Nakon tri mjeseca ukrajinske kontraofenzive (od početka lipnja) oslobođeno je "tek" oko 316 kvadratnih kilometara teritorija, od približno 100.000 kvadratnih kilometara (oko 18 posto) koliko Rusija drži pod okupacijom (uključujući i Krim, čija je površina oko 27.000 kvadratnih kilometara) na liniji fronte dugoj oko tisuću kilometara.
No, posljednjih dana, uoči jesenske kišne sezone (ona obično počinje sredinom rujna i uveliko će utjecati na tijek borbi), ukrajinske snage polučile su određene rezultate, pa tako analitičar američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) George Barros za Financial Times kaže da je "suzdržano optimističan", ali da "Ukrajinci imaju šansu ostvariti određene uspjehe".
Značajno napredovanje
- Iako je napredovanje Ukrajinaca sporo i ograničeno, ipak je značajno - smatra George Barros. A upravo je posljednjih tjedna došlo do pomaka koji bi mogli promijeniti situaciju na fronti. No, Rusi su na tom, očekivanom pravcu prodora napravili brojne utvrde, višeslojna minska polja te izgradili nekoliko "ispremiješanih" obrambenih linija na koje se mogu povlačiti. Ukrajinci su, piše u svojoj analizi Times, nastojali tenkovskim prodorom, u prvim danim, slomiti ruski obrambene linije, ali to nije dalo početne rezultate, pa su mnogi sadašnju situaciju počeli uspoređivati s onom iz vremena Prvog svjetskog rata na zapadnoj fronti, kada su se vodile iscrpljujuće rovovske i pozicijske borbe.
Rusi su, odmah početkom ukrajinske ofenzive, 6. lipnja, srušili Kahovsku branu na Dnjepru kod Hersona te potopili 22 naselja, čime su onemogućili na više od mjesec dana da se na tom području organizira ozbiljniji prodor. Na tom su području, nakon povlačenja vode, Rusi uspjeli povratiti neke obrambene položaje te ih i dalje držati, mada su ukrajinske snage na nekoliko mjesta prešle na drugu stranu Dnjepra, ali zasad bez većih učinaka.
Napadi u Rusiji
No, tek krajem kolovoza dakle dolazi do značajnijih pomaka, a u posljednje vrijeme učestali su i, više simbolični, napadi na Moskvu, s vojnog aspekta to nije "velika stvar", ali ima veliko psihološko značenje - da ni glavni ruski grad više nije siguran. Ukrajinci su uspjeli izvršiti i nekoliko napada na vojne aerodrome u unutrašnjosti Rusije i uništiti nekoliko ruskih strateških bombardera Tupoljev, koji mogu nositi i nuklearne rakete i bombe. Ukrajinske snage oslobodile su selo Robotine, što im otvara put prema selima Novopokrovka i Očeretovatoje u Zaporiškoj oblasti, važnom komunikacijskom središtu Tokmaku, a nakon oslobađanja sela Urožajne u Donjeckoj oblasti natjerali su Ruse, piše New York Times, da se povuku na rezervne položaje prema mjestu Staromlinivke.
Nakon oslobađanja Robotina i sada Urožajna ukrajinska vojska jer na oko 80 km od obale Azovskog mora, odnosno Berdjanaska i Mariupolja, a praktički im se otvara put prema Melitopolju, koji, smatraju vojni analitičari, treba zauzeti prije kišne sezone, kako bi se "obrisi realizacije kontraofenzive mogli nazrijeti". Podsjetimo, glavni cilj ukrajinskog kontranapada je ponovni izlazak na Azovsko more, koje Rusi nakon pada Mariupolja u potpunosti kontroliraju, odnosno oslobađanje Melitopolja i luke Berdjansk, čime bi, presjekli kopnenu "komunikaciju" Rusije s poluotokom Krimom i praktički ga izolirali. Krim se opskrbljuje vodom i strujom s tog područja. Kako kaže Barros, najteže je probiti prve linije obrane, a kada one padnu, Rusi se moraju povući na druge ili treće linije, a to je uvijek teža zadaća.
Granica Krima
- To se onda odražava i na raspoloženje vojske, i pada moral, i situacije se rapidno pogoršava - objašnjava Barros. No, zanimljivo je kako je upravo sada i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski za kijevsku TV postaju "1+1" rekao da će se, "nakon što ukrajinska vojska dođe do granice Krima (drugim riječima, kada se ostvari plan kontraofenzive), moći pristupiti diplomatskom i političkom rješenju", odnosno "demilitarizaciji Krima", a, drugim riječima, očito je to poruka da je Kijev spreman na tzv. mirnu reintegraciju po hrvatskom modelu. Doduše, podsjetimo da je Kijev još prije godinu dana predložio za Krim "moratorij na 15 godina" te "pregovore o statusu", ali je Kremlj to odbio, a i sada je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio "da je Krim neupitno ruski teritorij". A da Rusi imaju problema na južnom dijelu bojišta svjedoči i podatak britanske obavještajne službe da su otkazani manevri "Zapad 2023." zbog nedostatka ljudstva i tehnike. Istodobno se za Ukrajinu poboljšava situacija na jugu, i oko Bahmuta, Ukrajinci polako preuzimaju inicijativu. Bahmut su, podsjetimo, zauzele snage Wagnera, i to nakon punih osam mjeseci borbi, ali sada Ukrajinci s tri strane opsjedaju grad te je on pod stalnom artiljerijskom vatrom, pa se može očekivati njegovo ponovno oslobođenje.