Pomoć za Cipar još nije ni dogovorena, a već su počele spekulacije da bi sljedeća članica eurozone koju će trebati spašavati mogla biti Slovenija .
Novinar Washington Posta Dylan Matthews piše kako je Cipar, zapravo, stara vijest, a da je “nova mala država zbog koje treba biti zabrinut” Slovenija, “poznata po iznimnim skijašima i Slavoju Žižeku”. U krizi eurozone, u kojoj se stalno traži tko će biti sljedeći, opet je pažnja usmjerena na naše susjede, koji su se prije godinu dana uspjeli oduprijeti sličnim pritiscima, iako se tada također spekuliralo da će im svaki tren biti nužna pomoć “Trojke”.
Druge analize posljednjih dana govore ipak da Slovenija nije u tako lošem stanju kao Cipar. Wall Street Journal navodi procjene analitičara i bankara da nije izgledno da će Sloveniji trebati paket pomoći sličan ciparskom, dok Financial Times prenosi procjenu da bi Slovenija uistinu mogla biti sljedeća zemlja koja bi se mogla naći pod pritiskom, ali da ipak nisu u tako strašnoj situaciji kao Cipar.
Tri problema
Paralele ipak postoje - ako Sloveniju bude trebalo spašavati, kao i na Cipru to će biti zbog banaka koje su dijelile kredite šakom i kapom. U Sloveniji su u problemima tri najveće banke u državi - Nova Ljubljanska banka, Nova Kreditna banka Maribor i Abanka Vipa - koje su u dobrim vremenima davale kredite, više po političkoj liniji nego po sposobnosti da se krediti vraćaju. Kada je došla kriza, banke dugove nisu mogle naplatiti te su završile s gomilom loših kredita - sadašnje procjene govore da bi mogli iznositi sedam milijardi eura, odnosno 20 posto BDP-a.
Guverner Marko Kranjec u petak je ipak rekao da je vrlo siguran da Slovenija neće završiti kao Cipar.
- Vrlo sam siguran da mi nećemo biti u takvoj situaciji. Veličina ciparskog bankarskog sektora je osam puta veća od ciparskog BDP-a i to pokazuje da takvi uvjeti ne mogu nastati u Sloveniji - rekao je Kranjec.
Strani državljani
Slovenski je bankarski sektor ipak mnogo manji - “tek” 130 posto BDP-a. Kranjčeva je središnja banka također priopćila da nije izgledno ni da bi se, čak i kada bi Sloveniji trebala pomoć Trojke, uveo porez na štedne uloge kakav se sada razmatra za Cipar. “Jedan od razloga za porez na depozite u ciparskim bankama je visok udio depozita stranih državljana. U Sloveniji je udio stranih depozita simboličan”, priopćila je banka.
Kranjec je također rekao da u Sloveniji posljednjih tjedana nije bilo sumnjivog povlačenja novca iz banaka, unatoč masovnom povlačenju novca iz ciparskih bankaa. - Pratimo što se događa i sve je normalno u slovenskim bankama - rekao je novinarima Reutersa.
Međunarodni monetarni fond u srijedu je priopćio da očekuje da će Sloveniji za dokapitalizaciju tri najveće banke trebati milijarda eura te da će Slovenija samo ove godine morati posuditi najmanje tri milijarde. Donedavni premijer Janez Janša u četvrtak je rekao da će zemlja trebati izdati dodatne obveznice do 6. lipnja kako bi izbjegla financijske probleme.