‘OLUJA SVIH OLUJA‘

Živimo u najopasnijem trenutku u povijesti, a ovo su tri faktora koja će odlučiti rat u Ukrajini

U globalnoj se svijesti dosad najopasnijim trenutkom smatralo 13 dana kubanske krize 1962.

Vladimir Putin i nuklearna raketa

 AFP

Tri su govora u jednom danu orisala i osvijestila da živimo u najopasnijem trenutku u povijesti. U srijedu ujutro ruski je predsjednik Vladimir Putin najavio djelomičnu mobilizaciju i opet zaprijetio oružjem masovnog uništenja, američki je predsjednik Joe Biden pred Općom Skupštinom UN-a poručio Rusiji da Zapad neće ustupiti pred prijetnjama, a istom je forumu video vezom ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio da se Ukrajina neće predati.

U globalnoj se svijesti dosad najopasnijim trenutkom smatralo 13 dana kubanske krize 1962. godine. Dostupni diplomatski dokumenti pokazuju da su tada obje strane bile primarno zainteresirane za deeskalaciju prijetnje čijih su dosega bili svjesni. Nije isključeno da je Moskva, tada u ekspanziji nakon “Sputnik trenutka”, odlučila popustiti uvjerena da ju čeka pobjeda u globalnom nadmetanju sa SAD-om.

Sadašnja je situacija opasnija jer, dok 1962. godine nije bilo izravne komunikacije, imamo jasno definirana stajališta i mogućnost da Putin, na rubu propasti, odluči sa sobom povesti cijeli svijet. Opasnija je i jer je Putin potpuno nezainteresiran za bilo kakav kompromis, za ustupke od iracionalnih ciljeva rušenja vlasti u Ukrajini čime drugu stranu, ne samo Kijev nego i Zapad koji je imenovao glavnim protivnikom, prisiljava na nastavak konflikta.

image

Ruski je predsjednik Vladimir Putin u srijedu najavio djelomičnu mobilizaciju i opet zaprijetio oružjem masovnog uništenja

Ilya PITALEV/SPUTNIK/AFP

Na koji će presudno utjecati tri čimbenika. Primarni je ljudstvo. Rusija je ostala bez vojske i poseže za pričuvom pri čemu Putin opet igra podmuklo, u govoru je rekao da je prihvatio prijedlog ministarstva obrane i glavnog stožera za mobilizacijom. Ako bude neuspješna ili izazove unutarnja previranja, krivicu može prebaciti na ministra Sergeja Šojgua i generala Valerija Gerasimova. Odgovornost za mobilizaciju je na lokalnim vlastima pa ako bude teškoća oni će i odgovarati. Što potvrđuje da je svjestan mogućih negativnih učinaka i želi prije svega zaštititi sebe. Žrtvovat će bilo koga da sačuva vlast.

Ukrajina nema problem mobilizacije niti motivacije. A nova vojska dobiva i sve bolju obuku.

Pravi trenutak za protuudar

Oprema je dodatna prepreka Moskvi. Skladišta se prazne, Ukrajina je razorila brojna koja su služila za opskrbu bojišta, a pokazalo se da su navodno konzervirano streljivo i oružje loše ili nikako čuvani pa je znatan dio neupotrebljiv. Putin je zato naložio pojačani rad obrambene industrije koja se suočava s manjkom sofisticirane opreme sa Zapada koja je pod sankcijama.

Ukrajina dobiva sve modernije naoružanje koje pokazuje nadmoć nad ruskim.

Vrijeme, astronomsko i meteorološko, uvijek je presudno. Od odabira pravog trenutka preko procjene duljine trajanja operacija do planiranja koje ovisi o godišnjem dobu. Ukrajina je izabrala pravi trenutak za protuudar u Harkivskoj oblasti, sve je pripravnija za dugi sukob i mirno može čekati zimu tijekom koje će popuniti postrojbe obučenim ljudstvom i oružjem. Rusija je izgubila bilo kakav zamah na bojnom polju, mobilizirano ljudstvo će imati ubrzanu obuku što će, uz upitan moral, biti ograničavajući faktor a industrija će moći izbaciti samo zastarjele modele oružja i opreme. Dok ukrajinska vojska pokazuje da ubrzano usvaja moderne modele zapovijedanja, s ruske je strane upitno jesu li izvukli pouku iz sedam mjeseci rata i jesu li zapovjednici u stanju promijeniti način razmišljanja i djelovanja. Odgovor na posljednja dva pitanja možda nije rezolutno ne, ali svakako nije da. Konačno, dosadašnji tok rata pokazao je da korumpirani sustav ruske vojske ne pokazuje želju i za kakvom promjenom na sustavnoj razini.

image

Prosvjed u Sankt Peterburgu izbio je ubrzo nakon što je Putin najavio djelomičnu mobilizaciju

OLGA MALTSEVA/AFP

Neučinkovita logistika

Jedna je od opcija da Ukrajina nastavi s ofenzivom na istoku i jugu dajući joj novi zamah. S ciljem pomicanja linije dodira kako bi, prije promjene godišnjih doba, oslobodila pozicije s kojih će lakše voditi opsežne operacije kad zima prođe. Rusija u ovom trenutku na to teško može odgovoriti kinetički i konvencionalno. Kijev, ipak, procjenjuje svoje snage i trenutak.

