USTANAK POLJSKIH MEDICINARA

ZDRAVSTVENI SUSTAV JEDNE OD NAJVEĆIH ČLANICA EU PRED SLOMOM Doktori proglasili izvanredno stanje: 'Zahtijevamo hitno rješenje'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 09.09.2019. u 19:06

An ambulance is parked near the entrance of Bieganski hospital, where a man pending blood tests on whether he has the Ebola virus is hospitalized at, in Lodz October 13, 2014. The 31-year-old man called for an ambulance on Monday, saying he was feeling unwell, and was taken to the hospital, a spokesman for the local epidemiological service said on Monday. The symptoms he was showing could also be caused by a number of other diseases, for example malaria, Zbigniew Solarz said. REUTERS/Malgorzata Kujawka/Agencja Gazeta (POLAND - Tags: HEALTH) ATTENTION EDITORS - THIS PICTURE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY. FOR EDITORIAL USE ONLY. NOT FOR SALE FOR MARKETING OR ADVERTISING CAMPAIGNS. THIS PICTURE IS DISTRIBUTED EXACTLY AS RECEIVED BY REUTERS, AS A SERVICE TO CLIENTS. POLAND OUT. NO COMMERCIAL OR EDITORIAL SALES IN POLAND - GM1EAAE0ACZ01
REUTERS

Bolnica u Lodzu

 

U trenutku kada se Poljska približava parlamentarnim izborima 31.  listopada, liječničke udruge proglasile su u ponedjeljak "izvanredno stanje u zdravstvu", tražeći nestranačko rješenje za nedostatke i boljke nacionalnog zdravstvenog sustava.

"I dok političari igraju političke igre, stanje u zdravstvu se pogoršava", kazao je Lukasz Jankowski, predsjednik Regionalne liječničke komore u Varšavi.

Njegova udruga je zajedno sa sličnim udrugama liječnika, farmaceuta, medicinskih sestara i pacijenata predstavila zastupnicima manifest sa zahtjevima vezanim uz javno zdravstvo i pokrenula kampanju bilboardima.

"Javna potrošnja na zdravstvo: dva puta manja od prosjeka EU" i "Čekanje na endokrinologa 24 mjeseca", neki su od plakata postavljenih u Varšavi.

Među zahtjevima koje liječnici navode u manifestu su povećanje izdvajanja za zdravstvo na 6,8 posto BDP-a do kraja 2021. te na 9 posto do kraja 2030., uvođenje maksimalno mogućeg vremena za čekanje na pregled te osiguravanje dovoljnog broja kreveta za gerijatrijske pacijente kako bi se do 2024. dostigao europski prosjek.

U veljači 2018. okončan je višemjesečni prosvjed liječnika nakon što je vlada pristala povećati izdvajanje za zdravstvo na 6 posto BDP-a do 2024., ali su liječnici spremni ponovo prosvjedovati ukoliko vlada bude izbjegavala ispuniti svoja obećanja.

Prema Europskom zdravstvenom potrošačkom indeksu (EHCI), koji mjeri kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite kroz analizu 45 indikatora, Poljska se 2017. nalazila na 29. mjestu.

Hrvatski zdravstveni sustav na toj se listi također nalazi u donjem dijelu europske ljestvice i ubrzano pada. Prema posljednjem rangiranju u 2017. zauzeo je 26. mjesto među 34 europskih zemalja.

Hrvatska je najizraženiji pad zabilježila u dostupnosti zdravstvenih usluga i u ishodima liječenja - značajno su povećane liste čekanja za preglede bolničkih specijalista, za operativne zahvate i za pretrage CT-om.

Istovremeno i dalje ima visoku smrtnost od raka i kardiovaskularnih bolesti, relativno visoku prisutnost bolničkih infekcija rezistentnim bakterijama te slabu skrb za starije i nedovoljno ulaganje u prevenciju (snižavanje krvnog tlaka, smanjenje pušenja, cijepljenje protiv HPV-a i sl.).

Na spomenutoj ljestvici ispred Hrvatske našle su se čak tri bivše jugoslavenske republike - Slovenija na 16. mjestu, Srbija na 20. i Crna Gora na 25.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo