U nastavku donosimo:
- vučićev teren po Srbiji i što mu znači najava izbora; gdje se okuplja opozicija i studenti prosvjednici
- prijeporni plan preusmjeravanja toka Ibra i što to znači za jezero Gazivode i odnose Beograda i Prištine
- sadržaj pisma Aleksandra Vučića glavnom tajniku NATO-a i reakcije KFOR-a i Bruxellesa
- poruke Marije Zaharove i kako se uklapaju u aktualne rusko‑srpske napetosti oko NIS-a i plina
- iskustva i stavovi iz beogradskih i moskovskih krugova o posjetu Volodimira Zelenskog i posljedicama za kampanju u Srbiji
Aleksandar Vučić, predsjednik Republike Srbije, pokrenuo je političku kampanju obilazeći brojne okruge kako bi, kako tvrdi, "čuo što narod misli". Parlamentarne izbore najavio je za 18. ili 25. listopada. Opozicija, uključujući i studente prosvjednike koji su prošle godine uzdrmali njegovu vlast, priprema se u tišini.
Tema oko koje u Srbiji postoji gotovo apsolutni politički i društveni konsenzus neprihvaćanje je neovisnosti Kosova, što je u kontradikciji sa stvarnošću. Vučić, izgledno kao izborni potez, najavljuje preusmjeravanje toka rijeke Ibar – pothvat tehnički na rubu izvedivog – koja puni umjetno jezero Gazivode na sjeveru Kosova. Iz Beograda navode da bi to bio odgovor prištinskim vlastima na rušenje kuća i vikendica Srba na jezeru Gazivode. Iz Bruxellesa su, prenosi Radio Slobodna Europa, upozorili da takvi koraci ne pridonose normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.
Piše Vučić pismo Rutteu
Vučić je u četvrtak poslao pismo Marku Rutteu, glavnom tajniku NATO-a, u kojem traži da misija ove organizacije na Kosovu (KFOR) "zaustavi otvaranje mosta na Ibru između većinski albanskog i srpskog dijela Kosovske Mitrovice i zaustavi teror nad Srbima, njihov progon i uhićenja", javlja Hina. U pismu je, prema srbijanskim medijima, među zahtjevima navedeno i zaustavljanje rušenja kuća.
Dan kasnije oglasilo se Ministarstvo vanjskih poslova Rusije pisanim komentarom glasnogovornice Marije Zaharove "glede jadnog položaja Srba na Kosovu". U tekstu se naglašava kako se Srbe prisiljava da napuste svoje domove, a albanski "pravosudni" sustav na Kosovu masovno izmišlja kaznene slučajeve i potiče kampanje zastrašivanja. "Mimo utvrđenih procedura ruše se srpske nekretnine, kao u slučaju masovnog rušenja objekata u području akumulacije Gazivode u srpnju", piše Zaharova. Iako je Ured EU u Prištini početkom kolovoza pozvao kosovske vlasti da obustave rušenja kod jezera Gazivode do okončanja sudskih postupaka, prenio je beogradski neovisni dnevni list Danas, ona su nastavljena. Moskva odgovornost prebacuje na "premijera" Albina Kurtija čiji se "politički kredo temelji na fanatičnoj, neobuzdanoj srbofobiji". Krivnju traži i u "apatiji zapadnih prijestolnica, koje svojim poticanjem nedjelovanja ohrabruju etničko čišćenje Kosova". U tekstu se izražava i nezadovoljstvo odlukom KFOR-a o smanjenju prisutnosti na mostu preko Ibra.
Reakciju gospođe Zaharove treba gledati u širem kontekstu rusko-srpskih odnosa koji su doživjeli potres krajem svibnja prošle godine kad je ruska Vanjska obavještajna služba (SVR) optužila Beograd da "pokušava pucati u leđa Rusiji" prodajom oružja Ukrajini. Već i prije Rusija je odugovlačila s prodajom udjela u Naftnoj industriji Srbije kako bi se tvrtka mogla osloboditi američkih sankcija. NIS je u petak od SAD-a opet zatražio odobrenje za nastavak rada jer dosadašnje prestaje 28. kolovoza. Moskva i dalje, iako je Vučić u rujnu prošle godine nakon sastanka s Putinom u Pekingu objavio da će sklopiti novi sporazum o prodaji plina, samo produljuje postojeći na tri mjeseca.
A onda je u petak, 7. kolovoza, u prvi posjet Beogradu došao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, službeni razgovori održani su sljedeći dan. Moskva je taj posjet službeno prešutjela, a Vučić je tijekom obraćanja novinarima rekao "da je zadovoljan suradnjom s Kinom i SAD-om, kao i time što Srbija nije narušila prijateljstvo s Rusijom". Kremlj je očito tražio trenutak u kojem će potvrditi da prijateljstvo sa Srbijom "nije narušeno", a Kosovo je točka na kojoj Beograd i Moskva gotovo u potpunosti dijele stavove. U određenoj mjeri reakcija Marije Zaharove može se smatrati i podrškom Vučiću prije izbora.
Srbima treba pomoći, ali ne možemo
Dva dana ranije Vitalij Rjumšin, novinar Gazeta.ru, blizak vlasti, objavio je na državnoj Russia Today tekst kojim opravdava Vučićev susret sa Zelenskim. Rjumšin odbacuje napade na Srbiju objašnjavajući da "Beograd mora neprestano raditi kompromise, uključujući i povremene geste podrške zapadnoj agendi". Pozornost privlači novinarovo naglašavanje navodnih planova EU, ohrabrenog izbornim porazom Viktora Orbána u Mađarskoj, koji se sada može nadati da će "srpsko vodstvo, koje smatra previše prijateljski nastrojenim Rusiji, biti smijenjeno na izborima". Rjumšin zaključuje da nema fundamentalnih promjena u odnosima Rusije i Srbije, dodajući da je Vučić "vjerojatno bio iskren kad je rekao da Beograd nije stao na stranu Kijeva". Poentirajući na kraju (prenosimo iz ruskog teksta objavljenog u Gazeta.ru): "Treba li osuđivati braću Srbe zbog pokušaja da očuvaju svoj identitet? Definitivno ne. Trebamo li im pomoći? Definitivno da. Samo, bojim se, prilika da to učinimo baš sada i nemamo tako puno."
Imaju, na energetskom planu – plin i NIS – ali tada bi izgubili ključne poluge pritiska na Beograd.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....