-
Witkoff: Putin je pristao na sigurnosna jamstva, ovo od Rusa još nismo vidjeli
-
Zelenski: Odluka SAD-a je povijesna
-
Trump: Dogodio se veliki napredak oko Rusije
-
Zelenski i europski lideri sutra putuju u Washington
-
New York Times: Trump se nada da će Zelenski prepustiti Donbas
Zelenski se oglasio o sigurnosnim jamstvima
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osvrnuo se na opciju koju je danas iznio Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff, prenosi Sky News.
Podsjetimo, Witkoff je rekao da je Putin pristao dopustiti ukrajinskim saveznicima, uključujući i SAD, da joj ponude sigurnosna jamstva slična članku 5. NATO-a.
- Ovo je povijesna odluka, da je SAD spreman sudjelovati u sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. Kao rezultat našeg zajedničkog rada, moraju biti vrlo praktična, pružajući zaštitu na kopnu, u zraku i na moru te se moraju razviti uz sudjelovanje ostatka Europe - objavio je Zelenski na X-u.
Ponovio je da podržava prekid vatre, dodajući da Rusija ne želi primirje.
- Potreban je prekid vatre i brz rad na konačnom dogovoru. O tome ćemo razgovarati u Washingtonu. Putin ne želi zaustaviti ubojstva, ali mora to učiniti. Ustav Ukrajine onemogućuje odustajanje od zemlje ili trgovanje njome. Budući da je teritorijalno pitanje toliko važno, o njemu bi trebali raspravljati samo čelnici Ukrajine i Rusije na trilateralnom sastanku sa SAD-om - napisao je.
Kaže da Rusija zasad ne daje nikakve znakove da će se to dogoditi, a ako odbiju tu opciju, apelira na nove sankcije.
- Važno je da se SAD složi surađivati s Europom kako bi osigurala sigurnosna jamstva za Ukrajinu, a time i za cijelu Europu. Ovo je značajna promjena, ali nema detalja o tome kako će funkcionirati, koja će biti uloga Amerike, koja će biti uloga Europe, što EU može učiniti. Trebamo da sigurnost funkcionira u praksi poput članka 5. NATO-a - objavio je ukrajinski predsjednik.
Rubio: Možda ćemo morati dići ruke od svega, ali ne želimo
SAD će nastaviti raditi na scenariju koji bi pomogao da se zaustavi ruski rat u Ukrajini, ali to možda neće biti moguće, izjavio je u nedjelju američki državni tajnik Marco Rubio.
"Ako mir ovdje ne bude moguć i rat se samo nastavi, tisuće ljudi će i dalje umirati....nažalost možda ćemo morati dići ruke od svega, ali ne želimo dići ruke", rekao je Rubio u intervjuu CBS-u.
Rubio je istaknuo da će i Ukrajina i Rusija morati napraviti ustupke da bi se došlo do mirovnog sporazuma .
Također je rekao da će morati postojati dodatne posljedice za Rusiju ako se ne može postići mirovni sporazum spomenuvši pritom moguće dodatne sankcije Rusiji.
Europski čelnici će se priključiti ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom na sastanku s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Washingtonu u ponedjeljak, pružajuči mu podršku u suočavanju s Trumpovim pritiskom da prihvati mirovni sporazum nakon Trumpova samita s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u petak.
"Postoje stvari oko kojih bi se na tom sastanku mogao postići napredak, ima potencijala za napredak", rekao je Rubio dodavši da će jedna od tema biti sigurnosna jamstva za Ukrajinu.
Prema neimenovanim izvorima, Trump i Putin su razgovarali o prijedlogu po kojem bi Rusija predala Ukrajini manje dijelove okupiranog teritorija, a Ukrajina ustupila Rusiji goleme predjele zemlje na istoku te zamrzavanje bojišnice u drugim dijelovima zemlje.
Zelenski i Von der Leyen održali konferenciju
Europski čelnici i glavni tajnik NATO-a pridružit će se u ponedjeljak razgovoru ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa u Washingtonu. Kako bi se pripremili, održava se virtualni sastanak “Koalicije voljnih”, a prije njega su predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, i Zelenski održali konferenciju, prenosi BBC.
