CRNE PROGNOZE

ZNANSTVENICI UPOZORAVAJU Proizvodnja baterija za električne automobile izazvat će nestašicu brojnih minerala i ekološku katastrofu

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 06.06.2019. u 16:57

Split, 061114.
Auto test elektricni automobil Mitsubishi Miev.
Foto: Vojko Basic / CROPIX
CROPIX

Grupa znanstvenika pisala je Povjerenstvu za klimatske promjene, britanskom neovisnom zakonskom tijelu upozoravajući na goleme implikacije za svjetske prirodne resurse jer vlada Velike Britanije želi što brže usvajanje električnih automobila.

Prema trenutačnom planu do 2050. godine, naime, želi 31,5 milijuna automobila na fosilna goriva koliko ih vozi cestama Britanije, zamijeniti električnim modelima.

Prema tom scenariju, upozoravaju znanstvenici, samo će potrebe Velike Britanije zahtijevati gotovo dvostruko veću potrebu za kobaltom od trenutne godišnju globalne opskrbe, piše AutoExpress.

Pritom su se kod računanja držali najnovije tehnologije baterija “811” (80 posto nikla, 10 posto kobalta, 10 posto mangana), pa ako bi se prema planu britanske vlade u potpunosti prešlo na električne automobile, samo Ujedinjeno kraljevstvo bi potrošilo globalnu godišnju proizvodnju neodimija, tri četvrtine svjetskog litija i pola količine svjetske proizvodnje bakra.

U dopisu koje potpisuje osmero vodećih znanstvenika uključujući i profesora Richarda Herringtona, voditelja Prirodoslovnog muzeja u Londonu, navodi se kako bi se prema planu potpunog prelaska na EV vozila u Britaniji, za baterije električnih automobila trebalo potrošiti 207.900 tona kobalta, 264.600 tona litijevog karbonata, najmanje 7200 tona neodimija i disprosija te 2,362.500 tona bakra.

Nadalje, Povjerenstvo za klimatske promjene koje je neovisno zakonsko tijelo osnovano prema Zakonu o klimatskim promjenama iz 2008. godine, već je ranije pozivalo da svi novi automobili i teretna vozila do 2035. budu bez emisije štetnih plinova.

Profesor Herrington i grupa stručnjaka procjenjuju da ako bi svi novi automobili od 2,5 milijuna koliko prosječno godišnje proguta tržište Velike Britanije bilo električno. tada bi za baterije tih automobila bila potrošena količina kobalta ekvivalentna trenutnoj ukupnoj godišnjoj potrošnji kobalta industrije Europske unije.

Znanstveni krugovi zato već sada upozoravaju da bi takva potrošnja kobalta, posebice u svijetlu činjenice da će u idućih 30 godina obilježiti utrka za vađenjem minerala potrebnih za baterije, naročito kada i Kina uđe u igru, izazvala pravu ekološku katastrofu kada je riječ o njegovom iskopavanju, o čemu smo već pisali.

No to nije jedini problem koji se nameće. Znanstvenici također izražavaju zabrinutost po pitanju potrošnje energije potrebne za vađenje neophodnih mineral za baterije električnih vozila.

Njihova je procjena da će energija potrebna za vađenje materijala za EV baterije uzeti 22,5 TWh (Terawatt-sati) energije, što odgovara šest posto trenutne godišnje potrošnje električne energije u Velikoj Britaniji. Nadalje, u dopisu ističu probleme i nakon što bi sva ta EV vozila bila napravljena, a to je punjenje vozila strujom.

Procjene je da bi električnim automobilima u Britaniji bilo potrebno godišnje 63 TWh električne energije, što je uvećanje za 20 posto u odnosu na današnju proizvodnju.

Kako bi se nadomjestila ta razlika u energiji i kako bi bila ekološki prihvatljivo proizvedena putem obnovljivih izvora, da bi se proizvela uz pomoć ekološki prihvatljivih vjetroelektrana, bilo bi potrebno dodatnih 6.000 turbina, čija bi proizvodnja zahtijevala “godine od ukupne globalne opskrbe bakrom i 10 godina od globalnog neodimija”.

U dopisu se naglašava da je nulta stopa emisije štetnih plinova plemenit i potreban cilj, ali i upozorava da bi se za taj cilj trebala iz temelja promijeniti globalna opskrba sirovinama kako bi se prilagodila prelasku na EV automobila, ne samo u Britaniji već u cijelom svijetu.

Komentirajuću dopis Povjerenstvu za klimatske promjene professor Herrington je rekao: "Hitna potreba za smanjenjem emisija CO2 kako bi se osigurala budućnost našeg planeta je jasna, ali pritom treba znati da je cijena nesagledive posljedice za prirodne resurse planete.

"Uloga znanstvenika je u cilju osmišljavanja kako najbolje i najbezbolnije pokrenuti zelenu ekonomiju pružiti uvid u to da postoji i cijena za vađenje sirovine za zelenu proizvodnju u ekonomiji nulte emisije ugljičnog dioksida", rekao je Herrington.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo