U prva tri mjeseca ove godine Vijetnam je na spornom otočju Spratly u Južnom kineskom moru, između južne obale Vijetnama i Filipina, umjetno proširio površinu otoka kako bi od njih učinio vojna uporišta. Iako se više puta u povijesti vojno sukobljavala s Vijetnamom zbog otočja Spratly, Kina sada ne reagira.
Za stotinjak nenaseljenih koraljnih otočića i grebena koji spadaju u Spratly smatra se da leže na neistraženim nalazištima nafte i prirodnoga plina. Dijelove otočja u jugoistočnom dijelu Južnog kineskog mora svojataju Vijetnam, Filipini, Tajvan, Malezija i Brunej, dok Kina ističe suverenitet nad cijelim otočjem. Na pojedinim otocima i grebenima izgrađena su vojna uporišta. Ozbiljniji sukobi oko toga tko što kontrolira na tom području izbili su 1974. i 1988. između Kine i Vijetnama, pa 1996. između Kine i Filipina te 1998. - ‘99. između Vijetnama i Filipina. Zašto Kina sada ne reagira?
U nedavnom izvješću Azijske inicijative za transparentnost pomorstva (AMTI), think tanka sa sjedištem u Washingtonu, upozorava se da je Vijetnam dramatično proširio umjetno zemljište na 21 lokaciji na otočju Spratly - u samo tri mjeseca stvorili su oko 70 posto teritorija, koliko je Kina stvorila u prethodne četiri godine, piše za Foreign Policy Derek Grossman, profesor političkih znanosti i međunarodnih odnosa na Sveučilištu Južne Kalifornije. AMTI svoju informaciju temelji na satelitskim snimkama MAXAR-a i Planet Labsa. Prema sadašnjim aktivnostima, procjenjuju da će Vijetnam uskoro dostići, a vjerojatno i nadmašiti Kinu u izgradnji objekata na umjetno proširenim otocima.
Kina je ondje izgradila sedam umjetnih otoka u 2010-ima, na najmanje tri smjestila je raketne sustave i postrojbe svojih zračnih snaga, što je dodatno pojačalo napetosti u regiji, navodi Newsweek.
Peking polaže pravo na gotovo cijelo Južno kinesko more, premda je Stalni arbitražni sud u Haagu presudio da za to nemaju pravnu osnovu, izvještava CNN. Vijest da Vijetnam ubrzano širi površinu otoka pod njihovom kontrolom i na sedam otoka gradi vojne objekte stigla je usred porasta napetosti između Kine i Filipina oko teritorija Južnog kineskog mora.
Kinezi su 16. rujna vodenim topom udarili po filipinskom brodu pod optužbom da je ušao u vode oko Scarborough Shoala, lanca grebena u blizini glavnog filipinskog otoka Luzona. Kina poziva da se Scarborough pretvori u kineski nacionalni rezervat prirode, što Filipinci odbijaju. No, vijetnamski vojno-građevinski pothvat na spornom otočju ostao je bez glasnog odgovora Kine, uz rutinske sukobe niskog intenziteta između vijetnamskih ribarica i kineske obalne straže.
Peking zna kako izazvati SAD, ali za odluku o Tajvanu oružje nije ključno
Zašto Peking tolerira Vijetnamu širenje suvereniteta nad otocima koje Kina smatra svojima? CNN i Foreign Policy zaključuju da odgovor vjerojatno leži u političkoj sličnosti režima u Kini i Vijetnamu. Kina vjeruje da su Filipini pod vodstvom predsjednika Ferdinanda Marcosa Jr. značajno ojačali savez sa SAD-om, analizira FP.
To bi se moglo promijeniti ako na predsjedničkim izborima 2028. pobijedi Marcosova potpredsjednica Sara Duterte. Njezin otac, bivši predsjednik Rodrigo Duterte, smatrao je da Filipini trebaju biti manje ovisni o savezništvu sa SAD-om i u boljim odnosima s Kinom.
Dok je Duterte bio na vlasti od 2016. do 2022., bilateralni odnosi Kine i Filipina bili su daleko bolji: čini se da je postojao "džentlmenski dogovor" o tome kako riješiti trenja u Južnom kineskom moru, navodi FP. Duterteov cilj je bila suradnja s Kinom, poput zajedničkog istraživanja nafte i plina u Južnom kineskom moru, također je želio iskoristiti kinesku inicijativu "Pojas i put" za svoj vlastiti program "Gradi, gradi, gradi" poboljšanja kvalitete života na Filipinima. No, nasljednik Marcos od toga je odustao.
S druge strane, iako su Vijetnam i Kina povijesni neprijatelji, vijetnamski predsjednik Luong Cuong prisustvovao je nedavnoj vojnoj paradi u Kini povodom proslave 80. godišnjice poraza Japana u Drugom svjetskom ratu. Vijetnam je također sudjelovao na summitu Šangajske organizacije za suradnju nekoliko dana ranije.
Na uvođenje drastičnih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa Kina i Vijetnam odgovorile su potpisivanjem desetaka sporazuma, među ostalim o gospodarskoj i trgovinskoj suradnji, a kineski predsjednik Xi Jinping posjetio je Hanoi.
Glavna razlika je u tome što je i Vijetnam jednopartijska država kojom vlada Komunistička partija. Ali i to što je Kina vojno toliko nadmoćna na tom teritoriju da se ne osjeća ugroženom vijetnamskim prisezanjima.
Posljednjih nekoliko godina Filipini u sporenjima s Kinom sustavno objavljuju videosnimke i fotografije kojima dokazuju kineske prekršaje. Suprotno tome, Vijetnam je očito postigao dogovor s Kinom da njihovi sporovi ne izlaze u javnost, nego da će se neslaganjima i napetostima baviti strogo iza zatvorenih vrata kako bi se izbjegla nepotrebna eskalacija.
Xi je promijenio Kinu, nasljednika nema, a narod od njega očekuje samo jednu stvar
Hanoi duguje zahvalnost Manili jer je teško predvidjeti što bi se moglo dogoditi da Peking nije toliko zaokupljen problemima na istoku, kaže za CNN Ray Powell s američkog sveučilišta Stanford. Dok se sukobljava s Filipinima, Peking bi radije održavao stabilnu frontu sa svakim od ostalih jugoistočnoazijskih suparnika u Južnom kineskom moru, kaže Collin Koh, stručnjak za međunarodne odnose u Singapuru.
U povijesti su sporovi Kine i Vijetnama oko teritorija Južnog kineskog mora odnijeli mnogo krvi: 1974. potopljen je brod južnovijetnamske mornarice, a 53 južnovijetnamska vojnika ubijena su u bitki s kineskim snagama iznad otočnog lanca Paracel u sjeverozapadnom dijelu Južnog kineskog mora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....