Srbija je u 2026. ušla u predizbornu atmosferu – iako izbori još nisu ni raspisani. Nakon više od godinu dana prosvjeda, blokada i političkih napetosti, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio je izazov studenata i građana koji traže izvanredne parlamentarne izbore, piše Deutsche Welle.
Kada će oni biti raspisani, međutim, i dalje je otvoreno pitanje. Vučić je prethodnih mjeseci postupno sužavao i konkretizirao moguće datume izlaska na birališta. Od neodređenog „prije zakonskog roka“, preko „kraja 2026. ili početka 2027. godine“, došlo se do najava da bi izbori mogli biti održani u listopadu, studenome ili prosincu.
Ako predsjednik održi riječ, na tim bi izborima mogao izgubiti, smatra profesor Fakulteta političkih znanosti Dušan Spasojević. „Najveća snaga studenata i oporbe je promjena koju smo vidjeli u biračkom tijelu. Blok vlasti i blok oporbe danas su relativno ravnopravni i prvi put ćemo imati izbore na kojima vlast ne samo da može izgubiti izbore, nego bi ih vjerojatno izgubila“, ocjenjuje Spasojević za DW. „Ali to ne treba nikoga uljuljkati. Do izbora ima jako mnogo vremena, a vlast i dalje ima velike resurse. I više je puta pokazala sposobnost da se izvuče“, dodaje Spasojević.
S blokada u svako selo
Masovni prosvjedi su se krajem 2025. godine uglavnom smirili, blokade su na svim fakultetima obustavljene, a studenti su se vratili redovitim fakultetskim obvezama. Studentski je pokret tako ušao u fazu blagog osipanja i prionuo transformaciji.
Umjesto na prosvjede, fokus su prebacili na pripreme za izbore. Nakon dugotrajnog procesa izbora vlastitih kandidata za parlament, sada rade na formiranju izbornih stožera, obuci promatrača i oblikovanju programa.
Dok jedan dio studenata obilazi građane u kampanji „od vrata do vrata“, drugi organizira akcije poput „Student u svakom selu“. Na improviziranim štandovima nude razgovor sa studentima, pokušavaju promijeniti sliku o sebi koju su godinama gradili provladini tabloidi, ali i čuti kritike i primjedbe građana.
Studenti iz Novog Sada, Danilo Erdeljan i Sonja Hajduković, redovito su na terenu. Cilj, kažu, nije samo mobilizacija, nego i izgradnja povjerenja. O izbornim pravilima i kampanjama uče u hodu, ali vjeruju da odgađanje izbora ide više u njihovu korist nego u korist režima, jer je njihova organizacija iz dana u dan sve snažnija, a svako sudjelovanje na lokalnim izborima donosi novo iskustvo i dodatnu logističku spremnost.
„Vlast čeka da vidi hoće li se ljudi umoriti i odustati, ali nam u isto vrijeme daje više vremena da se pripremimo“, priča Danilo Erdeljan za DW. „Već smo vidjeli koliko se muči vladajuća koalicija da logistički osigura izbornu prijevaru na lokalnoj razini, a bit će im mnogo teže to provesti na republičkoj razini kada dođu parlamentarni izbori. A mi smo iz dana u dan sve spremniji suprotstaviti se bilo kakvim nepravilnostima tog dana.“
Rastu šanse – ali i izazovi
Da podrška studentima ne jenjava pokazala je i akcija organizirana 28. prosinca, kada su studenti u više od sto gradova i općina, na više od 500 štandova, prikupljali potpise podrške. Prema njihovim podacima, samo je tog dana prikupljeno gotovo 400.000 potpisa građana, pri čemu su mnogi ostavili i kontakt-podatke te izrazili spremnost uključiti se u sljedeće aktivnosti.
Za studente je to bila jasna potvrda da potencijal za masovnost nije nestao, nego je privremeno utišan, te da bi raspisivanje izbora moglo pokrenuti novi, završni val mobilizacije.
S takvom se procjenom slaže i politolog Dušan Spasojević, koji smatra da imidž i integritet koje je studentski pokret izgradio mogu djelomično nadomjestiti i manjak masovnosti u samoj organizaciji.
Ipak, ključni izazov vidi u trenutku kada se pokret bude morao personalizirati, jer studentsku listu neće činiti studenti, nego pojedinci kojima su oni odlučili pokloniti povjerenje. „Bit će izazovno kada se izađe s imenima na listi i kada se podrška koju pokret ima prebaci na konkretne ljude. O njima javnost već ima određene stavove. Ne mislim da je to nerješiv problem, ali bit će ozbiljan test“, ocjenjuje Spasojević.
