.jpg)
Ministar gospodarstva Darko Horvat oformio je radnu grupu sastavljenu od predstavnika vodećih tekstilnih tvrtki i predstavnika sveučilišnih profesora iz “resornih” fakulteta kako bi analizirali sastav FFP3 i FFP2 tekstilnih maski i utvrdili mogu li se proizvoditi u Hrvatskoj.
Kako nam je rečeno, među tvrtkama su Varteks i Calzedonia, a zadatak radne grupe je utvrditi sastav maski, vidjeti što se od tih materijala može nabaviti u Hrvatskoj, a što se mora uvesti, te prosuditi može li se potrebna tehnologija za proizvodnju tih maski kreirati u našoj zemlji. Pritom se mora voditi računa i o patentima vezanih za te maske, ali to se navodno rješava i na europskoj razini.
Neformalni sastanak
Podsjetimo, hrvatsko predsjedništvo EU u Zagrebu je prije dva tjedna organiziralo neformalnu videokonferenciju ministara država članica EU nadležnih za konkurentnost gospodarstva na kojoj se raspravljalo o mjerama koje se donose na nacionalnoj i europskoj razini, kako bi se suzbio negativan utjecaj pandemije Covid-19.
Države članice razmijenile su i stavove o načinima osiguranja dostatne razine proizvodnih kapaciteta za medicinsku opremu kako bi se zadovoljile potrebe svih država članica. Pored toga, podijeljeni su i mehanizmi odgovora država članica u odnosu na gospodarske posljedice uzrokovane globalnom pandemijom te načinima omogućavanja nesmetane funkcionalnosti slobodnog kretanja roba u postojećim uvjetima.
“U svim ovim poteškoćama posebno je važno pronaći zajedničke odgovore kako bi se gospodarstvenicima i poslovnim subjektima što prije omogućili prikladni alati, kao odgovor na postojeće stanje”, istaknuo je tom prilikom ministar gospodarstva Darko Horvat. U tom kontekstu valja kazati i kako Bijela kuća upravo snažno pritišće 3M da iz svog proizvodnog huba u Singapuru isporuče N95 maske u Sjedinjene Države. 3M se pokušava oduprijeti. Nejasno je hoće li američke vlasti prema njima primijeniti ovlasti predviđene za stanje rata.
Nezadovoljna EK
Thierry Breton, povjerenik EU za međunarodna tržišta, stalno upozorava vlade europskih zemalja o nezadovoljstvu Komisije unutareuropskom blokadom izvoza zaštitne opreme. Komisija je zabrinuta zbog toga što je pandemija razotkrila ranjivost zdravstvenih sustava i ovisnost o uvozu zaštitne opreme, poglavito maski, iz azijskih zemalja.
Posebni fokus Bretona je na koordinaciji odnosno organizaciji airlifta (zračnog prijevoza) zaštitnih maski na razini EU. Bretonov cilj je maksimalizirati dostupnost zaštitne opreme. Nezadovoljan je i zbog toga što granične kontrole uspostavljene zbog epidemioloških mjera također uzrokuju disrupciju u europskoj distribuciji zaštitne opreme. