Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i njemu naklonjeni mediji u Srbiji ponovno su počeli žestoku kampanju protiv Hrvatske. Povod im je navodna hrvatska blokada otvaranja ‘clustera 3‘ u pristupnim pregovorima Srbije s EU. Taj cluster, ili grupa poglavlja, tehnički je spreman za otvaranje već više od tri godine.
Da je Srbija ispunila ‘tehničke uvjete‘ za otvaranje, ponovila je i Europska komisija ove godine. Ali, za otvaranje ili zatvaranje poglavlja odlučuje se jednoglasno u Vijeću EU. A tamo je, bez obzira na snažnu podršku koju Srbiji daje Europska komisija, Italija, Francuska, Mađarska i neke druge države, i dalje barem osam zemalja koje su rezervirane ili se protive otvaranju tih poglavlja. Te zemlje upozoravaju da je za napredak na svim poglavljima za Srbiju uvjet i vladavina prava te normalizacija odnosa s Kosovom. A tu nema napretka.
Prema diplomatskim izvorima iz EU, s kojima je razgovarao Jutarnji, u tijelima Vijeća tijekom rasprava o proširenju protiv otvaranja ‘clustera 3‘ sa Srbijom su i Njemačka, Belgija, Nizozemska, sve tri baltičke zemlje, Švedska i Bugarska.
Nisu pretjerano ‘za‘ ni Finska i Luksemburg, dok se Danska ne izjašnjava jer trenutačno predsjedava EU, pa se mora ponašati neutralno. Sastanci tijela EU su zatvoreni za javnost i ne može se baš točno prenijeti tko je za, a tko protiv, jer se tamo ne glasa kao na natjecanju za pjesmu Eurovizije. Ali, kontakti s nekoliko diplomata koji prenose poruke s takvih sastanaka daju jasnu sliku o tome kako stvari stoje.
Dakle, izvući samo Hrvatsku kao nekog tko ‘blokira Srbiju‘ je u svrhu domaće propagande u Srbiji, iako vjerojatno ni Hrvatska nije pretjerano za otvaranje tog clustera u ovom trenutku. Hrvatska na raznim sastancima spominje pitanje nestalih, ali i neprihvatljivu retoriku u Srbiji prema susjedima. Ali, daleko od toga da je Hrvatska jedina koja koči Srbiju prema EU.
I dalje postoji teoretska mogućnost da Srbija otvori ovaj cluster i time odblokira pregovore koji su stali još prije tri godine. No, vjerojatnost za to je mala, osim ako Vučić i Srbija odjednom ne naprave neki krupni korak oko Kosova i vladavine prava.
Jutarnji je imao uvid u nacrt zaključaka o proširenju, koji bi trebali usvojiti ministri na sastanku Vijeća općih poslova EU 16. prosinca. Pripremljeni tekst zaključaka o Srbiji daje jasnu sliku koliko je ta država zapravo daleko od EU, ali i da su stavovi Europske komisije u korist Srbije daleko od realnosti.
- Vijeće podsjeća da će napredak Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa s Kosovom nastaviti određivati ukupnu dinamiku pristupnih pregovora, piše u tekstu. Zatim, u dijelu teksta gdje se spominje otvaranje clustera 3, podsjeća se da je i to vezano uz vladavinu prava i Kosovo. Dakle to što je Srbija tehnički ispunila uvjete za poglavlja koja inače nemaju izravnu vezu s vladavinom prava i odnosima s Kosovom ne znači da se zbog političkih razloga ne mogu blokirati ta poglavlja, jer to omogućuje i pregovarački okvir EU.
Vučić očajno zavapio: ‘To bi dovelo do potpunog uništenja financijskog sustava‘
Nadalje, isti tekst podsjeća na potrebu usklađivanja Srbije s EU oko pitanja vanjske politike, što uključuje i sankcije protiv Rusije. Ovo je razlog zašto su, primjerice, baltičke zemlje protiv.
Nadalje u tekstu nacrta zaključaka, Vijeće izražava žaljenje što je Srbija nazadovala na području slobode izražavanja. Upozorava da nije bilo napretka na području sudstva i da je napredak u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala ograničen. Vijeće izražava i zabrinutost što Srbija daje državljanstvo ubrzanom procedurom Rusima što smatraju i "potencijalnom opasnošću za sigurnost EU" s obzirom na to da oni kao srpski državljani mogu putovati bez viza u EU.
Vijeće također upozorava da Srbija mora učiniti više u suočavanju s prošlošću, u otkrivanju istine o nestalima tijekom rata, u procesuiranju ratnih zločina te ne veličati ratne zločince i njihove zločine.
Puno je kritika prema Srbiji i zbog nepoštivanja obveza iz dijaloga s Kosovom. To što EU o istom pitanju kritizira i Kosovo ne umanjuje kršenja dogovora sa strane Srbije. Posebno se spominje potreba da Srbija, sukladno sporazumu od 2023., prizna dokumente i simbole Kosova i prestane se protiviti članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama. Vijeće izražava "duboku zabrinutost" što Srbija nije poduzela mjere protiv odgovornih za nasilje na sjeveru Kosova tijekom 2023. godine.
- Nema pravdanja za nasilje. Vijeće izražava duboku zabrinutost što Srbija još nije ispunila očekivanja za punu odgovornost i duboko žali što nije poduzela dovoljne korake u ovom pitanju, uključujući i kršenje procedura iz dijaloga o međusobnoj pravnoj pomoći - piše u nacrtu ovog dokumenta.
Ovo pitanje je izuzeto važno za brojne zemlje EU iako neke pokušavaju to zataškati. Napad u selu Banjska u jesen 2023. visoki predstavnik EU nazvao je ‘terorističkim napadom‘. Glavni odgovorni za taj napad Milan Radojčić nalazi se u Srbiji, priznao je da je vodio taj napad, ali do sada nije procesuiran.
Srbija nije kaznila ni one koju su u svibnju 2023. napali pripadnike KFOR-a, građane i medije na sjeveru Kosova. Odgovarali su samo oni koje je uspjela uhititi kosovska policija. EU ove događaje smatra najtežim incidentima za sigurnost regije i zato od Srbije očekuje da učini sve kako bi krivci odgovarali. No od Srbije do sada nisu dobili ništa.
Počinje noćna mora za Srbiju, ostaju bez petine benzinskih postaja!
EU od Srbije traži i neovisne istrage o napadima na građane i medije tijekom prosvjeda u Srbiji.
Iako ima nekih područja gdje se vidi poboljšanja, poput povećanja usklađenosti s vanjskom politikom, financija, ekonomskih kriterija i korištenju sredstva iz plana rasta, ukupna slika Srbije je daleko od toga da bi mogla omogućiti napredak na putu prema EU. Štoviše, neki diplomati upozoravaju da Europska komisija ruši vlastiti ugled kada se toliko snažno zauzima za Srbiju. Zato još postoje brojne zemlje članice koje smatraju da Srbija mora biti više učiniti u ispunjavanju uvjeta ako uspjeti na putu prema EU. Hrvatska je za to najmanje kriva.
Da Hrvatska nema ništa protiv članstva Srbije u EU, kada ispuni uvjete, govori i podatak da bi danas potpora za ulazak Srbije u EU bila veća među građanima Hrvatske nego među građanima Srbije. A za takvu lošu reputaciju u Srbiji zaslužni su i predstavnici vlasti i njihovi mediji koji nastavljaju negativnu retoriku. I na to upozorava EU i traži od Srbije da objektivno i nedvosmisleno komunicira o EU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....