Nejedinstvo oporbe
U oporbenoj javnosti, međutim, i dalje vlada snažno uvjerenje da bez širokog jedinstva svih oporbenih aktera nema izborne pobjede. Stvaranje „referendumske atmosfere“, u kojoj bi birači birali između jedne liste vlasti i jedne oporbene liste, dugo se smatralo idealnim scenarijem. Međutim, kako ocjenjuje politolog Dušan Spasojević, takav rasplet danas više nije realan. Izvjesno je da će se na izborima, uz listu SNS-a i studentsku listu, pojaviti i drugi akteri.
To, međutim, ne isključuje potrebu za koordinacijom i akcijskim jedinstvom svih koji se protive vlasti – od političkih stranaka, preko studentskog pokreta, do promatračkih misija, smatra Spasojević. „Jer velika je vjerojatnost da će izborni rezultati biti osporavani, a tada će biti iznimno važno da postoji koordinacija između tih dijelova pobunjenog društva“, ocjenjuje on.
Oporba se ujedinjuje oko Europe
Iz Zeleno-lijevog fronta poručuju da su više puta pozivali studente i druge aktere na okupljanje i razgovor, svjesni uloge koju je studentski pokret imao u mobilizaciji društva. Taj poziv, međutim, nije naišao na odgovor. „Vučićeva je to podmetačina, ta konfrontacija, taj sukob koji se izaziva, i često ga izravno izazivaju ljudi koji rade za SNS“, kaže za DW narodni zastupnik ZLF-a Radomir Lazović.
Politolog Dušan Spasojević dodatno upozorava da će na sljedećim izborima svaki glas biti presudan i da je od ključne važnosti da oporbeni akteri budu organizirani tako da nitko ne ostane ispod izbornog praga.
Unatoč međusobnim razlikama i nesuglasicama, dio oporbenih stranaka već je formirao zajednički front koji čini pet stranaka koje u prvi plan ističu svoju proeuropsku orijentaciju. To je dobra taktika, ocjenjuje Spasojević. „Zato što dolazi do velikih geopolitičkih promjena i ponovno se otvara prostor za europske integracije. I drugo, zato što se čini da će studentska lista nastupati vrlo deideologizirano, s ‘catch all’ pozicije koja želi obuhvatiti i one koji su euroskeptični i antieuropski“, kaže Spasojević.
Dodatni je čimbenik, dodaje on, sve izraženiji zaokret vlasti prema nacionalističkoj retorici, koja će vjerojatno dominirati predizbornom kampanjom. U takvom okruženju, postojanje političkih aktera koji jasno artikuliraju europsku alternativu može postati presudno za dio biračkog tijela, osobito imajući na umu da vlast već godinama dominira tradicionalističkim i desnim segmentom birača.
Duga godina je počela
No s konsolidacijom oporbe konsolidira se i vlast. Pritisnut problemima s NIS-om i gubitkom podrške nekadašnjih međunarodnih partnera – od SAD-a, preko Europske unije, do Rusije – Aleksandar Vučić čvrsto u rukama drži kartu datuma izbora, nastojeći ih zakazati u trenutku koji će za njega biti politički najpovoljniji.
Kako ocjenjuju sugovornici DW-a, Vučić će zato izbore odgađati koliko god može, čak i po cijenu daljnjeg produbljivanja krize. Paralelno s tim, sve je vidljivije discipliniranje unutar sustava. U prethodnim mjesecima zabilježene su stotine otkaza u javnom sektoru – ne samo onima koji su sudjelovali u prosvjedima, nego i onima čiji su članovi obitelji bili aktivni, pa čak i onima koji su ostali neutralni.
Protiv brojnih studenata vode se postupci zbog navodnog ugrožavanja ustavnog poretka, dok se dio njih i dalje nalazi u političkom egzilu. Pritisci na sveučilišta poprimaju i financijsku dimenziju, uz pokušaje da se profesori koji su podržali studente uklone s fakulteta.
Godina će biti duga, svjesni su i studenti. „Ali ako su ljudi ustrajali do sada, izdržat će još“, kaže Danilo Erdeljan. „Od početka smo znali da ovo nije utrka na kratke staze, nego maraton i vjerujem da je moguće ustrajati koliko god to bude potrebno“, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....