ŠTO IH DIJELI

Za što se zalaže Trump, a za što Biden: donosimo devet ključnih pitanja i odgovora

Od korone, preko ekonomije i zdravstva pa do klimatskih promjena, izložili smo stavove i vizije dva kandidata
Joe Biden i Donald Trump
 Afp/Vesna Veselić

Donald Trump i Joe Biden su, ako se izuzmu njihove poodmakle godine, dva prilično različita kandidata. Izdvojili smo devet važnih pitanja, od pandemije do ekonomije i zdravstva i ukratko izložili pogled oba kandidata na ključne probleme u tim područjima i potencijalna rješenja koja na njih nude.

Koronavirus

Trump je radnu skupinu za koronavirus osnovao krajem siječnja. Od početka je radna skupina bila pod optužbama zbog loše komunikacije smjernica borbe protiv virusa, manjka testiranja i pogrešnih izračuna. Trump kaže da je sada fokus preusmjerio na ''sigurnost i otvaranje naše zemlje''. Predsjednik daje prednost brzom razvoju metoda liječenja i cjepiva protiv koronavirusa. Na takve projekte usmjerio je 10 milijardi dolara.

Biden je rekao da se nacija kreće prema ''mračnoj zimi'' i ne slaže se s Trumpom koji tvrdi da virus nestaje. Biden želi uspostaviti nacionalni program za traženje kontakata i upotpuniti rupe u Trumpovu sistemu uspostavom najmanje 10 centara za testiranje u svakoj državi, koji bi svima pružili pravo na besplatno testiranje na virus. Za razliku od Trumpa, on široko podržava uporabu maske.

Klima

Trump globalno zatopljenje svrstava u ljevičarsku politiku. Povukao se iz Pariškog sporazuma, međunarodnog sporazuma napravljenog s ciljem smanjenja CO2 i suzbijanja klimatskih promjena. Tvrdi da njegova vlada ima bolji plan, te bi onaj pariški naštetio američkom gospodarstvu i stvorio gomilu nezaposlenih. Kao klimatski skeptik, njegovo rješenje su i dalje neobnovljivi izvori energije pa mu je tako dugoročni cilj povećati bušenje nafte i plina.

Biden bi vratio SAD u Pariški klimatski sporazum iz kojeg će zemlja službeno izaći krajem ove godine. Njegov cilj je da SAD dosegne ugljičnu neutralnost do 2050. godine. Predlaže zabranu novih ugovora o bušenju nafte i plina na javnim površinama i ulaganje od 2 milijarde dolara u zelenu energiju koja će dovesti do preusmjerenja radnika i otvaranja novih radnih mjesta u drugim oblicima industrije.

Gospodarstvo

Za ovo je Trump uvijek tvrdio da mu je jača strana, ali zbog pandemije je na kliskom terenu. Obvezao se da će stvoriti 10 milijuna radnih mjesta u 10 mjeseci i stvoriti milijun novih malih poduzeća. Želi smanjiti porez na dohodak i pružiti tvrtkama porezne olakšice kako bi stimulirao tvrtke da ne otpuštaju radnike.

Biden želi povećati porez na bogate i velike kompanije kako bi oni ulagali više u javne usluge, zdravstveno osiguranje ili obrazovanje. To povećanje, kako tvrdi, utjecalo bi samo na one koji zarađuju više od 400.000 američkih dolara godišnje. Također, želi podići minimalac na 15 dolara po satu u odnosu na trenutnu stopu koja iznosi 7,25 američkih dolara.

Zdravstvo

Trump se vječito želi riješiti Obamacarea, odnosno Zakona o pristupačnoj njezi koji je donesen pod predsjednikom Obamom, koji omogućava da 20 milijuna neosiguranih Amerikanaca kupi subvencionirano zdravstveno osiguranje. Konzervativcismatraju da sistem nije financijski održiv. Trumpcare tvrdi da bi htio promijeniti zakon boljim iako još nije objavio kako to namjerava učiniti. Trump bi također htio smanjiti cijene lijekova uvozom onih jeftinijih iz inozemstva.

