Vlada premijera Andreja Plenkovića pustila je u javnu raspravu prijedlog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji regulira temu koja je prije godinu dana izazivala žestoke polemike u europskoj i svjetskoj javnosti.
Radi se o zakonu koji se donosi na temelju prošlogodišnje Direktive o autorskim pravima izglasane u Europskom parlamentu, uz brojne otpore, prvenstveno tehnoloških divova kao što su Facebook i Google, ali i dijela javnosti, koji smatra da se na ovaj način internet želi cenzurirati. Direktiva je od presudne važnosti za izdavače i novinare - jer osigurava pripadajuću pravednu naknadu u prihodima koji velike internetske platforme monopolistički ostvaruju na reklamama koje su linkovima povezane na sadržaj, na novinarske tekstove i fotografije.
Publikacije
Iz Europskog parlamenta i Europske komisije su tumačili kako postojeći Zakon o autorskim pravima datira iz 2001., kada tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka nisu imali toliki utjecaj na društvo kao danas. Reforma je dobila podršku vodećih medija i umjetnika koji žele pravedniju raspodjelu zarade koja sada ostaje u rukama platformi koje koriste njihov sadržaj. Direktiva je usvojena malom većinom, a jedna od odredbi glasi kako sve članice EU moraju uskladiti nacionalne zakone u roku od dvije godine.
Najvažniji dio zakona odnosi se na stvaranje tržišta autorskih prava, propisuje zaštitu prava izdavača informativnih publikacija u pogledu internetskih korištenja te uređuje korištenje autorskih prava od strane pružatelja usluga dijeljenja sadržaja. Eksplicitno je navedeno da se “propisuje novo pravo srodno autorskom pravu za izdavače informativnih publikacija (primjerice, izdavače dnevnih novina, tjednih ili mjesečnih časopisa i sl.), čime bi se trebao riješiti problem s kojim se oni susreću u slučaju kada agregatori sadržaja (poput, primjerice, Google newsa i dr.) koriste u svojim objavama informativne publikacije u koje ulažu izdavači i od toga zarađuju, a da pritom s izdavačima ne dijele tako stečenu financijsku dobit”.
Dakle, ako će Facebook ili Google news htjeti prenijeti vijest ili priču Jutarnjeg lista ili Nove TV, morat će platiti, jer je u pitanju korištenje rezultata nečijeg intelektualnog rada. Time se pokušava unijeti red u internetski svijet i zauzdati monopolistički položaj koji, primjerice, uživa Google news, koji s tuđih stranica uzima sadržaj preskačući sve reklame na izvornim stranicama i usmjerava ih na svoje. Po novome, internetske platforme to više ne bi mogle bez dopuštenja izdavača, kojima će biti dužne isplatiti određene naknade. Izdavači bi dobili pravni alat za borbu protiv toga da drugi zarađuju na njihovim proizvodima. U članku 11. precizira se da “svatko tko na bilo koji način javno prenosi dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter običnih medijskih informacija dužan je u svojoj objavi jasno označiti naziv nakladnika ili elektroničkog medija koji je prvi objavio dnevnu novost te ime novinara koji je napisao tekst”.
Članak 40. regulira objave na internetu, a protiv toga se bune vlasnici Googlea, Wikipedije i drugi web mastodonti:
“Pravo davanja pristupa javnosti autorskim djelima koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta isključivo je pravo autora da odobri ili zabrani davatelju usluge dijeljenja sadržaja putem interneta...”.
Australci koji su odlučili prisiliti Facebook i Google da plate sadržaj medijskim kompanijama i ukinu nepoštenu tržišnu dominaciju tehnoloških divova nauštrb medijskog sektora koji ne dobiva dovoljan dio prihoda od oglašavanja ovako su izračunali - za svakih sto australskih dolara potrošenih na internetsko oglašavanje, Google ubire 47 dolara zarade, Facebook 24, a ostalo dijele svi ostali sudionici na tržištu. Nije poznato kako stvari stoje na europskom tržištu i kakav je odnos prihoda.
Udružili i tužili
Francuzi su bili prvi koji su implementirali Direktivu, a Google je odmah uzvratio - napravili su frontu prema izdavačima, odbijajući platiti naknade. Izbio je ozbiljan sukob u koji se uključilo i tamošnje ministarstvo kulture, a novinski izdavači su se udružili i tužili Google Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. Upravo je ovih dana stigla odluka prema kojoj je Google zloupotrijebio monopolni položaj te mu je naloženo da mora sklopiti ugovor o licenci.
Selekcija
“Ideja propisa je da se stvori balansirani pravni okvir koji će kreativnim industrijama, nakladnicima i autorima jamčiti održivi sustav na internetu; da se medijskoj industriji koja stvara profesionalni sadržaj po novinarskim standardima omogući da može živjeti od svog rada na internetu i zaštititi se od poslovnog modela koji je došao od ‘besplatnih platformi’. Time se jamči pluralizam medija - ne možemo dopustiti da medijske informacije dolaze iz samo jednog izvora, jer ako se ne bude dalo i onima malima, srednjima i velikima koji proizvode originalne sadržaje da mogu preživjeti od proizvodnje tih sadržaja, onda ih neće ni biti! Google news selekcionira informacije, i to na netransparentan način, ne znaju se logaritmi - zašto je neki sadržaj plasiran na prvom, a neki na desetom mjestu. Istinsko informiranje građana je ono u kojem postoji izbor, na vlastitom jeziku, u vlastitim medijima, a ne da Google bira umjesto onih koji su taj sadržaj stvorili, ali na koncu i čitatelja”, pojašnjava voditeljica Radne skupine Ministarstva kulture Romana Matanovac Vučković i naglašava da zakon treba osigurati zaštitu novinskim izdavačima i novinarima, kao i kontrolu kako se distribuira sadržaj te naplatu.
Važno je, nastavlja Romana Matanovac Vučković, to što se zakonom zabranjuje trećoj strani da koristi sadržaj izdavača bez njihova odobrenja. “To je posebno važno u slučaju sudskih postupaka u kojima su do sada izdavači bili u nezahvalnoj poziciji jer su morali dokazivati da uopće imaju pravo tužbe. Google je osporavao izdavačima aktivnu legitimaciju u sudskim sporovima, što je dodatno poskupljivalo sporove. Zakon definira takav pravni okvir koji će omogućiti što je moguće lakše prisilno ostvarenje zahtjeva nakladnika”, dodaje ona.
SASTANAK S GOOGLEOM: Zakon ne propisuje cijene, najbolji bi bio dogovor na razini EU
Tek slijedi dogovor između izdavača i novinara o visini naknade.
Predsjednica Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava Valentina Wiesner naglašava važnost zajedničkog nastupa izdavača i novinara u odnosu na internetske platforme i napominje da tek slijedi dogovor između izdavača i novinara o visini naknade:
“Kako će se monetizirati pravo koje nam daje Direktiva ostaje nacionalnim državama da urede. Visina tih naknada nije predmet zakona, kao što rijetko koji zakon propisuje cijene i tarife, nego je to stvar našeg dogovora. Pregovori se vode i na razini EU, bilo bi nam lakše da imamo jedinstveni nastup. Prije usvajanja Direktive Googleov predstavnik je došao na naše tržište i preko HUP-a pokušao pregovarati pojedinačno, s autorima, izdavačima... Nismo to dozvolili, išli smo na zajednički sastanak baš zato da izbjegnemo prostor za pritisak na one manje i slabije”, opisuje Valentina Wiesner i dodaje da nije zadovoljna načinom na koji je zakon postavio odnos između izdavača i novinara u radnom odnosu jer ostvarivanje svih autorskih prava koja nastaju u radnom odnosu automatizmom ide nakladniku.
“Pokušat ćemo izboriti što bolji položaj autora u radnom odnosu. Zakon nam jamči da imamo pravo na pravičnu naknadu proporcionalno svom doprinosu i zaradi nakladnika - ako je on neproporcionalno više zaradio na autorskom djelu, onda dio naknade za to pripada i autoru. To tek trebamo uskladiti.”