Von der Leyen je rekla da je sretna što će sutra pratiti Zelenskog i druge europske čelnike u Washington, dodajući da će ga “nastaviti podržavati koliko god bude potrebno”.
Izložila je što bi mirovni sporazum trebao uključivati - sigurnosna jamstva za zaštitu Ukrajine i Europe, održavanje ukrajinskog teritorijalnog suvereniteta bez ograničenja za njihove oružane snage ili po pitanju pridruživanja međunarodnim organizacijama, uz omogućeno primanje pomoći drugih zemalja.
Više pročitajte OVDJE.
Putin pristao na sigurnosna jamstva za Ukrajinu
Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff otkrio je ključne detalje o o razgovoru Trumpa i Putina na Aljasci u petak, prenosi CNN.
Kaže da je Putin pristao dopustiti SAD-u da Ukrajini pruže "snažna sigurnosna jamstva", koja Witkoff opisuje kao "revolucionarna". Opisao ih je kao "slična članku 5. NATO-a", prema kojem se oružani napad na jednu zemlju članicu smatra napadom na sve članice.
Dodao je da je to "prvi put da su ikada čuli da se Rusi slažu" s prijedlogom da se takva odredba uključi u mirovni sporazum. Objašnjava da se radilo o načinu da se zaobiđe rusko inzistiranje da Ukrajina nikada ne smije pristupiti NATO-u.
- Postigli smo dogovor da SAD i druge europske nacije mogu učinkovito ponuditi formulaciju sličnu članku 5. kako bi pokrile sigurnosno jamstvo. Putin je rekao da je crvena linija ulazak u NATO. Ono o čemu smo raspravljali bila je pretpostavka da to vrijedi, pretpostavka da se Ukrajinci mogu s time složiti i da mogu živjeti s tim. Sve će se vrtjeti oko toga s čime Ukrajinci mogu živjeti, ali pretpostavkom da mogu, uspjeli smo se izboriti za ustupak da SAD može ponuditi sličnu zaštitu - objasnio je.
Witkoff je također rekao da se Putin složio da neće ulaziti na novi teritorij kao dio potencijalnog mirovnog sporazuma.
Trump: Dogodio se veliki napredak
"Dogodio se veliki napredak u vezi s Rusijom. Pratite!", napisao je Donald Trump na Truth Socialu.
Američki predsjednik zasad nije ponudio nikakve detalje, ali izgleda da bi danas mogao biti aktivan na društvenim mrežama.
Europski čelnici idu sa Zelenskim u Washington
Europski čelnici ići će s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Washington, gdje će se ovaj sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Ukrajinskom čelniku tako će se sutra u Washingtonu pridružiti njemački kancelar Friedrich Merz, talijanska premijera Giorgia Meloni, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, francuski predsjednik Emmanuel Macron te finski predsjednik Alexander Stubb.
Agencije navode da u Washington ide i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.
Do sastanka u Washingtonu, koji je izvorno trebao biti bilateralni između Trumpa i Zelenskog, dolazi nakon samita Trumpa i Putina u petak na Aljasci.
Zelenski u nedjelju poslijepodne u Bruxellesu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju poslijepodne u Bruxellesu će sudjelovati na videokonferenciji europskih saveznika Ukrajine s temom mirovnog sporazuma do kojeg pokušava dovesti predsjednik SAD-a Donald Trump nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, najavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
„Danas poslijepodne u Bruxellesu ću pozdraviti Volodimira Zelenskija“, napisala je u objavi na društvenoj mreži X-u.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Keir Starmer i njemački kancelar Friedrich Merz okupit će u nedjelju putem videokonferencije zemlje iz "koalicije voljnih" kako bi pripremili sljedeće korake u mirovnim pregovorima o Ukrajini, objavila je u subotu Elizejska palača.
Konzultacije će se održati dan prije putovanja ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Washington i nakon samita američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u petak na Aljasci.
Saveznici Ukrajine trebali bi raspraviti pitanje sigurnosnih garancija koje bi se dali Kijevu u okviru mogućeg mirovnog sporazuma.
