Američki predsjednik Donald Trump, nezadovoljan stalnim napadima Moskve na Ukrajinu i frustriran sporim napretkom mirovnih pregovora, razmatra uvođenje novih sankcija Rusiji već ovog tjedna, doznaje The Wall Street Journal iz izvora bliskih Bijeloj kući.
Iako se, prema tim izvorima, ne očekuju dodatne sankcije bankama, Bijela kuća razmatra niz drugih mjera koje bi natjerale ruskog predsjednika Vladimira Putina na popuštanje za pregovaračkim stolom – uključujući i prijedlog 30-dnevnog primirja koje podržava Ukrajina, ali koje Kremlj uporno odbacuje.
Trump je u nedjelju prvi put javno komentirao mogućnost novih sankcija. “Apsolutno razmatramo tu opciju”, poručio je. “Ubija puno ljudi. Ne znam što nije u redu s njim. Što mu se, zaboga, dogodilo?”, rekao je Trump, ne skrivajući ljutnju prema ruskom čelniku, za kojeg je ranije tvrdio da imaju “posebnu vezu”.
Prema neslužbenim informacijama iz vrha američke administracije, Trump razmatra i mogućnost potpunog povlačenja iz mirovnog procesa ako "završni pokušaj" ne urodi plodom – što bi bio zaokret bez presedana za predsjednika koji je u kampanji tvrdio da će rat u Ukrajini zaustaviti "već prvog dana" svog mandata.
U slučaju američkog odustajanja od pregovora, ostaje nejasno hoće li Washington nastaviti s vojnom pomoći Kijevu, što bi moglo imati dalekosežne posljedice po stanje na bojišnici i ravnotežu snaga.
“Predsjednik Trump jasno je dao do znanja da želi pregovorima doći do mira”, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt, dodajući kako “mudro ostavlja sve opcije otvorene”.
Ovaj zaokret označava novu fazu zahlađenja odnosa između SAD-a i Rusije – odnosa koji su i u posljednjih nekoliko mjeseci prolazili kroz turbulencije. Trump je na početku svog mandata vjerovao kako može popraviti odnose s Moskvom zahvaljujući, kako je tvrdio, svom osobnom utjecaju na Putina.
Najjači zračni napad od početka rata
Samo nekoliko sati nakon što je Trump najavio moguće nove sankcije Rusiji, Moskva je odgovorila najjačim zračnim napadom na Ukrajinu dosad – lansiravši više od 350 eksplozivnih dronova i barem devet krstarećih raketa. Ukrajinska zračna vojska potvrdila je kako je riječ o najintenzivnijem napadu od početka invazije, dok su Rusi tvrdili da je to odgovor na ukrajinske napade unutar ruskog teritorija.
Trump, koji se tijekom kampanje hvalio da će “u jednom danu završiti rat”, zasad nije uspio izvući nikakve ozbiljne ustupke od ruskog predsjednika. Dapače, Putin je pojačao agresiju, ignorirajući mirovne inicijative koje dolaze iz Washingtona.
U ponedjeljak je njemački kancelar Friedrich Merz objavio kako će SAD, Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo ukinuti ograničenja dometa za oružje koje su poslali Ukrajini – što znači da Kijev sada može ciljati vojne ciljeve duboko unutar Rusije. Do sada je Ukrajina smjela koristiti zapadne projektile samo unutar ograničenog teritorija.
Bidenova administracija bila je protiv te odluke, strahujući od moguće eskalacije sukoba, ali je sada očito došlo do preokreta. Bijela kuća zasad nije službeno komentirala novi razvoj događaja.
Trump sve nesigurniji
Trumpov odnos prema Putinu u prvim mjesecima mandata oscilirao je – od prijetnji sankcijama i oštrih izjava, do ideja o ukidanju trgovinskih barijera i američkim ulaganjima u Rusiju. No, retorika posljednjih dana postaje sve tvrđa.
“Poznajem ga godinama, uvijek smo se dobro slagali, ali sada šalje rakete u gradove i ubija civile. To mi se nikako ne sviđa”, rekao je Trump u nedjelju. “Razgovaramo o miru, a on istovremeno bombardira Kijev i druge gradove. To mi se ne sviđa. Uopće.”