Biden želi zaštititi i proširiti Zakona o pristupačnoj njezi. Želi smanjiti dob za ispunjavanje uvjeta za Medicare, politiku koja pruža medicinske beneficije za starije osobe, sa 65 na 60 godina. Također, želi omogućiti svim Amerikancima mogućnost da dobiju plan javnog zdravstvenog osiguranja sličan Medicareu.

Vanjska politika

Trump je obećao da će smanjiti prisutnost američkih snaga u inozemstvu, što je netom prije izbora pokušavao dokazati povlačenjem trupa iz Afganistana. Istovremeno, planira ulagati u vojsku, a trenutačno mu je najveći neprijatelj Kina s kojim je trgovinski rat i dalje na pomolu, posebno u jeku pandemije za koju Trump svaljuje krivnju na tamošnje komunističko vodstvo.

Biden bi mogao vanjsku politiku voditi pod novim motom ''obnove Američkog vodstva'' i popraviti diplomatske odnose sa saveznicima. Najavio je da bi se ponovno pridružio Iranskom nuklearnom sporazumu. "America First učinila je Ameriku samom", rekao je gospodin Biden na sastanku u vijećnici prošlog tjedna, dodajući da je Trump prigrlio "nasilnike" poput čelnika Sjeverne Koreje, a potkopavao podršku NATO-a do te mjere da ga je doveo u rizik od ''pucanja''.

Rasno pitanje

Predsjednik ne vjeruje da je rasizam sistemski problem unutar američke policije iako za sebe smatra da je za Afroamerikance napravio više nego ijedan predsjednik nakon Abrahama Lincolna. Tijekom prosvjeda Black Lives Matter zalagao se za provođenje zakona, ali podržao je napore za poboljšanje prakse.

Biden je Trumpa prozvao ''najrasističkijim predsjednikom kojeg smo ikada imali''. On vidi rasizam kao sistemski problem i želi raditi na politikama koje će riješiti rasne razlike, posebice u pravosudnom sustavu.

Oružje

Amerikanci imaju pravo nositi oružje, a drugi amandman koji im to omogućava se treba zaštititi - Trumpova je politika. Nakon niza masovnih pucnjava 2019. godine i incidenata, predložio je pooštravanje zakona kojima bi se uvele provjere prošlosti kupaca oružja. Ali nije išao dalje od prijedloga.

Biden je predložio provjere prošlosti kupaca, ograničavanje broja oružja koje osoba može kupiti i olakšavanje provođenje tužbi protiv nemarnih proizvođača i prodavača oružja. Bidenov plan je smanjiti nasilje oružjem ulaganjem u obrazovanje i kampanju protiv oružja.

Imigracija

Ono što je obilježilo predsjednikov mandat bila je gradnja zida prema Meksiku koja će se nastaviti i u drugom mandatu. Predsjednik je rekao da će ukinuti program DACA koji je omogućio takozvanim sanjarima, mladima koji su ušli u SAD ilegalno kao djeca, pravo na ostanak u državi, rad i obrazovanje. Njegova kampanja izdvaja potrebu za zaustavljanjem trgovine ljudima i uklanjanjem ''nelegalnih članova bande" iz zemlje, ali ne daje plan ili daljnje objašnjenje o tim procesima.

Biden želi prekinuti gradnju trumpozida i ukinuti restrikcije na imigraciju koje je uvela Trumpova administracija, poput odvajanja obitelji na granici i smanjenja prava na azil. Rekao je da želi pokazati ''put prema državljanstvu'' za 11 milijuna ljudi koji ilegalno žive u SAD-u te omogućiti veća prava imigrantima koji već borave u SAD-u. Najavio je podizanje stope izbjeglica koje će primiti zemlja na 125.000.

Vrhovni sud

Trump smatra da je njegovo ustavno pravo bilo popuniti upražnjeno mjesto na sudu s konzervativnom sutkinjom Amy Coney Barrett netom prije izbora. Sud će uskoro donijeti odluku o zakonskom pravu na pobačaj u SAD-u, pitanju kojem su se predsjednik i Barrett protivili u prošlosti.

Biden koji se zalagao da se mjesto na sudu popuni nakon izbora, izjavio je da će bude li odabran, raditi na donošenju zakona kojima će zajamčiti pravo žene na odluku o pobačaju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2020 21:15