Dok svijet, a posebno stanovnici Bliskog istoka napeto čekaju da vide hoće li se i što izroditi iz plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za mir u Gazi, Wall Street Journal piše kako je katalizator ubrzavanja procesa dogovora bio izraelski napad na Katar. Pregovori su mjesecima bili u pat-poziciji, a onda je napad Izraela na Katar 9. rujna potaknuo promjenu. Napad je, argumentira WSJ, arapskim zemljama bio ozbiljan podsjetnik na rizik od regionalne eskalacije, a Trumpu je poslužio kao dodatni pritisak na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Trump i njegovi suradnici pojačali su tada diplomatske napore s arapskim partnerima i, nakon tri tjedna intenzivne diplomacije i čestih sastanaka najviših dužnosnika iz Izraela, Katara i Saudijske Arabije, Trump je stao pred kamere u Bijeloj kući i objavio da ima plan, piše WSJ. Netanyahu je, stojeći uz njega, prihvatio Trumpov prijedlog i izjavio da je spreman okončati rat. Niz arapskih i muslimanskih čelnika učinio je isto.
No tek sada počinje pravi posao, ističe WSJ. Naime, Trumpov plan sadrži elemente prijedloga koji su se razmatrali već u prvim ratnim mjesecima, ali i odredbe koje su još i tada ljutile suprotstavljene strane. Netanyahu se tako protivi bilo kakvom ozbiljnijem spominjanju palestinske države ili uključivanju Palestinske samouprave u rješenje. Hamas se protivi potpunom razoružavanju i želi jača jamstva da će se Izrael povući. Arapske vlade zabrinute su da je sporazum previše strog prema Hamasu, a preslab kada je riječ o putu prema palestinskoj državi pa ga neće moći "prodati" vlastitim građanima. Sve to dovodi do osjetljive situacije u kojoj nitko ne želi javno odbaciti plan koji istodobno mnogi privatno smatraju neprihvatljivim u cijelosti, tvrdi WSJ. Kako dalje?
Diplomati islamskih zemalja u Trumpovu planu vide priliku za trajno primirje u Gazi
Kad je riječ o Trumpu, on gura dalje, fokusirajući se na javne izraze podrške planu, a ignorirajući rezerve i probleme koji pred njim stoje. U Egipat je poslao zeta Jareda Kushnera i posebnog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa. Njihov je cilj dogovoriti oslobađanje talaca (najvažnija stavka za Netanyahua) i daljnji napredak šireg plana. Očekuje se i dolazak visoke izraelske delegacije, napominje WSJ. Autori Summer Said, Anat Peled i Alexander Ward donose presjek događaja iza kulisa na temelju razgovora s dužnosnicima iz Bijele kuće, izraelske vlade i arapskih prijestolnica.
Glavne komponente Trumpova plana u 20 točaka već se dugo smatraju ključnim elementima svakog dogovora, piše WSJ. Hamas mora osloboditi taoce i odreći se vlasti; Izrael mora povući vojsku; arapske međunarodne snage trebaju preuzeti sigurnost u Gazi; a palestinski tehnokrati trebaju upravljati enklavom. No, mjesecima su različiti i suprotstavljeni interesi onemogućavali napredak. Hamas nije želio osloboditi preostale taoce bez zajamčenog kraja rata. Izrael nije bio spreman u potpunosti napustiti Gazu dok Hamas ne bude neutraliziran. Arapske vlade oklijevale su poslati snage jer nisu htjele izgledati kao okupatori koji djeluju u interesu Izraela, te su tražile čvrsto obećanje o osnivanju palestinske države prije nego što se uključe.
Ti su izazovi doveli do niza frustrirajućih sastanaka tijekom proljeća i ljeta, na kojima su se pregovarači neprestano kretali između ideje sveobuhvatnog sporazuma o okončanju rata i, s druge strane, ograničenog dogovora o oslobađanju talaca u zamjenu za privremeni prekid vatre. Napredak nije ostvaren ni na jednoj od tih dviju fronti. Netanyahu je zauzeo čvrst stav u pregovorima, zahtijevajući bezuvjetnu kapitulaciju Hamasa i preusmjerio fokus na rješavanje sukoba vojnim putem umjesto diplomacijom. U međuvremenu, međunarodna zabrinutost zbog rata sve je više rasla. Izraelska dvomjesečna blokada humanitarne pomoći u proljeće dovela je Gazu na rub gladi. Broj poginulih u ratu, prema podacima palestinskog zdravstvenog sustava, premašio je 60.000, iako nije objavljeno koliko je među njima bilo boraca.
Izrael je potom ublažio ograničenja za dopremu hrane, ali je ubrzo najavio veliku ofenzivu na Gazu. Njemačka, vjerni saveznik, obustavila je isporuku oružja kao odgovor, a niz zapadnih vlada najavio je da će priznati palestinsku državu na zasjedanju Opće skupštine UN-a krajem rujna. Izrael je odgovorio signalizirajući da bi mogao anektirati Zapadnu obalu, koja predstavlja srž svake buduće palestinske države. To je bila crvena linija za arapske vlade. Ujedinjeni Arapski Emirati, ključni potpisnik Abrahamskih sporazuma, javno su upozorili da bi takav potez mogao ugroziti Trumpovo najvažnije vanjskopolitičko postignuće.
Trump o pregovorima o miru u pojasu Gaze: ‘Uspjet ćemo na Bliskom istoku‘
Tada se dogodio napad na Dohu. Bijela kuća je objavila da je Trump za napad doznao od američke vojske, koja je od Izraela dobila nejasnu najavu, a stvarnu metu Dohu identificirala je tek nakon što su sateliti zabilježili lansiranje projektila. Predsjednik je naredio Witkoffu da upozori Katar, ali je upozorenje stiglo tek nakon što su rakete pogodile cilj. Witkoff se s Ronom Dermerom, Netanyahuovim pouzdanikom, i Kushnerom u svom domu u Miamiju sastao samo nekoliko dana prije napada kako bi razradili uvjete mirovnog sporazuma, piše WSJ. Izraelski dužnosnik tom prilikom nije spomenuo ništa o nadolazećem napadu. Witkoff i Kushner bili su uvrijeđeni zbog napada i toga. "Ovo nije ponašanje prijatelja", rekao je Witkoff kasnije Dermeru. Trump, koji je zbog vijesti navodno proključao, bio je još manje suzdržan. "J*** me", rekao je o Netanyahuu, prenosi WSJ tvrdnje dužnosnika koji su navodno čuli komentar. Američki partneri iz Perzijskog zaljeva također su bili bijesni, a arapski konsenzus koji se iznenada formirao iznenadio je i Bijelu kuću i Netanyahua. Katar, poput mnogih država Zaljeva, bogat je, ali malen i oslanja se na SAD za sigurnosnu zaštitu. Napad nije samo poremetio pregovore, nego je uzdrmao regionalni osjećaj sigurnosti i povjerenje u američku zaštitu.
Katar je prekinuo sve komunikacije s Izraelom, uključujući razmjenu obavještajnih podataka, i zatražio ispriku prije nego što se vrati za pregovarački stol. Katarski premijer Mohammed bin Abdulrahman al-Thani otputovao je u Washington na sastanak s potpredsjednikom J. D. Vanceom i državnim tajnikom Marcom Rubiom. Te večeri pridružio se Trumpu i Witkoffu na večeri u Trump Toweru u New Yorku. Amerikanci su tada, kako je rekao jedan visoki dužnosnik administracije, bili u kriznom modu. Trump je uvjeravao katarskog čelnika da SAD nije imao nikakve veze s izraelskim napadom. Washington će raditi na tome da se nešto slično više nikada ne ponovi i želi vratiti mirovne pregovore na pravi put. Nekoliko dana poslije katarski je premijer nazvao Witkoffa s prijedlogom. Skupština UN-a brzo se približavala. Bi li Trump bio spreman ugostiti sastanak s arapskim i muslimanskim čelnicima o američkom mirovnom planu za Gazu? Witkoff je nazvao Trumpa, a predsjednik je brzo pristao. Uoči sastanka Witkoff, Vance, Rubio i Kushner često su razgovarali s Trumpom o ciljevima. Trumpova želja bila je jasna: iskoristiti trenutak za potpuno okončanje rata. Nema parcijalnih sporazuma, nema nastavka borbi, nema više talaca, i započeti obnovu Gaze.
Witkoff i Kushner udružili su snage kako bi sastavili dokument koji će predstaviti. Postojalo je više prijedloga koji su mjesecima kružili: jedan američki, drugi francuski te saudijski, pa čak i prijedlog bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira. Američki tim odlučio je spojiti najbolje elemente iz svih u jedinstven plan. Ono što je prvotno bio plan od otprilike sedam točaka koji su razmatrali SAD i Izrael pretvorilo se u prijedlog od 21 točke. Dana 23. rujna Trump je održao sastanak s arapskim i muslimanskim čelnicima na marginama godišnje konferencije UN-a kako bi predstavio plan. Ponovno je izrazio svoju želju za postizanjem dogovora i zamolio Witkoffa da izloži američku viziju. Zbog učinkovitosti, Witkoff je sveo 21 točku na otprilike 10 glavnih ideja, bez previše ulaženja u detalje. Arapski i muslimanski predstavnici izašli su sa sastanka dajući pozitivne izjave o napretku. Privatno su odlučili ujediniti se i sastaviti zajedničke točke koje, po njihovu mišljenju, plan mora sadržavati. Trump im je obećao da će ih uzeti u obzir i da će izvršiti pritisak na Netanyahua, uključujući i obećanje da će spriječiti Izrael u aneksiji Zapadne obale. Witkoff i Rubio održali su nekoliko sastanaka s arapskim čelnicima kako bi njihove prijedloge uključili u konačnu verziju plana. Katar je inzistirao na jasnom putu za završetak rata i mirovnom procesu koji uključuje palestinsku državu. Egipat je rekao da neće pomoći u osiguravanju Gaze ako Palestinska samouprava ne bude imala veću ulogu, te je tražio rezoluciju Ujedinjenih naroda koja bi poduprla plan.
Krucijalne su dvije posljednje točke Trumpova plana za mir u Gazi, evo što se u njima navodi
Arapske zemlje također su zahtijevale obvezu o potpunom povlačenju izraelskih trupa i jamstvo da Zapadna obala neće biti anektirana. Predložile su i da se Hamasu omogući da "položi oružje" umjesto da ga mora uništiti - kao mjeru da "sačuva obraz". Sredinom prošlog tjedna otišle su iz New Yorka uvjerene da su uspjele ostvariti željeni utjecaj. Netanyahu je trebao doći u Bijelu kuću na sastanak s Trumpom sljedećeg ponedjeljka, pa se američki tim prebacio na nastojanja da se Izrael privoli na suradnju. Izrael, zabrinut da bi ograničenja mogla umanjiti njegovu sposobnost vojnog djelovanja u pojasu Gaze i odlučan u nastojanju da spriječi formiranje palestinske države, snažno je gurao vlastite amandmane koji su na kraju poništili mnoge arapske prijedloge.
Witkoff, Kushner, Dermer i Netanyahu radili su cijeli vikend, seljakajući se iz Kushnerova stana u Witkoffovu sobu i izraelske prostorije u hotelu Loews Regency tijekom iscrpljujućih sastanaka koji su trajali satima. Dužnosnici su se neprestano kretali između katova kako bi raspravili nove ideje ili se konzultirali nakon razgovora s inozemnim čelnicima, piše WSJ. Netanyahu je otkazao nekoliko planiranih javnih nastupa u New Yorku kako bi sudjelovao u tim razgovorima. "Nadam se da ću večeras ipak moći biti s vama uživo", rekao je Netanyahu, blijed i iscrpljen, u videoporuci koja je prikazana umjesto njegova fizičkog pojavljivanja na samitu konzervativnog portala Jewish News Syndicate. "Ali takve su okolnosti."
Ministar vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeik Abdullah Bin Zayed al-Nahyan, svratio je na oko sat vremena da bi se sastao s Netanyahuom u hotelu Loews, gdje mu je jasno dao do znanja da je vrijeme da se sukob okonča. No, kada su arapski čelnici vidjeli konačnu verziju plana, ostali su iznenađeni jer je većina njihovih izmjena bila zaobiđena, a u plan su uvršteni brojni amandmani koje su prethodno odbacili. U dokumentu nije bilo konkretnih vremenskih rokova za povlačenje izraelskih vojnika, a spominjanje palestinske države bilo je znatno ublaženo. Neposredno prije nego što je Trump trebao predstaviti plan, arapske i muslimanske zemlje zamolile su SAD da odgodi objavu tvrdeći kako to više nije verzija plana koju su pristale podržati, piše WSJ. No predsjednik je odlučio nastaviti s najavom.
Izrael napao Gazu nakon Trumpova poziva na prekid bombardiranja
"Ovo je daleko više nego što je itko očekivao", rekao je Trump prilikom predstavljanja plana od 20 točaka uz Netanyahua u Bijeloj kući. "Ali razina podrške koju sam dobio od zemalja Bliskog istoka i susjeda Izraela bila je nevjerojatna." Muslimanske zemlje donijele su zajedničku odluku da će izdati zajedničku izjavu podrške, ali i nastaviti isticati svoju ključnu poziciju: da plan mora uključivati potpuno povlačenje izraelskih snaga i čvrstu obvezu prema palestinskoj državi. Ipak, zabilježili su neke uspjehe. Trumpova ranija ideja o preseljenju Palestinaca iz Gaze tijekom obnove, ideja koja je izazvala bijes u regiji, u međuvremenu je napuštena. A podrška arapskih zemalja mogla bi pomoći u okončanju rata. Trump je također nagovorio Netanyahua da izrazi žaljenje Kataru zbog napada u Dohi. "Isprike gode duši", rekao je Trump izraelskom premijeru.
"Postoje stvari koje treba razjasniti, i druge koje će sigurno zahtijevati raspravu i pregovore", rekao je šeik Mohammed bin Zayed al-Nahyan, čelnik UAE-a, u intervjuu za katarsku Al Jazeeru ovoga tjedna. Privatno, SAD je spreman pustiti da ti pregovori idu svojim tijekom. No, javno, Trump ne priznaje rezerviranost arapskih zemalja, želi da se dogovor završi što prije. Kada je Hamas u petak navečer, nakon Trumpova ultimatuma da će ih u suprotnom snaći pakao, dostavio svoje prihvaćanje Trumpova plana, odgovor je bio pun uvjeta, uključujući da se oslobađanje talaca veže uz kraj rata i izraelsko povlačenje. Neki arapski pregovarači pogledali su taj odgovor i zaključili da se zapravo radi o odbijanju. Trump je pak, u objavi na društvenim mrežama, to vidio drugačije: "Na temelju izjave koju je upravo objavio Hamas, vjerujem da su spremni za trajni MIR."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....