Srbija je od SAD-a primila dvojicu zatvorenika iz Guantanama koji su tamo bili od 2002. godine, a nije dokazano da su članovi al-Qa’ide. Tako je postala jedna od 30 zemalja koje su prihvatile zatočenike iz američkog zatvora za radikalne islamiste.
Riječ je o 37-godišnjem Muhamedu Davlatovu (iako se navodi i ime Umar Abdulajev) te jemenskom državljaninu Mansuru Ahmadu Sadu al-Dajfu. Zanimljivo je da Davlatov čeka transfer od 2009. godine jer je odbijao da ga predaju rodnom Tadžikistanu gdje bi, kaže, sigurno bio ponovno podvrgnut ispitivanjima i zatvoru.
Odluka o transferu guantanamskih uznika u Srbiju izazvala je velike polemike u javnosti. Naime, čini se da je to “diskrecijska odluka” samoga premijera Aleksandra Vučića (i njegove tehničke vlade), koja je definirana na nedavnom susretu s Victorijom Nuland, pomoćnicom američkoga državnog tajnika Johna Kerryja, u Beogradu. Kako piše beogradski list Danas, detalje o prebacivanju zatvorenika u Srbiju nisu mogli dobiti ni od Ministarstva pravosuđa, ni od Uprave za izvršavanje kaznenih sankcija jer im je u tim institucijama rečeno da “ne posjeduju niti jedan papir” o transferu. List navodi kako postoji određena konfuzija oko toga tko je nadležan za strane zatvorenike. No, više informacija dobili su u američkoj ambasadi koja je zahvalila srpskim vlastima koje su dale velik doprinos zatvaranju Guantanama. Premijer Vučić, pak, rekao je kako su tu pomoć SAD-u već pružile Njemačka i mnoge zemlje u regiji. Ministar vanjskih poslova Ivica Dačić izjavio je da “Srbija ni sa čim nije ugrozila svoje državne interese”, a može imati samo bolju poziciju u vanjskopolitičkim odnosima.
- Ovo je vrlo važan signal za razvoj bilateralnih odnosa sa SAD-om - rekao je Dačić.
S druge strane, očekivano je odluku o prijemu dvojice zatvorenika iz Guantanama napala proruska Demokratska stranka Srbije Sande Rašković-Ivić. Ona je objavila da odluku “dočekuju s potpunim moralnim gnušanjem” te da je “primanje zatvorenika iz ozloglašenoga američkog vojnog logora politički, pravno i moralno neprihvatljivo”.
Ruski mediji prenose vijest, uz napomenu da je Srbija bila meta NATO-ova bombardiranja 1999. godine, da SAD stoji iza “odcjepljenja Kosova”, ali i da Srbija sve aktivnije surađuje s NATO-om, iako “formalno tvrdi” da neće tražiti priključenje Sjevernoatlantskom savezu.
Aleksandar Perendžijev, član Udruge vojnih politologa, izjavio je da je srpska odluka, kao i američki zahtjev da baš u Srbiji smjesti guantanamske uznike, “vrlo neobična” s obzirom na prošlost odnosa Srbije i NATO-a, ali ipak ne treba iz toga izvlačiti neke političke zaključke. Doduše, napomenuo je kako je to učinjeno jer “Beograd računa na daljnju blagonaklonost Bijele kuće”.