Također bi trebali razmotriti što bi mogli biti okviri takvog sporazuma između Ukrajine i Rusije, kažu diplomati.
Trump podržava Putinovu ideju
Donald Trump podržat će plan prema kojem bi se Rusiji prepustio neokupirani ukrajinski teritorij kako bi se osigurao kraj rata, izvijestili su u subotu mediji, nakon što su procurili detalji njegovog razgovora s europskim čelnicima nakon summita.
Trump je europskim čelnicima rekao kako vjeruje da bi se mirovni sporazum mogao postići ako bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pristao odreći se regije Donbas, koju ruski osvajači nisu uspjeli zauzeti u više od tri godine borbi, izvijestio je New York Times, pozivajući se na dva visoka europska dužnosnika.
Dva izvora izravno upoznata s razgovorima na Aljasci rekla su za Guardian da je Putin zahtijevao da se Ukrajina povuče iz Donbasa, koji se sastoji od regija Donjeck i Luhansk, kao uvjet za okončanje rata, ali je Trumpu ponudio "zamrzavanje" trenutne bojišnice.
Iako je Luhansk gotovo u potpunosti pod ruskom kontrolom, Ukrajina i dalje drži ključne dijelove Donjecka, uključujući gradove Kramatorsk i Slovjansk te snažno utvrđene položaje čija je obrana stajala desetke tisuća života.
Putin je rekao Trumpu da bi, u zamjenu za Donjeck i Luhansk, zaustavio daljnja napredovanja i "zamrznuo" bojišnicu u južnim ukrajinskim regijama Herson i Zaporižja, gdje ruske snage zauzimaju značajna područja.
Trumpova podrška predaji regije Donbas, bogate mineralnim resursima uključujući ugljen i željeznu rudu, dolazi u trenutku kada zagovara izravno sklapanje mirovnog sporazuma, a ne prekid vatre, za koji je u objavi na društvenim mrežama u subotu rekao da "često ne potraje."
Ukrajinski dron ozlijedio zaposlenika željezničke stanice u Voronježu
Željeznički radnik ozlijeđen je u napadu ukrajinskog drona u ruskoj Voronješkoj regiji, rekao je regionalni guverner u nedjelju.
„Prema preliminarnim informacijama, pružni tehničar željezničke stanice ozlijeđen je“, rekao je Alexander Gusev o noćnom napadu na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram i dodao da je dalekovod oštećen.
„Radnik je hospitaliziran.“ rekao je Gusev kao i da je napad uzrokovao kašnjenja vlakova.
Zelenski osudio rusko odbijanje provedbe prekida vatre
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je rusko odbijanje provedbe prekida vatre, rekavši da "komplicira situaciju" u postizanju mirovnog plana koji je tražio Donald Trump nakon sastanka s Vladimirom Putinom, javlja afp.
"Vidimo da Rusija odbija brojne pozive na prekid vatre i još nije odredila kada će prestati ubijati. To komplicira situaciju. Ako nije voljna izvršiti jednostavnu naredbu o prekidu napada, možda će biti potrebni značajni napori da se Rusija uvjeri da provede nešto puno važnije: mirni suživot sa susjedima desetljećima koja dolaze", napisao je Zelenski na svojim društvenim mrežama u noći sa subote na nedjelju.
"Ovo je nož u leđa"
Američki predsjednik Donald Trump ovog je tjedna, u razgovoru s Volodimirom Zelenskim, najavio da će pritisnuti Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini. U Kijevu su to dočekali kao signal da će Washington i dalje čvrsto stajati uz Ukrajinu.
No, već sinoć, nakon summita na Aljasci na kojem je Putina dočekao crvenim tepihom i pustio ga da sjedne u predsjedničku limuzinu, ton američkog predsjednika dramatično se promijenio. Trump je počeo ponavljati teze iz Moskve i otvoreno dovoditi u pitanje smisao primirja, što je izazvalo šok u Ukrajini.
"Radi se o nožu u leđa", rekao je visoki ukrajinski dužnosnik za FT. "On samo želi brz dogovor", dodao je drugi.