Bivši američki veleposlanik u Ukrajini, William Taylor, komentirao je Trumpovu retoriku: “Izgleda da Trump sada počinje shvaćati tko je Vladimir Putin. Pitanje je – hoće li to shvaćanje rezultirati konkretnim potezima? Hoće li uvesti stvarne sankcije?”
“Odgovor zasad izgleda ovako: Trump je na rubu zaključka – ili ga je već donio – da je Putin prepreka miru”, dodao je Taylor.
Tjednima je američki predsjednik Donald Trump odbijao pritiske da oštro reagira na Putinovo odbijanje primirja, iako je Ukrajina pristala na prekid vatre. Bliski saveznici poput republikanskog senatora Lindseyja Grahama upozoravali su ga: Putin ne želi mir, nego će pregovarati samo pod pritiskom – sankcijama i kaznama.
Ali, kako otkrivaju visoki dužnosnici, tri stavke oblikovale su Trumpov pogled na situaciju.
Prva je njegova duboka nesklonost prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, kojeg Trump smatra provokatorom i “kočničarom mira”. U objavi na društvenim mrežama u nedjelju, dok je napadao Putina, Trump je također poručio da “Zelenski ne čini uslugu svom narodu načinom na koji govori”, implicirajući da ukrajinski čelnik dodatno raspiruje sukob.
Drugo, Trump ne vjeruje da bi dodatne sankcije uopće smanjile rusku ratnu moć – ali zato vjeruje da bi upropastile napore da se obnovi američko-ruska ekonomska suradnja, što mu je važan strateški cilj.
Treće i možda najznačajnije – Trump je vjerovao da Putina “poznaje dovoljno dobro” te da će ga ovaj poslušati iz osobnog poštovanja i učiniti mu uslugu time što će zaustaviti rat. No, prošlotjedni telefonski razgovor s ruskim predsjednikom – tijekom kojeg je Putin ponovno odbio primirje – bio je, prema riječima izvora, hladan tuš za Trumpa.
‘Putin ne želi mir‘
Nakon razgovora s Putinom, Trump se obratio Zelenskom i europskim čelnicima, poručivši da sumnja kako ruski lider uopće želi okončati sukob, piše The Wall Street Journal.
U međuvremenu, američki Senat pojačava pritisak na Rusiju. Senatori Lindsey Graham i Richard Blumenthal predstavili su prijedlog zakona kojim bi se uvele nove sankcije protiv Moskve, kao i visoki carinski nameti na države koje kupuju rusku naftu, plin i uran. Mjera je već osigurala podršku više od 80 senatora, što ukazuje na široki konsenzus protiv Putinove agresije.
Trump se tako, kako piše američki tisak, pridružio nizu američkih predsjednika koji su vjerovali da mogu “naći zajednički jezik” s Vladimirom Putinom – da bi na kraju shvatili kako su prevareni.
George W. Bush je 2001. godine nakon susreta s Putinom rekao da mu je “pogledao u oči i osjetio dušu čovjeka koji je iskren i pouzdan”. Godinama kasnije, Putin je pokrenuo invaziju na Gruziju.
Barack Obama je 2009. pokušao s “resetiranjem odnosa” – no uslijedila je aneksija Krima.
Ni Trump tijekom svog prvog mandata nije uspio prekinuti rusku podršku separatistima u Donbasu – iako je Ukrajini isporučio oružje. Na predizbornim skupovima tvrdio je da do invazije na Ukrajinu ne bi ni došlo da je on tada bio predsjednik.
“Prije nego što uopće zakoračim u Ovalni ured, odmah nakon što zajedno osvojimo izbore, rat između Rusije i Ukrajine bit će završen”, izjavio je Trump u srpnju 2023. “Bit će riješen.”
No danas, kako rat eskalira i Putin odbija bilo kakav dogovor, sve je više onih koji se pitaju – je li i Trumpova retorika tek još jedna iluzija koja se ruši pred ruskom stvarnošću?, piše The Wall Street Journal.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....