„Sve nam je teže“, kaže predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, opisujući tako situaciju s opskrbom energentima. „Cijene nafte na mediteranskim tržištima porasle su za 15 posto samo u posljednja dva dana, to je ludilo. Slična je situacija i s plinom.“
Ali kriza je za Srbiju, podsjeća ga Tobias Zick, novinar lista Süddeutsche Zeitung koji je vodio razgovor, počela mnogo prije iranskog rata, s američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije, većinski u vlasništvu ruskog Gazproma, prenosi Deutsche Welle.
Vučić potvrđuje da je to značajno usporilo gospodarski rast Srbije. Ujedno je, kaže, zahvalan EU-u i timu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen: „Razgovarali smo s njima o tome koje nove cjevovode do raznih susjednih zemalja trebamo izgraditi do 2035. Uložit ćemo značajna sredstva u našu energetsku infrastrukturu i u tome imamo punu potporu Europske unije“, kaže predsjednik Srbije.
Ruski pritisci
U tom kontekstu, on priznaje i da je odnos s Moskvom zahladio. Tijekom pregovora o vlasničkoj strukturi u NIS-u, kako navodi, iz Rusije su stizale prijetnje prekidom isporuke plina, dok su ga ruski mediji „napadali oštrije nego mnoge zapadne čelnike“.
„Tradicionalno smo imali dobre i prijateljske odnose, ali sada sam jednostavno morao zaštititi nacionalne interese Srbije. Nismo ničije marionete“, kaže Vučić za njemački list. Beograd je, objašnjava, na kraju pristao na model po kojem bi dio kompanije preuzeli mađarski MOL i kompanija Adnoc iz Emirata, a Srbija bi povećala svoj udio u vlasništvu s 29,87 na 34,87 posto. „To nam daje bolje mehanizme kontrole i veći nadzor nad financijskim odlukama“, kaže Vučić.
„Evo popisa, u čemu je problem?“
Predsjednik Srbije u razgovoru potvrđuje da je dio streljiva proizvedenog u njegovoj zemlji preko posrednika završio u Ukrajini, ali navodi i da je Rusiji to otvoreno izložio.
„Razgovarao sam s Vladimirom Putinom na sastanku u Pekingu i pokazao mu popis zemalja izvoza te rekao: ‘Evo popisa, u čemu je problem?’ On je onda pokazao na Poljsku, ali tamo je išlo samo streljivo za lovačke puške. Ali da, bilo je izvoza u Češku, u Veliku Britaniju i još nekoliko zemalja. I konačno je završilo u Ukrajini“, priča Vučić.
Kaže i da je Putina podsjetio da Srbija Rusiji nije uvela sankcije i da je zbog toga „mnogo patila“. U Srbiji, kako je naglasio, 28 tisuća ljudi izravno radi u vojnoindustrijskom sektoru.
FOTO Pogledajte što su novinari uočili ispod borbenih zrakoplova u Srbiji. Unatoč tajnovitosti
„Sva naša skladišta pucaju po šavovima od granata, raketa i streljiva različitog kalibra“, kaže predsjednik. „Pustili smo onda to, da bi ti ljudi mogli primiti plaće, da bi mogli preživjeti.“
Velike promjene u Europi i SAD-u
Na pitanje je li zbog toga sada vrijeme da se Srbija pridruži sankcijama Europske unije protiv Rusije, Vučić odgovara:
„Ako mene pitate, to je stvar prošlosti. Mi se kao Europljani suočavamo s mnogo većim problemima u budućnosti. Mislim da će kriza u Iranu imati velike političke posljedice i doći će do značajnih promjena unutar europskih društava... A očekujemo i velike političke promjene u Sjedinjenim Državama.“
Vučić iznosi i kritike na račun aktualne američke administracije, što nije, kako kaže, odlučnije reagirala na politiku Vlade u Prištini.
„Amerikanci su nam svima ovdje u regiji bili od velike pomoći osiguravajući mir i stabilnost u Bosni. Nadao sam se da će zauzeti i oštriji stav protiv Kurtijeva režima na Kosovu“, kaže predsjednik Srbije. „Oni provociraju sve Srbe koji žive na Kosovu. A tu je i taj takozvani Odbor za mir, gdje predsjednica Kosova Vjosa Osmani nastupa kao zvijezda. To nismo očekivali od Trumpove administracije.“
Slučaj Generalštab
O istupanju Jareda Kushnera iz projekta izgradnje hotela na mjestu nekadašnje zgrade Generalštaba u Beogradu, predsjednik Srbije kaže da je razlog za to bila „ogromna kampanja medija, oporbe i blokatora“ te tvrdi da bi taj projekt donio veliki investicijski zamah. „Zaposlio bi tisuće ljudi i osigurao ugovore za stotine tvrtki“, kaže Vučić.
On odbacuje optužbe da je u postupanju prema studentskim prosvjedima došlo do prekomjerne uporabe sile i tvrdi da je nasilja bilo prije svega prema policiji.
A na pitanje o smjeni dugogodišnjeg zapovjednika specijalnih jedinica i imenovanju novog, uz kojeg se vežu kontroverze, odgovara da je riječ o profesionalcu bez kriminalnih veza, prenosi Deutsche Welle.
Ulazak u EU bez prava glasa?
Njemačkog novinara posebno je zanimala ideja koju su Vučić i premijer Albanije Edi Rama nedavno zajednički iznijeli putem njemačkih medija:
„Ne vjerujem da ćemo uskoro moći postati punopravni član Europske unije. Zato se, zajedno s Edijem Ramom, zalažem za Europu više brzina. Vjerujem u jedinstveno tržište, u Europu bez granica. Ako bismo mogli politički i ekonomski postati dio EU-a na taj način, bez prava glasa, bez prava veta i bez vlastitog povjerenika, to bi nas učinilo veoma sretnima“, kaže predsjednik Srbije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....