Putin na Aljasci dobio ustupke oko Ukrajine, no nije dobio sve što je želio
U samo nekoliko sati na Aljasci Vladimir Putin uspio je uvjeriti Donalda Trumpa da prekid vatre u Ukrajini nije pravi put, spriječiti američke sankcije i spektakularno razbiti dugogodišnje pokušaje Zapada da izolira ruskog predsjednika, navodi Reuters u analizi samita.
Izvan Rusije Putin je široko proglašen pobjednikom summita na Aljasci, dok kod kuće ruski državni mediji prikazuju američkog predsjednika kao razboritog državnika, čak i dok ga kritičari na Zapadu optužuju da je pretjerao.
Ruski državni mediji uvelike su istaknuli činjenicu da je Putinu omogućen vojni prelet, da ga je Trump čekao na crvenom tepihu, a zatim je pustio ruskog predsjednika da se vozi s njim na stražnjem sjedalu "Velike zvijeri", američke predsjedničke limuzine.
"Zapadni mediji su u stanju koje bi se moglo opisati kao poremećenost na rubu potpunog ludila", rekla je Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministra vanjskih poslova.
„Tri godine su pričali o izolaciji Rusije, a danas su vidjeli crveni tepih prostrt kako bi ruski predsjednik bio dočekan u Sjedinjenim Državama“, rekla je.
Ali Putinove najveće pobjede na samitu povezane su s ratom u Ukrajini, gdje je, čini se, barem djelomično uvjerio Trumpa da prihvati rusku viziju o tome kako bi se trebao postići dogovor.
Trump je na sastanak otišao rekavši da želi brzo primirje te je Putinu i najvećem ruskom kupcu sirove nafte - Kini - zaprijetio sankcijama.
Nakon sastanka Trump je rekao da se složio s Putinom da pregovarači trebaju ići izravno na mirovno rješenje, a ne putem primirja, kako su to Ukrajina i njezini europski saveznici tražili, prethodno uz podršku SAD-a.
„Stajalište američkog predsjednika se promijenilo nakon razgovora s Putinom i sada se rasprava neće usredotočiti na primirje, već na kraj rata. I novi svjetski poredak. Baš kao što je Moskva željela“, rekla je na Telegramu Olga Skabejeva, jedna od najistaknutijih voditeljica talk showa na ruskoj državnoj televiziji.
Rusija je pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., tvrdeći da je kijevsko prihvaćanje Zapada postalo prijetnja njezinoj sigurnosti, što je Ukrajina odbacila kao lažni izgovor za ono što naziva otimanjem zemlje u kolonijalnom stilu.
Bez ekonomskog resetiranja
Činjenica da se summit uopće održava bila je pobjeda za Putina prije nego što je on uopće počeo, s obzirom na to kako ga je s takvom pompom izvukao iz diplomatske izolacije.
Putina traži Međunarodni kazneni sud, optužen je za ratni zločin deportacije stotina djece iz Ukrajine. Rusija poriče bilo kakvu nepravdu, tvrdeći da je djelovala kako bi uklonila djecu bez pratnje iz zone sukoba. Ni Rusija ni Sjedinjene Države nisu članice suda.
Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik i bliski Putinov saveznik, rekao je da je samit postigao veliki napredak kada je u pitanju obnavljanje odnosa između SAD-a i Rusije, za koje je Putin jadikovao da su na najnižoj razini od Hladnog rata.
Ali Putin nije dobio sve što je želio i nije jasno koliko će trajati njegovi dobici.
Prije svega, Trump mu nije pružio ekonomsko resetiranje koje je želio, nešto što bi potaknulo ruskog predsjednika u vrijeme kada njegovo gospodarstvo pokazuje znakove naprezanja nakon više od tri godine rata i sve strožih zapadnih sankcija.
Jurij Ušakov, Putinov pomoćnik za vanjsku politiku, rekao je prije summita da će se razgovori dotaknuti trgovinskih i ekonomskih pitanja. Putin je doveo i svog ministra financija i čelnika ruskog fonda kako bi razgovarali o potencijalnim sporazumima o Arktiku, energetici, svemiru i tehnološkom sektoru.
Na kraju ipak o tome nisu razgovarali. Trump je novinarima u Air Force One prije početka samita rekao da se neće govoriti o poslu dok se ne riješi rat u Ukrajini.
