenje i bijedu. Međutim, nakon završetka dugogodišnjeg građanskog rata u Libanonu, Bejrut je vratio stari sjaj i ponovno je bio prozvan 'Parizom Bliskog istoka'. I ne samo to, zbog ludog noćnog života zvali su ga i 'Las Vegasom Azije'.
Ubrzo je cijeli Libanon zahvatila turistička groznica. Ljude iz cijelog svijeta privlačila je jedna od najtolerantnijih zemalja svijeta u kojoj živi čak 28 religijskih i etičkih skupina. I to nije nimalo čudno, dobar glas se daleko čuje, a nevjerojatne prirodne ljepote, skijališta, pješčane plaže i razuzdani noćni život bili su magnet za turiste iz cijelog svijeta. Naravno, najviše ih je bilo iz arapskih zemalja. Ljudi su iz Saudijske Arabije, Emirata, Kuvajta i ostalih zemalja dolazili u Libanon uživati u stvarima koje su u njihovim domovinama bile strogo zabranjene.
U jednom trenutku, udio turizma u BDP-u Libanona dosegao je čak deset posto. Međutim, Libanonci, koliko god imaju sreće da žive u prekrasnoj zemlji, još više imaju nesreće sa svojim susjedima. Krvavi rat u Siriji i Iraku prepolovio je broj turista, a kad se i tamo situacija koliko-toliko smirila, dobili su još jednog neprijatelja. Neprijatelja protiv kojeg vode rat godinama i kojeg nikako ne mogu pobijediti. Radi se o - smeću!
Katastrofične scene iz Bejruta stižu posljednje tri godine, ali najbolji podsjetnik da problem nije ni izbliza riješen stigao je posljednjih dana. Predivne plaže Zouk Mosbeha u blizini samog Bejruta danas izgledaju kao odlagalište smeća. Doslovce je sve zatrpano otpadom, smrad uništava stanovnike malog gradića, a ljudi angažirani za čišćenje ne znaju gdje krenuti. Problem je nastao za vrijeme oluje koja je pogodila obalu Libanona i raspršila smeće s odlagališta po cijeloj obali. Čak su i ta golema odlagališta ograđena golemim zidovima da slučajno ne bi završilo u moru, ali gomila otpada je bila toliko velika da 'proboj' u more ništa nije uspjelo zaustaviti. Premijer Saad Hariri naredio je hitno čišćenje, ali za saniranje štete trebat će jako puno vremena... Pogotovo što jak vjetar i nemirno more i dalje nagomilavaju otpad po plažama.
Libanonska kriza za smećem, smatraju građani, je samo simptom nesposobnosti Vlade da pruži građanima najosnovnije uvjete za život. Prije dvije godine usred Bejruta održan je jedan od najvećih prosvjeda ikada gdje su tisuće građana zahtijevale od vlasti da se konačno riješi problem nagomilavanja i rješavanja otpada. Nakon toga je nastao građanski pokret popularnog naziva 'Smrdiš'. Ime simbolizira i nesnosan smrad tijekom ljeta, ali i korupciju unutar libanonske vlade.
- Umjesto da koriste otpad kao resurs za gospodarstvo, oni ga koriste kao sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva - rekao je za New York Times Sammy Kayed s američkog Sveučilišta u Bejrutu.
Najgore u cijeloj priči je činjenica da su u Libanonu uskoro održavaju parlamentarni izbori, pa je najnoviji incident s otpadom nekima idealno sjeo za prepirke i svađe. Tako je oporba odmah zatražila ostavku ministra okoliša Tareqa al-Khatiba. On je šefu oporbe uzvratio s optužbom da je najgora situacija s otpadom u njegovom vlastitom okrugu.
I dok se političari vrijeđaju i optužuju, aktivisti i građani pokušavaju pokrenuti stvari s mrtve točke.
- Moglo bi se nešto napraviti samo da oni to požele. Ako bi postojala prava želja za pregovaranjem i postavljanjem infrastrukture za recikliranje otpada kao pravog resursa, to bi se stvarno moglo napraviti - zaključio je Sammy Kayed.