-
Izrael i Hezbollah prihvatili američki plan?
-
Scene iz Bejruta obilaze svijet
-
Novi međusobni napadi Izraela i Hezbollaha
-
Cure detalji privatnog razgovora Trumpa i Netanyahua
-
Trump na Truth Socialu: ‘Produktivan razgovor‘
-
Axios: Jedan od najtežih razgovora dvaju čelnika
-
CNN: Razgovori između SAD-a i Irana se nastavljaju
Krizu na Bliskom istoku detaljno smo pratili i jučer. OPŠIRNIJE
08:25
Upozorenje iranskog zastupnika
Iranski zastupnik Ebrahim Azizi upozorio je na teške posljedice za Izrael i američke snage ako Izrael nastavi s napadima Libanon.
"Ako napadi na Libanon ne prestanu u potpunosti, posljedice će za cionistički režim i američke snage u regiji biti teške. Oni su potpuno svjesni da ovo nije prazna prijetnja. Spremni smo i na vojni odgovor", napisao je Azizi na X-u.
06:42
Na Wall Streetu padaju rekordi, cijene nafte rastu
Na Wall Streetu je u ponedjeljak S&P 500 indeks dosegnuo novu rekordnu razinu, kao i Nasdaq, što se ponajviše zahvaljuje rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru.
Dow Jones indeks ojačao je 0,09 posto, na 51.078 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,26 posto, na 7599 bodova, a Nasdaq 0,42 posto, na 27.086 bodova.
Novi rekordi S&P 500 i Nasdaq indeksa zahvaljuju se rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru za 2,5 posto.
Pritom je najviše skočila cijena Nvidije, više od 6 posto, nakon što je ta kompanija predstavila novi čip koji mogućnosti umjetne inteligencije unosi izravno u osobna računala.
To je rezultat trogodišnjeg partnerstva s Microsoftom, pa je cijena dionice tog softverskog diva porasla više od 2 posto.
PHLX indeks proizvođača čipova porastao je jučer 1,1 posto.
Unatoč novim rekordima, na najvećoj svjetskoj burzi trgovalo se oprezno zbog rasplamsavanje sukoba na Bliskom istoku.
Izrael je tijekom vikenda izveo nove zračne napade na Libanon, unatoč pregovorima u Washingtonu o produljenju sporazuma o prekidu vatre.
SAD je, pak, u noći s nedjelje na ponedjeljak ponovo napao mete u Iranu, a Teheran je odgovorio napadima na američke baze u regiji Perzijskog zaljeva.
U ponedjeljak poslijepodne iranski pregovarači odlučili su zbog izraelskih napada na Libanon obustaviti razmjenu poruka s Washingtonom.
Predsjednik SAD-a Donald Trump poručio je, pak, da se razgovori s Iranom nastavljaju.
- Ne znamo baš kako stvari stoje. Čini se da tržište očekuje da će se nešto u nekom trenutku dogoditi, ali nemamo baš dobre informacije od kojih bismo mogli krenuti, poput onoga što Iranci stvarno žele i s čime bi se Trump mogao pomiriti, kaže Thomas Martin, portfelj menadžer u tvrtki Globalt.
Zbog rasta napetosti na Bliskom istoku, jučer su ponovno porasle cijene nafte, pa je energetski sektor, uz tehnološki, bio jedini dobitnik među 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa.
A na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,68 posto, na 10.338 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,40 posto, na 25.003 boda, a pariški CAC 0,45 posto, na 8146 bodova.
05:08
Izvor za CNN: 'Razgovori Irana i SAD-a opet na pravom putu'
Pregovori između Sjedinjenih Država i Irana ponovno su na pravom kolosijeku, tvrdi regionalni izvor upoznat s njihovim tijekom.
Poluslužbeni iranski državni mediji ranije su objavili da su razgovori suspendirani zbog izraelskih napada u Libanonu. Američki predsjednik Donald Trump, međutim, poručio je da se pregovori nastavljaju „ubrzanim tempom“.
04:55
Hezbollah prihvatio američki plan?
Libanon tvrdi da je Hezbollah prihvatio američki plan prema kojem bi ta organizacija obustavila napade na Izrael, dok Izrael zauzvrat više ne bi napadao libanonsku prijestolnicu Bejrut.
Nevjerojatne scene iz Bejruta obilaze svijet. Tisuće ljudi napušta grad.
Libanonsko veleposlanstvo u Sjedinjenim Državama priopćilo je da je „primilo potvrdu Hezbollahova prihvaćanja američkog prijedloga o uzajamnom prekidu napada“.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu potvrdio je postojanje dogovora, ali je istodobno upozorio da će se napadi na Bejrut nastaviti „ako Hezbollah ne prestane napadati naše gradove i civile“.
Izjave su uslijedile nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da je razgovarao i s Netanyahuom i s predstavnicima Hezbollaha te da su se, prema njegovim riječima, „složili da sva pucnjava prestane“. Do toga je došlo nakon što je Iran upozorio da izraelske vojne operacije u Libanonu predstavljaju prijetnju aktualnom američko-iranskom primirju.
U priopćenju objavljenom kasno u ponedjeljak libanonsko veleposlanstvo navelo je da bi, prema predloženom aranžmanu, izraelski napadi na južna predgrađa Bejruta prestali u zamjenu za Hezbollahovu obustavu napada na Izrael. Dodano je da bi se primirje trebalo proširiti na cijeli teritorij Libanona.
Netanyahu je, međutim, poručio: „Istodobno će Izraelske obrambene snage nastaviti djelovati na jugu Libanona prema planu.“
Nakon Trumpove tvrdnje da su obje strane pristale zaustaviti borbe, sukobi su se ipak nastavili.
Hezbollah je priopćio da je izveo tri napada na izraelske tenkove i vojnike u blizini dvaju sela na sjeveru Izraela, koristeći dronove i snažnu topničku vatru.
Izraelska vojska objavila je da je presrela dva projektila ispaljena iz Libanona. Ozlijeđenih, prema prvim izvješćima, nije bilo.
Libanonska državna novinska agencija izvijestila je o izraelskim napadima na više područja na jugu zemlje te navela da je „iznimno snažna detonacija“ potresla grad Debbine.
Ranije je izraelski premijer naredio napade na „terorističke ciljeve“ u južnim predgrađima Bejruta, kao odgovor na raketne i dronovske napade Hezbollaha, organizacije koju podupire Iran.
To je izazvalo niz upozorenja iranskih dužnosnika. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi poručio je da je američko-iransko primirje „nedvosmisleno primirje na svim frontama, uključujući Libanon“ te da „kršenje primirja na jednoj fronti znači kršenje primirja na svim frontama“.
Odvojeno od toga, iranska novinska agencija Tasnim izvijestila je da bi Teheran mogao suspendirati neizravne pregovore sa Sjedinjenim Državama zbog izraelskih vojnih operacija u Libanonu.
Tasnim, agencija povezana s moćnom Iranskom revolucionarnom gardom, je objavio i da bi Iran i njegovi saveznici mogli „aktivirati druge fronte, uključujući tjesnac Bab al-Mandab“ na ulazu u Crveno more.
No Trump je kasnije na Truth Socialu inzistirao da se pregovori s Iranom nastavljaju „ubrzanim tempom“ te da je razgovarao i s Netanyahuom i s predstavnicima Hezbollaha.
Sjedinjene Države pokušavaju odvojiti libanonsko bojište od pregovora s Iranom, iako Teheran već desetljećima Hezbollahu pruža snažnu ideološku, vojnu i financijsku potporu te inzistira da svaki širi sporazum mora uključivati i smirivanje situacije u Libanonu.
04:41
Cure detalji razgovora Trumpa i Netanyahua
Telefonski razgovor predsjednika Donalda Trumpa s premijerom Benjaminom Netanyahuom u ponedjeljak postao je prilično žustar jer je američki predsjednik vršio pritisak na izraelskog čelnika oko nastavka vojnih operacija u Libanonu, prema dvjema izvorima upoznatima s razgovorom.
Trump je povremeno koristio psovke kako bi izrazio svoje neodobravanje planirane ofenzive koja prijeti uništiti i napore da se postigne preliminarni sporazum s Iranom.
U jednom trenutku, predsjednik je podsjetio Netanyahua kako ga je podržavao u prošlosti i upozorio ga da bi bombardiranje Libanona moglo dodatno izolirati Izrael, rekli su izvori.