Također nije jasno koliko će dugo trajati odgoda sankcija koju je Putin izborio.
Trump je rekao da će vjerojatno proći dva ili tri tjedna prije nego što će se morati vratiti pitanju razmišljanja o nametanju sekundarnih sankcija Kini, kako bi naštetio financiranju ruskog ratnog stroja.
Trump, sudeći prema informacijama koje su do sada objavljene, također nije učinio ono čega su se neki ukrajinski i europski političari najviše bojali i prodao Kijev sklapanjem dogovora mimo ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog.
Trump je jasno dao do znanja da je na Zelenskom hoće li se složiti ili ne s idejama o zamjeni teritorija i drugim elementima mirovnog rješenja o kojima je američki predsjednik razgovarao s Putinom na Aljasci. No iz prethodnog primjera napada na Zelenkog u Bijeloj kući u veljači jasno je da se Trump može brzo okrenuti protiv njega ako misli da ukrajinski vođa ne surađuje konstruktivno.
Trump je doista brzo i počeo vršiti pritisak na Zelenskog, koji se očekuje u Washingtonu u ponedjeljak, rekavši nakon summita da Ukrajina mora postići dogovor jer je "Rusija vrlo velika sila, a oni nisu".
"Glavna je poanta da su obje strane izravno prenijele odgovornost na Kijev i Europu za postizanje budućih rezultata u pregovorima", rekao je Medvedev, dodavši da je samit pokazao da je moguće istovremeno pregovarati i boriti se.
Zahtjev za Donbas
Dok se rasprave nastavljaju, ruske snage polako ali sigurno napreduju na bojnom polju i prijete nizu ukrajinskih gradova, čiji bi pad mogao ubrzati Moskvu u nastojanju da preuzme potpunu kontrolu nad istočnom regijom Donjeck, jednom od četiri ukrajinske regije koje Rusija smatra svojima.
Donjeck, od kojeg oko 25 posto ostaje izvan ruske kontrole, i Luganska regija zajedno čine industrijsku regiju Donbas, za koju je Putin jasno dao do znanja da je želi u cijelosti.
Putin je rekao Trumpu da bi bio spreman zamrznuti linije fronta u Zaporožju i Hersonu, dvije druge regije koje smatra svojima, ako Kijev pristane povući se i iz Donjecka i iz Luganska, rekla je za Reuters osoba upoznata s tim pitanjem.
Zelenski je odbacio zahtjev, rekao je izvor.
Prema New York Timesu, Trump je rekao europskim čelnicima da bi ukrajinsko priznanje Donbasa kao ruskog pomoglo u postizanju dogovora. A SAD su spremne biti dio sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz.
Neki kritičari Kremlja rekli su da bi bilo pogrešno pripisati Putinu preveliki uspjeh u ovoj fazi.
"Rusija je ponovno uspostavila svoj status i dobila dijalog sa SAD-om", rekao je Michel Duclos, francuski diplomat koji je prije služio u Moskvi i analitičar je u think-tanku Institut Montaigne. "Ali kada imate rat u rukama i vaše se gospodarstvo urušava, to su ograničeni dobici."
Ruski dužnosnici poriču da se gospodarstvo, koje je stavljeno na ratne osnove i pokazalo se otpornijim nego što je Zapad predviđao unatoč teškim sankcijama, urušava, no priznali su znakove pregrijavanja i rekli su da bi gospodarstvo sljedeće godine moglo ući u recesiju ako se politike ne prilagode.
"Za Putina su ekonomski problemi sekundarni u odnosu na njegove ciljeve, ali on razumije našu ranjivost i troškove koji su s tim povezani", rekao je jedan izvor upoznat s razmišljanjem Kremlja.
"Obje strane morat će napraviti ustupke. Pitanje je u kojoj mjeri." Alternativa, ako ih želimo vojno poraziti, jest dublje mobilizirati resurse i vještije ih koristiti, ali mi ne idemo tim putem iz više razloga", rekla je ta osoba.
"Trumpov će posao biti izvršiti pritisak na Ukrajinu da prizna sporazume."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....