KLIMATSKE PROMJENE

ZNANSTVENIKE ZAPANJILA NOVONASTALA SITUACIJA NA GRENLANDU 'Ovo će drastično promijeniti vremenske uvjete u cijeloj Europi'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 08.03.2019. u 00:00

, Image: 108424895, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Led se topi na Grenlandu

 

Led na Grenlandu, najvećem otoku na svijetu, topi se sve većom brzinom, pokazalo je novo istraživanje znanstvenika.

Razlog za to su sve učestalije kiše, piše BBC, a ono što je znanstvenike naročito iznenadilo je otkriće da kiša sve češće pada i tijekom duge arktičke zime.

Pritom treba imati na umu da Grenland sadrži zaista enormne količine leda - na primjer, kad bi se kompletno otopio, razina mora i oceana digla bi se za punih sedam metara što bi itekako ugrozilo milijune ljudi koji žive na obalama diljem svijeta.

Do alarmantnog otkrića znanstvenici su došli proučavajući satelitske snimke ledenog pokrova na Grenlandu, iz kojih je bilo očito da se na nekim područjima led ubrzano topi. Potom su te podatke spojili s onima iz 20 meteoroloških stanica na otoku koje su zabilježile kada je padala kiša.

Prema podacima koje su objavili u časopisu The Cryosphere, na početku razdoblja u kojem su stanice mjerile količine padalina (80-e godine prošlog stoljeća), kiša je u prosjeku padala dva puta tijekom zime. No, 2012. ta je brojka narasla čak šest puta, dakle 12 kišnih perioda tijekom zime.

Pritom je sve najviše zabrinuo podatak da je kiša u čak 300 navrata izazvala ubrzano topljenje leda. To se većinom događalo tijekom ljeta, ali sve više i tijekom zime, kada se očekivalo da će permanentni mrak polarne zime temperaturu držati debelo ispod ništice.

- Iznenadilo nas je kad smo otkrili da je kišilo tijekom zime. Iako to ima smisla s obzirom na to da s juga dolaze valovi toplog zraka, nismo očekivali da će to biti povezano s kišom - rekla je za BBC dr. Marilena Oltmann iz centra za oceanska istraživanja GEOMAR u Njemačkoj.

Jedan drugi znanstvenik koji je sudjelovao u istraživanju, profesor Marco Tedesco sa sveučilišta Columbia u New Yorku, upozorio je da veće količine kiše imaju dodatnih posljedica na okoliš.

, Image: 104164498, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Tamni snijeg na Grenlandu

 

- Čak i ako kiša pada tijekom zime te se potom brzo smrzne na tlu, struktura površine se mijenja. Ona postaje glatka i tamnija i podložnija bržem topljenju kad stigne ljeto. Jer, što je led tamniji, to brže apsorbira toplinu koja dolazi od Sunca te se samim time brže topi, a zbog glatke površine otopljena voda brže otječe. To otvara vrata situaciji za koju je jako važno da je istražimo čim prije - rekao je Tedesco.

I dok će se Grenland mnogima činiti kao daleko i nevažno mjesto, topljenje leda na najvećem otoku našeg planeta ima itekako ozbiljne reperkusije za čovječanstvo. A kako temperature i dalje rastu, očito je da će taj proces biti sve brži, a samim time i količina vode koja ide u oceane bit će sve veća. Štoviše, neka istraživanja su pokazala da se cijeli Arktik zagrijava dvostruko brže od ostatka Zemlje, što utječe na zračne struje.

Ako se pak one poremete i vrijeme u Europi moglo bi se itekako promijeniti.

, Image: 345580709, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Grenland

 

Drugi znanstvenici tvrde da nova studija potvrđuje ranija istraživanja koja su pokazala da ljetne kiše ubrzavaju topljenje leda.

- Samo 14 milimetara kiše dovoljno je da otopi 15 cm snijega - kaže glaciolog Jason Box, koji nije bio dio ovog istraživanja.

- Postoji jasna granica nakon koje svaki rast temperature uzrokuje kišu umjesto snijega. Stoga nije teško zaključiti da ćete u vrijeme kad temperature rastu imati više kiše nego snijega. A samim tim i manje leda nego ranije - rekao je Box koji je potpuno uvjeren da je kiša jednako važna za topljenje leda kao i sunčani dani.

Melting ice (aerial), West Greenland., Image: 161051426, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Sciencephoto RM
Profimedia, Sciencephoto RM

Snimka iz zraka pokazuje topljenje leda na Grenlandu

 

Led u Beringovom prolazu na najnižoj razini od početka mjerenja, 1850. godine

Već drugu godinu zaredom Beringov prolaz, tjesnac između najistočnije točke Azije i najzapadnijeg mjesta Sjeverne Amerike, praktički je bez leda u periodu kada bi količina leda trebala rasti. Naravno, to ima dalekosežne posljedice na ekosustav u širem području Beringovog mora, pogotovo na populaciju ribe poput pacifičkog bakalara i aljaške kolje, piše portal Axios.

Zadnje snimke tako pokazuju da je u višegodišnjem razdoblju iz Beringova mora nestala površina leda velika kao američke savezne države Kalifornija i Montana zajedno - dakle, oko 800.000 kilometara kvadratnih.

- Jedna godina može biti slučajnost, ali dvije godine bez leda ukazuju na to da više nije riječ o anomaliji, nego da smo prešli neku granicu - smatra klimatolog Rick Thoman iz Centra za klimatske procjene i politiku s Aljaske.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo