Francuski predsjednik Emmanuel Macron i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel bit će zajednički domaćini neformalnog summita lidera zemalja članica Europske unije u četvrtak i petak u Versaillesu. Na tom će summitu sudjelovati i hrvatski premijer Andrej Plenković. Kako je u pozivnom pismu liderima napisao Charles Michel, nametnuti rat u Ukrajini bit će u središtu pozornosti sastanka lidera. Michel je ponovio da je Rusija vratila rat u srcu Europe i da se divi hrabrosti ukrajinskog naroda za obranu svoje slobode. Spomenuo je kako se EU ujedinila u solidarnosti s Ukrajinom te u dosad najvećim sankcijama protiv Rusije.
- Jačanje naših obrambenih sposobnosti, smanjenje energetske ovisnosti, posebno o ruskom plinu, naftu i ugljenu te izgradnja snažnije gospodarske baze bit će glavne teme našeg sastanka - napisao je šef Europskog vijeća.
Iako je EU dosad doista pokazala neviđeno jedinstvo, na što Putin vjerojatno nije računao, pogotovo ne na tako visoku razinu usklađenosti sa SAD-om, ono se u svakom trenutku može dovesti u iskušenje. Vrtoglavi rast cijene energenata, sve jači pritisak izbjeglica i utjecaj rata na standard europskih građana može ugroziti to jedinstvo. Zato će se lideri baviti i pitanjem kako do kraja ostati zajedno i ne dopustiti Putinu da računa na raskol unutar EU.
Unija nastavlja uvoditi nove sankcije, ali, s obzirom na to da se mnoge države protive zabrani uvoza nafte i plina, pitanje je koliko će "municije" EU imati u svojim rukama u vidu novih sankcija kojima bi se pojačao pritisak na Putina.
Mnogi lideri zatražili su da se na dnevnom redu nađe i mogućnost intervencije EU na cijenu energenata, čak i postavljanje plafona njihova rasta. Takvi su prijedlozi postojali još u rujnu prošle godine, ali su oni odbačeni jer su države poput Njemačke i Nizozemske vjerovale da će se "tržište samo po sebi regulirati do proljeća". Ne samo da se to nije dogodilo, nego su cijene otišle još više.
Lideri će razgovarati o zadnjem prijedlogu Europske komisije o smanjenju ovisnosti o ruskom plinu i nafti, koje bi do kraja ove godine moglo biti smanjeno za čak dvije trećine, a do kraja ovog desetljeća EU bi trebala biti potpuno neovisna.
Što se tiče ulaganja u obranu, ruska agresija na Ukrajinu utjecala je na to da su se mnoge države odlučile za značajnija povećanja, a EU bi troškove za obranu mogla izuzeti od pravila za financijsku stabilnost i neće se računati kao dio deficita.