Bijela kuća nije komentirala oštru notu poziva, o kojoj je ranije izvijestio Axios .
"Ti si je*eno lud!", navodno je Trump rekao izraelskom premijeru, piše pouzdani Axios, pozivajući se na insajderske izvore. Dva izvora navode da je Trump tijekom razgovora ustvrdio kako je upravo on zaslužan što Netanyahu nije završio u zatvoru, aludirajući na svoju političku podršku tijekom korupcijskog procesa protiv izraelskog premijera.
Drugi američki dužnosnik navodi kako je Trump posebno zabrinut zbog velikog broja civilnih žrtava te se protivi taktici rušenja čitavih stambenih blokova radi likvidacije pojedinačnih zapovjednika Hezbollaha.
Prema riječima jednog izraelskog dužnosnika, Izrael više ne planira gađati ciljeve Hezbollaha u Bejrutu.
Iako su Trump i Netanyahu i ranije imali napete telefonske razgovore, dosad su uglavnom uspijevali održati blisku koordinaciju oko Irana i drugih regionalnih pitanja. Jedan američki dužnosnik tvrdi da je ovo bio jedan od najtežih razgovora između dvojice čelnika otkako se Trump vratio u Bijelu kuću.
04:33
Trump razgovarao s Netanyahuom
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u ponedjeljak da je telefonski razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i da Izrael neće slati vojsku na Bejrut.
"Imao sam produktivan razgovor s izraelskim premijerom Bibijem Netanyahuom i neće biti trupa koje idu na Bejrut, a one koje su bile na putu već su se okrenule", napisao je Trump na svojoj mreži Truth Social.
Također je na Truth Socialu rekao da je imao "vrlo dobru" razmjenu s Hezbolahom preko posrednika, dodajući da će proiranska skupina "potpuno prekinuti vatru".
"Izrael ih neće napasti, a oni neće napasti Izrael", napisao je američki predsjednik.
Ranije je Netanyahu najavio odluku o napadu na južna predgrađa glavnog grada Libanona, što je među stanovnicima izazvalo zabrinutost i poremetilo svakodnevni život.
04:32
Što se događa na Bliskom istoku?
Sjedinjene Države i Iran signaliziraju da nemaju želju vratiti se otvorenom ratu koji je, barem zasad, zamrznut primirjem proglašenim 8. travnja, piše BBC.
Unatoč gotovo svakodnevnim vojnim incidentima i međusobnim provokacijama, nijedna strana nije dopustila da pregovori, koje posreduju Pakistan, Katar i drugi regionalni akteri, potpuno propadnu.
Sjedinjene Države i dalje raspolažu snažnim pomorskim i zračnim snagama raspoređenima dovoljno blizu Irana da mogu djelovati u vrlo kratkom roku.
Istodobno je razumno pretpostaviti da je iranski režim svoje snage zadržao u stanju najviše pripravnosti te da koristi primirje kako bi pregrupirao postrojbe i sanirao štetu nastalu u američkim i izraelskim napadima.
Takvo stanje oružane napetosti u Perzijskom zaljevu i njegovoj okolici nosi ozbiljan rizik pogrešnih procjena, nesporazuma i nenamjerne eskalacije.
Washington pokušava održati pritisak na Teheran demonstrirajući da je vojno prisutan i sposoban nanijeti razorne udarce. Iranci, s druge strane, poručuju da njihova spremnost na otpor nije oslabila te da će, bude li potrebno, ponovno gađati američke baze i ključnu infrastrukturu arapskih država Zaljeva.
Prvi korak na dugom i možda nedostižnom putu prema širem sporazumu između SAD-a i Irana jest očuvanje postojećeg primirja te postizanje dogovora o svojevrsnom „memorandumu o razumijevanju“ koji bi definirao okvir budućih pregovora.
No i taj se skroman cilj pokazuje iznimno teškim.
Izraelska najava da bi njihovi bombarderi mogli ponovno djelovati nad Bejrutom dodatno je suzila manevarski prostor Donalda Trumpa.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu neće previše brinuti ako nova ofenziva u Libanonu oteža američke pokušaje postizanja dogovora s Iranom. Uostalom, primirje s Teheranom nikada nije ni podržavao. Iz njegove perspektive, svaki američko-iranski sporazum loš je sporazum, piše BBC.
Iran i dalje pruža političku, financijsku i vojnu potporu Hezbollahu, svom ključnom savezniku i posredničkoj sili u Libanonu.
Teheran pritom jasno daje do znanja da će svaki širi dogovor sa Sjedinjenim Državama morati uključivati i prekid izraelskih vojnih operacija u Libanonu. Donald Trump zasad djeluje kao da pokušava obuzdati izraelske ambicije.
Kada je riječ o Hormuškom tjesnacu, Iran će za njegovo ponovno otvaranje tražiti konkretnu cijenu – vjerojatno u obliku ublažavanja sankcija ili odmrzavanja financijske imovine. Bez toga ozbiljni pregovori teško mogu započeti.
Kroz nekada jednu od najvažnijih i najprometnijih svjetskih pomorskih arterija danas prolazi tek mali broj brodova. Iran je zatvorio Hormuz nakon američkih i izraelskih napada 28. veljače.
Saudijska Arabija dio svoje nafte preusmjerava prema lukama na Crvenom moru, dok Ujedinjeni Arapski Emirati koriste naftovod koji vodi prema terminalima na obali Omanskog zaljeva, izvan Hormuškog tjesnaca.
No ostatak svijeta i dalje je ostao bez približno petine uobičajene opskrbe naftom i plinom, kao i niza drugih strateški važnih roba.
Dugotrajno zatvaranje Hormuškog tjesnaca predstavlja ozbiljnu prijetnju globalnom gospodarstvu. Sjedinjene Države više nisu izravno ovisne o zaljevskoj nafti, ali cijene goriva u Americi i dalje određuje svjetsko tržište energije.
Trump se tako našao u zamci vlastitih procjena, navodi BBC.
Američki predsjednik i njegov bliski saveznik Benjamin Netanyahu fatalno su podcijenili spremnost Islamske Republike da izdrži dugotrajni pritisak i preživi njihove napade.
Rat protiv Irana izrazito je nepopularan među američkim biračima, a nova eskalacija samo bi dodatno povećala otpor javnosti.
Problem je što ustupci koje Iran traži za ponovno otvaranje tjesnaca nailaze na snažan otpor unutar republikanskih redova, ali i na Trumpovu potrebu da sukob predstavi kao vlastitu pobjedu.
Čini se da je posebno osjetljiv na svaku usporedbu s nuklearnim sporazumom koji je Barack Obama postigao s Iranom 2015. godine. Trump je taj sporazum svojedobno žestoko kritizirao i tijekom prvog mandata povukao SAD iz njega.
Iransko vodstvo smatra, ne bez razloga, da vodi borbu za vlastiti opstanak.
Sve upućuje na to da ih dodatni američki udari – s Izraelom ili bez njega – neće prisiliti na kapitulaciju.
Bogate arapske monarhije Zaljeva već osjećaju dugoročnu gospodarsku štetu i nemaju nikakav interes za nastavak sukoba.
Njihov gospodarski model počiva na pretpostavci da je Perzijski zaljev stabilno središte globalne trgovine i sigurno odredište za strane investicije.
Rat je toj slici zadao težak udarac, a povratak reputacije stabilnosti mogao bi trajati godinama.
Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija odgovorili su na krizu različitim strategijama.
Emirati su dodatno učvrstili svoje strateško partnerstvo s Izraelom, koji je u UAE rasporedio sustav protuzračne obrane Iron Dome zajedno s vojnicima zaduženima za njegovo upravljanje.
U međuvremenu se pojavila informacija da je Saudijska Arabija također izvela napade na Iran, tvrdeći da je riječ o odgovoru na prethodne iranske udare. No jednako je važno da su saudijski dužnosnici navodno jasno poručili Teheranu kako djeluju samostalno, a ne kao dio američko-izraelske koalicije.
Kada su Donald Trump i Benjamin Netanyahu krenuli u rat protiv Irana, obojica su tvrdila da će golema zračna nadmoć njihovih država biti dovoljna za rušenje islamskog režima u Teheranu.
Pokazalo se da su pogriješili.
Pogrešno su procijenili prirodu režima koji gotovo pola stoljeća preživljava ratove, sankcije, međunarodnu izolaciju i niz ozbiljnih kriza.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....