Ministarstvo gospodarstva Slovačke prenijelo je krajem prošlog tjedna informaciju ukrajinskih vlasti da će popravak oštećenog naftovoda Družba potrajati najmanje do 3.ožujka kada bi prve količine sirove nafte iz Rusije mogle ponovo poteći prema rafineriji u Bratislavi i dalje prema Mađarskoj.
- Ponavljano i dugotrajno odgađanje datuma obnove opskrbe povećava razinu neizvjesnosti na tržištu i ne doprinosi stabilnosti i predvidljivosti opskrbe energijom u srednjoeuropskoj regiji – komentirali su iz gospodarskog resora vlade premijera Roberta Fica ne ostavljajući dvojbe kako sumnjaju da Ukrajina namjerno odugovlači s popravkom Družbe kako bi napakostila Slovačkoj i Mađarskoj zbog suradnje s Rusijom. Fico, podsjetimo, nije ostao dužan Ukrajini, uvevši 24.veljače prekid isporuka električne energije Ukrajini zbog blokade Družbe i otpočevši, u suradnji s premijerom Mađarske Viktorom Orbánom, ometanje procedure pružanja financijske pomoći Bruxellesa Kijevu od 90 milijardi eura i uvođenja novog paketa sankcija EU Rusiji. Nije to prvi otvoreni sukob Bratislave i Budimpešte s Kijevom pa čak i u slučaju da Družba doista proradi idućeg tjedna, sva je prilika da će opstrukcija spomenutog naftovoda ostati moćno oružje ukrajinskog odgovora Slovačkoj i Mađarskoj.
Od Tatarstana do Jadrana
Ranjivost Družbe, čak i da nije rata u Ukrajini, u aktualnom sukobu Zapada i Rusije proizlazi iz same činjenice da je s 5100 kilometara i transportnim kapacitetom od 64 milijuna tona najduži naftovod na svijetu. Ako su zagovornici energetskog raskida Njemačke i Rusije mogli dići u zrak plinovod Sjeverni tok 2 u bespućima Sjevernog mora, naftovod koji prolazi kopnom, uz to i kroz više država (Ukrajina, Poljska) neprijateljski nastrojenih prema Moskvi doima se puno lakšom metom.
Polazišna točka Družbe je u Tatarstanu u Rusiji, gdje se skuplja nafta iz zapadno sibirskih naftnih polja, s Urala i iz kaspijskog jezera, te ide do Mozyra u Bjelorusiji gdje se dijeli na sjeverni i južni odvojak. Sjeverni odvojak prolazi kroz Bjelorusiju i Poljsku, opskrbljujući rafinerije Plock u Poljskoj te Schwedt i Leuna u Njemačkoj. U Njemačkoj je naftovod dodatnim ‘cijevima‘ spojen s lukom Rostock.
U Poljskoj je sjeverni odvojak Družbe naftovodom Plock-Gdanjsk spojen s naftnim terminalom u Gdanjsku. Južni odvojak naftovoda se dijeli na Družbu 1, koja dolazi do Bratislave u Slovačkoj i Praga u Češkoj, te Družbu 2 koja dolazi do rafinerije u Százhalombatti pokraj Budimpešte i može opskrbljivati Mađarsku izravno, a Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te Srbiju Jadranskim naftovodom. Družba 1 i Družba 2 su i međusobno povezani naftovodom između Šahyja u Slovačkoj i Százhalombatte.
Varšavski pakt
Iako se svi energetski tokovi koji iz Rusije idu prema Europi danas stavljaju u kontekst Putinovih imperijalnih ambicija, Družba je počela s radom prije 62 godine kao projekt SSSR-a i članica Varšavskog pakta. Samo ime naftovoda, prijateljstvo, trebalo je simbolizirati model suradnje unutar Varšavskog pakta, iako su svi znali da SSSR postavlja i smjenjuje komunistička rukovodstva u tadašnjoj Čehoslovačkoj, DDR-u ili u Mađarskoj.
O ekonomskim benefitima Družbe za članice Varšavskog pakta, međutim, dalo bi se raspravljati. Činjenica je da su Njemačka, Poljska, Ukrajina, Češka, Slovačka i Mađarska nastavile uvoziti rusku naftu i nakon sloma SSSR-a govori da su od Družbe svi imali koristi i da su alternative, poput Norveške ili dopreme tankerima iz Arapskog zaljeva, bile skuplje. Ne radi se samo u kupnji nafte od Rusije po povoljnim cijenama već i o naplati transporta naftovodom prema drugim zemljama, od čega je najveće prihode ostvarivala Ukrajina.
Zanimljivo je da transportni kapacitet Družbe nikada nije dosegao planirani kapacitet od, prema dostupnim izvorima 100 milijuna tona nafte godišnje, što, među ostalim, svjedoči o ekonomskom zaostajanju članica Varšavskog pakta u osamdesetim godinama prošlog stoljeća. U svakom slučaju, ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. promijenila je sve.
Prekid kod Brodija
Prema ruskim izvorima, još 2022. Njemačka i Poljska prestali su uvoziti rusku naftu ne čekajući pakete sankcija Europske unije Rusiji kojima je zabranjen uvoz nafte iz Rusije uz izuzetke za članice koje nemaju pristup moru i mogućnost kupnje neruske sirove nafte na svjetskom tržištu. U lipnju 2023. EU je i formalno zabranio isporuke sirove nafte putem sjevernog ogranka naftovoda i Poljske, koji je do tada već bio prestao s radom.
Izvoz nafte putem južnog ogranka naftovoda Družba u Mađarsku, Slovačku i Češku preko Ukrajine odvijao se uz manje prekide do 15.veljače ove godine kada je MOL Grupa i službeno objavila prekid dotoka u njezine rafinerije. Prema ukrajinskim izvorima, naftovod ne radi još od 27.siječnja kada je pogođen ruskom raketom kod grada Brodi. Glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov odbacio je spomenute ukrajinske optužbe, rekavši kako Rusija nema informacije što se dogodilo s naftovodom.
Da Ukrajina nema namjeru tako brzo osposobiti naftovod svjedoči i ponuda vlade u Kijevu Europskoj uniji da se transport nafte iz Rusije prema Uniji usmjeri na druge naftovode ili prema luci Odesa. U svakom slučaju i bez najnovijeg prekida, dotok ruske nafte otkako traje ruska agresija na Ukrajinu značajno je smanjen.
Početak kraja
Prema podacima ruskog dnevnika Vedomosti, ruske isporuke nafte putem Družbe u 2023. iznosile su ukupno 14,1 milijuna tona ili za 270 posto manje nego prethodne godine. Isti izvor navodi da su 2023. 4,8 milijuna tona nafte isporučene Mađarskoj, 4,6 milijuna tona Slovačkoj, 4,2 milijuna tona Češkoj i 500 tisuća tona Poljskoj. Za usporedbu, u 2016. u Europu je, Družbom i na druge načine, isporučeno oko 177 milijuna tona ruske sirove nafte. U razdoblju od 2014. do 2016. glavni izvoznici ruske nafte Lukoil i Rosneft uprihodili su od europskih i drugih inozemnih naručitelja 160 milijardi dolara.
Sve upućuje kako Družba, barem kada je riječ o njezinim ‘krakovima‘ izvan Rusije i Bjelorusije, ide svome kraju. Da i vlasti u Budimpešti računaju s mogućnošću da blokade Družbe na 700 kilometara dugoj trasi kroz Ukrajinu postanu uobičajene ako ne i trajne, svjedoči veliki pritisak MOL Grupe na Jadranski naftovod i Banske dvore da se uvoz ruske nafte omogući zaobilaznim, morskim putem preko luke Omišalj i naftovodom kroz Hrvatsku.
Iako se u medijima često može pročitati i čuti da MOL-ove rafinerije u Százhalombatti i Bratislavi ‘rade‘ isključivo na rusku naftu, to nije točno. Iz raznih razloga MOL u spomenutim rafinerijama prerađuje, osim ruske, i naftu iz Azerbajdžana, Kazahstana i Saudijske Arabije, pa na koncu i iz domaćih izvora. U posljednjih 20 godina, otkako se MOL Grupa razvija rapidnom brzinom, ta je kompanija značajno povećala istraživanja nafte i plina i u samoj Mađarskoj, istovrsna ‘bušenja‘ i vađenja radi i u Iraku, a tu su i nalazišta nafte naše Ine u Egiptu. Stoga bi orijentacija MOL-a isključivo na rusku naftu bila ‘klasičan‘ autogol kompanije koja je lani uprihodila 25 milijardi dolara. Sigurno ne bi bili na takvim razinama prihoda da su skloni promašenim poslovnim odlukama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....