RAT U UKRAJINI: UŽIVO

Zelenski: ‘Situacija na bojišnici je teška i bolna, okupatori raspoređuju sve moguće resurse‘

Najznačajnije događaje ratnih zbivanja u Ukrajini pratimo iz minute u minutu

Spasioci hitne pomoći na mjestu pada zrakoplova, ilustracija

 Handout/Afp

Ključni događaji:

- Troje poginulih u padu olupine ukrajinskog drona na rusku vojnu bazu

- Istražuje se incident u ruskoj zračnoj bazi

- Rusija spremna obnoviti zalihe plina Europi


Zelenski: Situacija na bojišnici je ‘teška i bolna‘

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u ponedjeljak rekao da je situacija na bojišnici u području Donbasa "teška i bolna" i da iziskuje "snagu i koncentraciju" cijele zemlje.

"Najprije, stvari na bojišnici. Bahmut, Kremina i druga područja u Donbasu, koja zahtijevaju maksimalnu snagu i koncentraciju. Situacija je tamo teška i bolna. Okupatori raspoređuju sve resurse koji su im dostupni, a to su značajni resursi, kako bi postigli neku vrstu napredovanja", rekao je Zelenski u svojoj noćnoj videoporuci.

Ukrajinski je predsjednik u ponedjeljak također rekao da se nastavljaju prekidi u opskrbi električne energije i da je gotovo devet milijuna ljudi i dalje bez nje.

Dodao je da su električari, koji popravljaju električnu mrežu nakon opetovanih ruskih napada, mnoge ljude iznova priključili na nju tijekom Božića, no da su problemi i dalje prisutni.

"Naravno, prekidi opskrbe se nastavljaju... Situacija je od ove večeri takva da je u različitim ukrajinskim pokrajinama gotovo devet milijuna ljudi bez električne energije. No, brojevi i dužina prekida postupno se smanjuju", kazao je Zelenski.


Zelenski zatražio potporu Indije u postizanju mira

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je potporu Indije za provedbu mirovne formule za okončanje rata u Ukrajini nakon telefonskog razgovora s indijskim premijerom Narendrom Modijem.

Zelenski je rekao da je iskoristio priliku da objavi svoj mirovni plan. "Sada računam na sudjelovanje Indije u njegovoj provedbi", tvitao je ukrajinski predsjednik i zahvalio Modiju na humanitarnoj pomoći Indije te na potpori u UN-u.

Zelenski namjerava iznijeti svoju "formulu" na mirovnom samitu. Kijev zahtijeva potpuno povlačenje ruskih snaga s ukrajinskog teritorija kao preduvjet za održavanje samita.

Indija je zauzela neutralan stav u sukobu i održava veze i s Rusijom i sa Zapadom. Ne podržava ekonomske sankcije Rusiji i poziva na dijalog zaraćenih strana.

New Delhi nastavlja uvoziti relativno jeftinu rusku naftu i snažno ovisi o Rusiji u pogledu vojne opskrbe.

Indija trenutačno predsjeda skupinom G20. Modi je "objasnio glavne prioritete indijskog predsjedanja G20, uključujući isticanje zabrinutosti zemalja u razvoju u pogledu sigurnosti hrane i energije", priopćio je njegov ured nakon telefonskog razgovora s ukrajinskim predsjednikom.


Ukrajina dovodi u pitanje članstvo Rusije u Ujedinjenim narodima

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova je pokrenulo postupak čija je svrha dovesti u pitanje članstvo Rusije u Ujedinjenim narodima i drugim međunarodnim zajednicama, objavile su u ponedjeljak ukrajinske novine Pravda.

Članstvo Moskve u UN-u i njegovom Vijeću sigurnosti prema međunarodnom pravu nije opravdano, stoji u izvješću koje se temelji na dokumentu ministarstva vanjskih poslova.

Rusija od prosinca 1991. sebe "pogrešno" smatra članicom UN-a, stoji u dokumentu. Budući da se naziv "Ruska Federacija" ne pojavljuje u Povelji Ujedinjenih naroda, kojom su utemeljeni, dokument tvrdi da Rusija nije prošla nužne postupke za primitak u organizaciju nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Dokument navodi primjer procedure za Čehoslovačku, koja se raspala u dvije države, i primjer bivših jugoslavenskih republika koje su nakon raspada Jugoslavije morale prijaviti za članstvo u organizaciji.

Rusija sebe smatra legitimnom državom nasljednicom Sovjetskog Saveza, koji je bio jedan od utemeljitelja Ujedinjenih naroda.

Boris Jeljcin, tadašnji ruski predsjednik, naprosto je obavijestio UN u prosincu 1991. da će Rusija zadržati članstvo u međunarodnim tijelima uz podršku Zajednice nezavisnih država (CIS), koja je uspostavljena po raspadu Sovjetskog Saveza.


Blagdanska sezona u Moskvi sa simbolima sukoba

Pred vratima moskovskog parka Gorkog osvanula su tri latinična slova Z, V i O - vojni simboli koji se koriste za promicanje sukoba u Ukrajini.

U blizini su postavljeni tradicionalni svečani ukrasi i golema ukrasna kuglica dok roditelji i djeca odlaze u park na klizanje ili u kafiće.

"Specijalna vojna operacija", kako Kremlj opisuje rat u Ukrajini, počela je prevladavati nad tipičnim blagdanskim ukrasima u prijestolnici Rusije.

Nova godina je najpopularniji praznik u Rusiji, a pravoslavni vjernici slave još Božić 7. siječnja.

U parku se nalazi paviljon sa studijem u kojemu se mogu snimiti novogodišnje i božićne video poruke za postrojbe.

"Iz Moskve sam. Želimo da se naši vojnici što prije vrate", rekla je jedna djevojka.

Blizu prometne moskovske ulice Tverskaje, djeca su pod nadzorom odraslih ukrašavala kartonske kutije kuglicama i slikama božićnih drvca u kojima će se slati poruke i pisma vojnicima.

Na Crvenom trgu postavljen je paviljon za darivanje humanitarne pomoći vojnicima. Dok je svirala vesela glazba iz sovjetskog doba, starija gospođa pisala je poruku podrške ruskim snagama.


Troje poginulih u padu olupine ukrajinskog drona na rusku vojnu bazu

Tri vojne osobe poginule su kao posljedica pada olupine ukrajinskog drona na vojnu bazu u ruskoj regiji Saratov, izvijestile su ruske agencije pozivajući se na Ministarstvo obrane.

"Dana 26. prosinca, oko 01.35 po moskovskom vremenu, ukrajinska bespilotna letjelica oborena je na maloj visini dok se približavala vojnom aerodromu Engels u oblasti Saratov", priopćilo je rusko Ministarstvo obrane.

"Kao posljedica pada olupine bespilotne letjelice, smrtno su stradala tri ruska pripadnika tehničkog osoblja koji su bili na aerodromu."

Ministarstvo je dodalo da zrakoplovna oprema nije oštećena.


Istražuje se incident u ruskoj zračnoj bazi Engels

Incident u zračnoj bazi Engels u ruskoj regiji Saratov se istražuje, ali nije bilo štete na civilnoj infrastrukturi, rekao je lokalni guverner nakon medijskih izvještaja o eksplozijama u bazi ranije u ponedjeljak.

Ukrajinski i ruski mediji izvijestili su da su se nakon ponoći čule eksplozije u zračnoj bazi Engels, stotinama kilometara od bojišnice u Ukrajini.

"Nije bilo hitnih slučajeva u stambenim područjima grada (Engelsa)," rekao je Roman Busargin, guverner regije u aplikaciji za razmjenu poruka.

"Nema apsolutno nikakve opasnosti za stanovnike ... Objekti civilne infrastrukture nisu oštećeni."

Informacije o incidentu u vojnom objektu provjeravaju agencije za provođenje zakona.

Novinska agencija RBK-Ukrajina izvijestila je da su se dogodile dvije eksplozije.

Ruska novinska kuća Baza izvijestila je, pozivajući se na lokalno stanovništvo, da su sirene za zračnu uzbunu zavijale i da se čula eksplozija.

Zračna baza u blizini grada Saratova, oko 730 km jugoistočno od Moskve, pogođena je 5. prosinca u, kako je Rusija rekla, napadima ukrajinskih dronova na dvije ruske zračne baze tog dana.

Dvostruki udari zadali su Moskvi veliki udarac glede reputacije i pokrenuli pitanja o tome zašto je njezina obrana zakazala, ocijenili su analitičari, dok se pozornost usmjeravala na korištenje dronova u ratu između susjeda.

Ukrajina nikada nije javno preuzela odgovornost za napade unutar Rusije, ali je rekla da su takvi incidenti "karma" za rusku invaziju.


Rusija je spremna obnoviti isporuke plina Europi

Moskva je spremna obnoviti isporuku plina Europi kroz plinovod Yamal-Europa, rekao je potpredsjednik ruske vlade Aleksander Novak državnoj novinskoj agenciji TASS.

"Europsko tržište ostaje relevantno, jer nestašica plina i dalje postoji, a mi imamo sve mogućnosti za nastavak opskrbe", rekao je Novak u tekstu koji je agencija TASS objavila u nedjelju.

"Primjerice, plinovod Yamal-Europa, koji je zaustavljen iz političkih razloga, ostaje neiskorišten."

Plinovod Yamal-Europa obično teče prema zapadu, ali mu je smjer većinom obrnut od prosinca 2021. jer je Poljska odustala od kupnje od Rusije u korist crpljenja plina uskladištenog u Njemačkoj.

Varšava je u svibnju raskinula ugovor s Rusijom, nakon što je ranije odbila zahtjev Moskve da plaća u rubljama.

Ruski dobavljač Gazprom odgovorio je prekidom opskrbe. Također je rekao da više neće moći izvoziti plin preko Poljske nakon što je Moskva uvela sankcije protiv tvrtke koja posjeduje poljski dio plinovoda Yamal-Europa.

Novak je također ponovio da Moskva razgovara o dodatnim isporukama plina preko Turske nakon što se tamo stvori čvorište.

Također je rekao da Moskva očekuje da će isporučiti 21 milijardu kubičnih metara (bcm) ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Europu 2022. godine.

"Ove smo godine uspjeli značajno povećati isporuku LNG-a Europi", dodao je Novak.

"U 11 mjeseci 2022. isporuke su porasle na 19,4 bcm, do kraja godine očekuje se 21 bcm."

U opširnom intervjuu agenciji TASS, čiji su dijelovi objavljeni tijekom vikenda, Novak je rekao da je Rusija dogovorila s Azerbajdžanom povećanje opskrbe plinom za svoju domaću potrošnju.

"U budućnosti, kada povećaju proizvodnju plina, moći ćemo razgovarati o zamjeni", rekao je.

Moskva, dodao je, također raspravlja o većoj opskrbi svog plina Kazahstanu i Uzbekistanu.

Novak je kazao da dugoročno Rusija može slati svoj prirodni plin na tržišta Afganistana i Pakistana, bilo koristeći infrastrukturu središnje Azije, bilo u zamjeni s teritorija Irana.


Žestoke borbe za kontrolu nad Bahmutom

Ruski vojnici bore se za kontrolu nad gradom Bahmutom u istočnoj Ukrajini, no kijevski borci zadali su im "teške gubitke", rekao je u nedjelju glasnogovornik ukrajinske vojske.

Najmanje 50 ruskih vojnika ubijeno je te je još 80 ranjeno od subote, prema Serhiju Červatku, glasnogovorniku istočnih ukrajinskih vojnih snaga. Podaci o ubijenima i ranjenima nisu se mogli nezavisno potvrditi.

Bahmut je kritična točka na frontu u istočnoj Ukrajini jer bi bilo kakav proboj ondje omogućio ruskim vojnicima da napreduju u dubinu Ukrajine. Ukrajinski vojnici grad su pretvorili u utvrdu u nastojanju da ga obrane.

Čelnik uprave regije Luhanska Serhij Hajdaj kazao je da, osim ruskih vojnika, i plaćenici Wagner i čečenski borci, koje je poslao vođa republike Čečenije Ramzan Kadirov, nisu uspjeli u napadima na Bahmut.

"Žele pokazati djedici u bunkeru (ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu) koliko su sposobni", kazao je na Telegramu. "No zasad samo gube tisuće vojnika koji se neće vratiti."

Ukrajinske oružane snage su u nedjelju objavile da je sedamadesetak ruskih časnika ranjeno u napadu na rusko zapovjedno mjesto u regiji Herson na jugu zemlje.

Nije poznato koliko ih je poginulo, ali je u napadu tijekom sastanka u selu Zabarine ranjeno najmanje 70 časnika, rekle su ukrajinske snage,

Ukrajinski borci napadali su ruske zapovjedne centre i zapovjedna mjesta više puta od početka invazije, locirajući ih zahvaljujući radijskoj komunikaciji ili mreži mobilne telefonije. Nekoliko visokih ruskih časnika poginulo je u sličnim napadima.

U međuvremenu, nakon napada na grad Herson, glavni grad istoimene ukrajinske pokrajine, broj poginulih popeo se na 16, uz daljnjih 64 ozlijeđenih, izvijestio je ranije ukrajinski vojni guverner regije .

Među poginulima su trojica muškaraca koji su poginuli prilikom čišćenja mina, rekao je Jaroslav Januševič na Telegramu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. svibanj 2024 07:23