Lideri zemalja članica EU su počeli razgovore u Bruxellesu na summitu na kojem su brojne teme na dnevnom redu. Najprije su održani skupovi lidera političkih stranaka, potom je počeo sastanak s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom, a kasnije tijekom dana će se održati i formalni dio Europskog vijeća.
Ovaj sastanak je već nazvan „najtežim do sada“ za predsjednika Europskog vijeća Antonia Costu u njegovih do sada dvije godine mandata. Costa ustraje u stavu da se do kraja godine treba postići kompromis o višegodišnjem financijskom okviru EU za razdoblje od 2028. do 2034. godine i uoči početka summita je ponovio taj stav uz upozorenje da će biti teško imati spreman proračun za 1. siječnja 2028. ako se do kraja ove godine ne usvoji višegodišnji financijski okvir. Godišnji proračuni se usvajaju na osnovi sedmogodišnjih okvira, a trenutni ističe sljedeće godine. Proračun za 2028. će biti prvi iz budućeg višegodišnjeg okvira tako da je za njegovo usvajanje i korištenje sredstava nužno imati usvojen višegodišnji okvir sa svim dogovorenim pravilima.
Uoči summita bilo je vidljivo iz izjava pojedinih čelnika zemalja članica da su razlike još uvijek prevelike da bi se moglo očekivati dogovor već na ovom dvodnevnom skupu. Do kraja godine će EU imati na ovu temu barem još tri summita, ali Costa želi „preokret u dobrom smjeru“ već na ovome.
Europa je nadomak katastrofalnog autogola. U Moskvi i Pekingu jedva čekaju
Osim vremenskih rokova EU želi usvajanje ovog okvira prije kraja godine i zbog političkih razloga i opasnosti od utjecaja nacionalnih izbora na dalje pregovore. U Francuskoj su izbori na proljeće. Favoritkinja za pobjedu na tim izborima Marine Le Pen je uoči ovog summita čak upozorila da bi bilo „nedemokratski“ da sada dogovore višegodišnji EU proračun, a da će ona, ako pobijedi, smanjiti doprinos Francuske u EU proračun, ukinuti financijsku pomoć Ukrajini i promijeniti brojna druga pravila. S druge strane, pred izborima je i talijanska premijerka Giorgia Meloni koja je rekla da će prihvatiti „samo dogovor koji je u skladu s talijanskim interesima“. Za nešto više od mjesec dana će biti izvanredni izbori i u Španjolskoj pa se očekuje da će i premijer ove zemlje Pedro Sanchez iskoristiti EU pozornicu za dobivanje bodova kod kuće, a pitanja kao što su proračun EU i migracije uvijek bude velike emocije među biračima.
Irska razljutila i jedne i druge
U prošlosti je na kraju uvijek presudio stav Njemačke i Francuske, dviju najvećih članica, ali sada niti francuski predsjednik Emmanuel Macron niti njemački kancelar Friedrich Merz nisu baš u najboljoj poziciji donositi tako važne odluke i u ime svojih država preuzeti tako velike obveze. Macronu uskoro istječe drugi mandat pa više neće moći biti na vlasti u Francuskoj, dok se Merz suočava s izrazito niskom potporom u Njemačkoj, gdje raste EU-skeptična krajnja desnica.
Irsko predsjedništvo Vijeća EU je uoči ovog summita poslalo zemljama članicama novu „pregovaračku kutiju“ i predložilo smanjenje višegodišnjeg financijskog okvira za nekih 150 milijardi u odnosu na raniji prijedlog Europske komisije. Učinjeno je to kako bi se donekle udovoljilo Njemačkoj, Nizozemskoj, Danskoj, Finskoj, Švedskoj i Austriji, takozvanoj „skupini škrtih“, koje su veliki neto uplatitelji u zajednički proračun. S druge strane, Irska nije dirala omotnicu za koheziju i poljoprivredu, što je važno za južne i istočne članice, takozvane zemlje „prijatelji kohezije“, koje najviše i koriste ta sredstva.
I umjesto da obje skupine budu pomalo zadovoljne, Irska je postigla suprotni učinak i razljutila i jedne i druge. Taj prijedlog je potpuno neprihvatljiv Njemačkoj i drugima iz skupine zemalja koje su veliki neto uplatitelji u proračun EU, čak niti kao polazna točka za daljnje pregovore, jer smatraju da su predložena smanjenja nedovoljna, tek simbolična, i da bi višegodišnji proračun trebalo smanjiti za „nekoliko stotina milijardi eura“, a ne samo nekih 150 milijardi koliko je predložila Irska kao predsjedavajuća.
Velikim smanjenjima proračuna se protivi i Europski parlament, koji upozorava da nije moguće postići zadane ciljeve uz značajna smanjenja proračuna.
Nastavak pomoći Ukrajini
Od drugih tema na summitu se izdvajaju jačanje konkurentnosti EU u svijetu u izazovnim globalnim okolnostima, proširenje, migracije i stanje na Bliskom istoku. Ukrajina je po običaju, kao na svim samitima unazad nekoliko godina, stalna tema.
Lideri EU će ponoviti odlučnost za nastavak bezuvjetne pomoći Ukrajini, njezinoj neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu, u nastavku borbe protiv ruske agresije. Izraz te spremnosti EU za nastavak političke, humanitarne, ekonomske, financijske i vojne pomoći je pogotovo važan sada kada američki predsjednik Donald Trump okreće leđa Ukrajini i počinje smanjivati pritisak na Rusiju, čime ide u suprotnom smjeru u odnosu na postupke EU, koja jača pritisak i povećava sankcije.
Čelnici EU će ponoviti kako je i za početak i za nastavak rata odgovorna isključivo Rusija pa je nužno nastaviti pritisak prema Moskvi kako bi se ona primorala na razgovore o okončanju rata. EU nastavlja jačati sankcije Rusiji, ali i financijsku pomoć Ukrajini. No i oko ove financijske pomoći postoje glasovi unutar EU koji traže da se ona smanji pa i ukine. Prijedlozi o korištenju zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini i dalje nailaze na otpor Belgije, gdje se nalazi najveći dio ruskih sredstava.
Lideri EU na stolu imaju i temu jačanja konkurentnosti u svijetu. EU želi povećati autonomiju, smanjiti ovisnost o sirovinama i energentima, poticati investicije, ali ništa od toga se neće moći postići ako zemlje EU za te ciljeve ne žele osigurati novac. Značajno smanjenje novca za međunarodni razvoj i humanitarnu pomoć u svijetu koje predlaže irsko predsjedništvo Europske unije će još više smanjiti ionako sve slabiji utjecaj Unije u svijetu.
Proširenje EU
Proširenje i priprema EU za prijem novih članica je također važna tema ovog summita. Čelnici EU će na summitu u Bruxellesu samo „primiti na znanje“ nedavni dokument Europske komisije o pripremi za proširenje i najaviti da će za neke od tih prijedloga razmisliti i kako ih primijeniti u praksi. Lideri EU će još jednom naglasiti kako je proširenje projekt koji pomaže u izgradnji mira i blagostanja u Europi, ali da će uspjeh kandidata na putu prema EU ovisiti o njihovim individualnim zaslugama u ispunjavanju uvjeta. Lideri će u zaključcima još jednom poručiti kako će za uspjeh procesa proširenja biti nužno s jedne strane ispunjavanje uvjeta od država kandidata, ali s druge strane i pripremljenost EU za prijem novih članica.
Crna Gora je najbliža zaključenju pregovora o članstvu u EU iako se sve manje vjeruje da će pregovore zaključiti do kraja ove godine jer je ostalo još 12 poglavlja, među njima i ona najteža kao što je poglavlje o pravosuđu i temeljnim pravima. Ali realno je očekivati da će do proljeća moći zaključiti sva poglavlja, pod uvjetom da ispuni tražene kriterije. Albanija je uoči ovog summita zatvorila još jedno poglavlje, ali s ukupno samo četiri zatvorena poglavlja i dalje zaostaje za Crnom Gorom. Ukrajina i Moldavija su otvorile nova poglavlja, dok su ostale zemlje kandidatkinje praktički blokirane na tom putu. Ovaj summit će ponoviti odlučnost EU za proširenje, ali neće označiti neku prekretnicu u tom procesu.
Summit EU u Bruxellesu će se odvijati cijeli dan u četvrtak i nastaviti i u petak. S obzirom na brojne teme i težinu koje one imaju nužno je bilo da ovaj summit traje dva dana iako je domaćin summita, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, do sada uspijevao završavati samite u jednom danu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....