Nedjeljni su izbori u dvije autoritarne europske države, Mađarskoj i Srbiji, ipak donijeli određeno iznenađenje. Dok je Fidesz osvojio više nego što su mu ankete predviđale, Srpska napredna stranka (SNS), koju vodi predsjednik Aleksandar Vučić, osvojila je manje. Ali je zato Vučić na predsjedničkim izborima bez problema ostvario pobjedu s 58,55% glasova u prvom krugu prema podatcima srbijanske Republičke izborne komisije u ponedjeljak oko 13.00 sati uz prebrojanih 95,62% glasova.
Za njim je daleko zaostao Zdravko Ponoš, bivši načelnik Generalštaba Vojske Srbije, s 18,35% glasova. Budući da je SNS, preciznije koalicija okupljena oko SNS "Zajedno možemo sve", osvojila 42,91% glasova, može se zaključiti da je Vučić znatno popularniji od stranke koju vodi. Što samo potvrđuje tezu da je novi/stari predsjednik Srbije u potpunosti personalizirao političko ozračje.
Srbijanska, nazovimo je "stara" opozicija, okupljena u koaliciju "Ujedinjeni za pobjedu Srbije", koju je vodio Dragan Đilas, pokazala je koliko je slaba jer je došla tek do 13,61% glasova što joj donosi 37 mjesta u Narodnoj skupštini. Nešto više nego što je osvojio vječni Ivica Dačić, čelnik Socijalističke partije Srbije (SPS), stranke koju je osnovao Slobodan Milošević. Lista pod nazivom "Ivica Dačić - premijer" osvojila je 11,5%, 32 mjesta u Skupštini.
Još su četiri liste ušle u Skupštinu, radikalno desne političke opcije Dveri-POKS (Pokret obnove Kraljevine Srbije), koji je osvojio 3,84% (10 zastupničkih mjesta); Zavetnici, rusofilna stranka, 3,75% (10); i NADA za Srbiju, u kojoj su monarhisti koji se pozivaju na ratnog zločinca Dražu Mihailovića, 5,4% (15). Radikali ratnog zločinca Vojislava Šešelja ostali su ispod praga koji iznosi 3%.
Nova lica u Skupštinu donosi zeleno-lijeva koalicija "Moramo", nastala iz prosvjeda za zaštitu okoliša, protiv malih hidroelektrana i uništavanja rijeka te za zabranu rudarenja litija i bora i "protjerivanje" multinacionalne rudarske kompanije "Rio Tinto". Povjerenje im je dalo 4,63% biračkog tijela pa će imati 12 zastupničkih mjesta.
Na ovakav raspored zastupničkih mjesta reagirao Vučić još u izbornoj noći navodeći da su izbori pokazali da se Srbija "dramatično pomaknula udesno", ocijenivši da je "utjecaj ukrajinske krize bio ogroman na rezultate izbora". Zanemarujući političke poruke koje šalje sam, podržavajući Rusiju, te njegova stranka koja aktivno radi protiv progresivnih ideja.
U Skupštinu je ušlo i pet manjinskih stranaka među kojima i "Zajedno za Vojvodinu" na čijoj je listi na prvom mjestu bio Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) pa su Hrvati u Srbiji dobili zastupnika u Skupštini. Lista je osvojila ukupno dva zastupnička mjesta. Komentirajući rezultate parlamentarnih izbora Vučić je rekao kako mu je "neobično drago" što će u parlamentu biti Žigmanov. Srbijanski predsjednik je u nedjelju navečer izjavio kako želi imati snažne i bolje odnose s Hrvatskom dodajući da će dati "sve od sebe da to napravimo, poštujući sve naše razlike".
Listu Zajedno za Vojvodinu uoči izbora podržala je hrvatska vlada priopćenjem Ministarstva vanjskih i europskih poslova koje je službeno pozvalo "sve pripadnike hrvatske nacionalne zajednice da glasuju za listu na kojoj je istaknut kandidat Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov".
Zastupnike će imat i Savez vojvođanskih Mađara (6), Muftijin amanet (3), SDA Sandžaka (2), Koalicija Albanaca (1).
SNS nije uspio osvojiti natpolovičnu većinu glasova iako je bio vrlo blizu. Može računati na 120 zastupničkih mjesta od 250 ukupno u Narodnoj Skupštini. Vučiću se tako otvara interesantan prostor za formiranje vladajuće koalicije iz koje može izbaciti Dačića i SPS s kojim je surađivao proteklih deset godina. A koji mu nije nužno uvijek bio idealan saveznik.
Što se vidjelo već i po odbijanju da slažu zajedničke izborne liste. Mogao bi slijediti model koji HDZ primjenjuje u Hrvatskoj te u koaliciju pozvati manjinske stranke, prije svega Savez Mađara s kojima bi imao dostatnu većinu. I kojima ne bi morao davati važne pozicije u vlasti što je uvijek bio slučaj s Dačićem.
Prepreku tom planu mogla bi predstavljati situacija u Beogradu. Ondje je SNS osvojio samo 39,1% glasova dok je koalicija "Ujedinjeni za pobjedu Beograda" osvojila 20,1%. Beogradska skupština broji 110 mjesta, a SNS može računati na 48. Što podrazumijeva da će se formirati koalicija, a SPS je osvojio upravo potrebnih 8 mandata.
Beograd, koji je u doba Slobodana Miloševića bio u rukama opozicije, gradonačelnik je bio Zoran Đinđić, tako će i dalje ostati pod Vučićevom kontrolom.
Raspored glasova odgovara stanju u Narodnoj Skupštini samo što je treća politička snaga "Moramo", a NADA četvrta. U zastupničko tijelo glavnog grada Srbije ušle su i desne političke opcije Dveri i Zavetnici.
Srbija je dobila vjernu sliku političkih preferencija jer su na izborima, za razliku od prije dvije godine, sudjelovale sve političke opcije. Izlaznost je bila 58,61% što nije idealno, ali je zadovoljavajuće. Građanska opcija, koju bi predstavljale ujedinjena opozicija i Moramo, spustila se na nešto više od 18% biračkog tijela što je zabrinjavajući trend. Jer SNS nema stvarnog konkurenta na političkoj sceni, a Vučić je već dulje vrijeme jedini političar koji može računati na natpolovičnu podršku.
Što bi bila dobra vijest da ima u planu djelovati konstruktivno, riješiti probleme s Kosovom, Hrvatskom. Ali, to se dogoditi neće.