TENZIJE NA ISTOKU

Zaoštravanje odnosa s Kinom: Kanada šalje tri ratna broda u Tajvanski tjesnac, evo što poručuju Pekingu

Kineski dužnosnici ranije ove godine poručili su američkim kako Kina ne priznaje Tajvanski tjesnac kao međunarodne vode

Ilustracija

 -/Afp

Uz Sjedinjene Države, i Kanada nastavlja s politikom zaoštravanja odnosa s Kinom, što u ionako napetoj globalnoj geopolitičkoj situaciji dodatno diže tenzije. Kanada sada najavljuje slanje više ratnih brodova kroz Tajvanski tjesnac s ciljem da Kini pokažu kako se radi o međunarodnim vodama. „Moramo biti sigurni kako je pitanje Tajvanskog tjesnaca jasno te da ostaje međunarodni prolaz“, poručila je kanadska ministrica vanjskih poslova Melanie Joly te naglasila kako će „…nastaviti osiguravati primjenu međunarodnih pravila kad se radi o Tajvanskom tjesnacu. I zato je naša fregata prošla kroz Tajvanski tjesnac ovo ljeto, zajedno s Amerikancima namjeravamo poslati još fregata“.

Kineski dužnosnici ranije ove godine poručili su američkim kako Kina ne priznaje Tajvanski tjesnac kao međunarodne vode. Tajvanski tjesnac morski je prolaz širok oko 180 kilometara između Kine i Tajvana.

Treba pojasniti kako se Kanada pridružila Sjedinjenim Državama na NATO skupu u Bukureštu u podizanju pažnje europskih članica saveza prema Kini kao sve ‘disruptivnijoj sili‘. Kanada je na skupu NATO saveza poručila kako povećava svoja ulaganja u vojnu potporu za Indo-pacifičku regiju za 297 milijuna dolara te su odlučili u regiju poslati tri umjesto jednog ratnog broda.

Kanadska ministrica vanjskih poslova Joly govorila je o potrebi pritiska na Kinu nakon što je Pentagon objavio godišnje izvješće o kineskim vojnim potencijalima, a u kojem su procijenili da će Kina imati oko 1500 nuklearnih bojevih glava do sredine sljedećeg desetljeća, dok ih sada ima samo 400. Ključna je teza Joly kako moraju više investirati u regiji u odvraćanje Kine od kršenja međunarodnih normi te žele preuzeti važniju ulogu jer je taj „dio svijeta važan za nas“. Joly je odbila komentirati spekulacije o sporazumu s Japanom o razmjeni obavještajnih podataka.

Komentari Joly došli su nakon što je Kanada naložila kineskim kompanijama da prodaju svoje udjele u kanadskim rudnicima minerala jer procjenjuju kako bi te investicije mogle ugroziti nacionalnu sigurnost.

Ukratko, Kanađani pronalaze mnoge razloge za konfrontaciju s Kinom: nedemokratski potezi u Hong Kongu, represija nad Ujgurima, nedostatak kooperativnosti kod klimatskih pitanja, nastavak utrke u nuklearnom naoružavanju, pitanje načina prevencije pandemije… No, najvažnije na kanadskoj agendi protiv Kine jest pomoći Sjedinjenim Državama da uvjeri ostatak Nato saveza kako treba kazniti Kinu u slučaju vojne akcije protiv Tajvana.

Zanimljivo je pratiti kako sjevernoameričke države u vanjskoj politici međunarodne vode uz obale Kine doživljavaju kao svoju interesnu zonu. Kanada je, primjerice, od Kine udaljena nešto manje od 10.000 kilometara, dok je udaljenost od Poljske do Kine oko 6700 kilometara. Nejasno je s obzirom na udaljenost kako to Kanada namjerava ratovati s Kinom u slučaju da Kina prolazak nekog od tri kanadska ratna broda blizu svoje obale doživi kao previše ozbiljnu provokaciju, pa potopi jedan ili sva tri. Uz to, Kina ima oko 50 puta više vojnika od Kanade te se čini da je nesrazmjer ukupnih vojnih potencijala dvije države popriličan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 20:33