Na makroekonomski paradoks koji ćemo izložiti ne treba boljega primjera od Hrvatske. Nije bio potreban neki stvarni rast, bilo je dovoljno da hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) nakon dramatičnog sloma 2009. prijeđe u stagnaciju, pa da opet ožive stare boljke: deficit plaćanja s inozemstvom ponovno je počeo rasti, a bruto inozemni dug preskočio psihološki prag od sto posto BDP-a. Čak i slabašni ekonomski oporavak Hrvatske, ako se to tako uopće može zvati, vratio je zemlju na putanju koja ju je i odvela u dramatičnu krizu, opet praktično u ekonomsko samoubojstvo!
Prema postojećem “modelu”, Hrvatska se očito ekonomski može oporavljati samo tako da se nastavi zaduživati u inozemstvu. No, to zaduživanje već je poprimilo neprihvatljive i neodržive razmjere, kada inozemni kred...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....