Obostrano ukopavanje bi odgovaralo Moskvi jer ne bi više bilo poraza kao u Harkivskoj oblasti, a i Ukrajina treba predah nakon ofenzive. Takav bi razvoj predmnijevao da čim grane sunce početkom iduće godine možemo očekivati eskalaciju sukoba vjerojatno na cijeloj liniji bojišnice. S ključnom razlikom, Ukrajina je sada ravnopravna i prešla je iz obrambenog u napadački mod djelovanja. Rusko zapovjedništvo će se morati prilagođavati takvom razvoju sukoba na što nisu navikli niti su za to obučavani - ruska vojska je pobjednička uči se na Akademiji. U tom izglednom scenariju prednost se prelijeva na ukrajinsku stranu, koliko smo dosad vidjeli, zbog ozbiljnih problema s logistikom na koje Moskva nailazi. Uz pokazanu neučinkovitost u organizaciji logistike na početku rata nastupili su ukrajinski napadi na logističke pravce što je izazvalo pomutnju. Ako ruska vojska ne uspije poboljšati taj dio djelovanja, snage Kijeva, koje su izgradile učinkovite logističke sustave, dobivaju prevažnu prednost na ratnom polju.

image

Američki je predsjednik Joe Biden pred Općom Skupštinom UN-a poručio Rusiji da Zapad neće ustupiti pred prijetnjama

Anna Moneymaker/Getty Images/AFP

Osim toga, Zapad je ostao jedinstven u osudi Rusije i odlučnosti da nastavi podržavati i pomagati obrambenim naporima Ukrajine. Što podrazumijeva produžetak opskrbe modernim oružjem i obuke vojske s ciljem potpune reorganizacije ukrajinskih snaga u modernu silu prema standardima NATO-a. Suprotno ciljevima koje je na početku agresije iznio Putin.

Najbolji ruski generali

U takvim se okolnostima Rusija suočava sa suženim izborom reakcija kako bi vratila prevlast na frontu. Moskva će se, stoga, neupitno osloniti na svoja dva najbolja generala, generala zimu i hladnoću u suočavanju s Europom i Ukrajinom. Može se očekivati tako da će moskovski planeri nastaviti taktikom koju smo vidjeli nakon ukrajinske harkivske ofenzive: udar dalekometnim sredstvima na osjetljivu, kritičnu infrastrukturu kako bi civilno stanovništvo ostalo bez vode, struje, grijanja i to u jeku ukrajinske zime. Nit vodilja je uvjerenje da će potaknuti defetizam kod stanovništva izmorenog ratom, smanjiti podršku vojsci i, što je posebno važno, političkom vodstvu u Kijevu. Taj modus operandi ima još jednu dimenziju, ekonomsko iscrpljivanje Ukrajine što je respektabilna ugroza. Rusija bi htjela iscrpsti Ukrajinu kako na proljeće ne bi imala snage za novu ofenzivu. Moskva bi tako sačuvala sadašnje pozicije i uz moguće korekcije u Doneckoj oblasti, koje bi mogla postići metodom sravnjivanja gradova topništvom uz korištenje svježih, mobiliziranih snaga, proglasiti ostvarenje ciljeva “specijalne vojne operacije”. Putinova pobjeda.

image

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da se Ukrajina neće predati

Angela Weiss/Afp

Ukrajina je dosad pokazala zadivljujuću razinu otpornosti i jedinstva pa je teško povjerovati da bi tijekom zime pokleknula. U Rusiji tomu nije tako iako je Putin još jednom potvrdio da je u stanju grubom silom zatomiti svaki pokušaj prosvjeda. Smjer zbivanja će ipak ovisiti o tome tko će sve dobiti mobilizacijske pozive i kako će javnost reagirati kad počnu stizati crne vreće s tijelima poginulih. Rusko vodstvo želi rat, ali javnost, koja je proteklih 20 godina živjela u potrošačkom društvu, podržava rat pod uvjetom da je bez njihovog sudjelovanja.

Nema pregovora, nema primirja

Iako na Zapadu i dalje vjeruju da Putin neće posegnuti za nuklearnim oružjem, ugroza njegove vlasti na domaćem planu mogla bi biti dostatan argument da krene tim putem u nadi da će tako završiti rat u svoju korist. U veljači, ožujku, travnju, pa i lipnju to bio očekivani ishod. Pisao sam tada da Zapad ne bi reagirao u slučaju ruskog napada taktičkim nuklearnim oružjem na Ukrajinu. Sada se stanje promijenilo i Zapad bi reagirao na takvu bezumnu avanturu. Vjerojatno ne oružjem masovnog uništenja, ali NATO na stolu ima više opcija konvencionalnog odgovora (nisu ih obznanili). Čime bi se srušila Putinova taktika eskalirati sukob da bi deeskalirao.

U ovom je trenutku sigurno da nema prostora za mirovne pregovore ni za primirje. Što je loše. Jer, kad se pogleda moguće scenarije, niti jedan ne povećava izglede za mirovne pregovore. Rat na istoku ima sve preduvjete da preraste u trajni sukob sa stalnom prijetnjom eskalacije. U situaciji kad se svijet suočava s pogubnim posljedicama globalnog zagrijavanja, ekonomskim kolebljivostima koje prijete da bi siromašne zemlje mogle doživjeti slom što bi moglo dovesti do pobuna i društvenih preokreta. Čije bi se posljedice prelile na zemlje u razvoju i konačno na razvijene. Oluja svih oluja. S jednim ozbiljnim ratom u oku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. rujan 2022 08:25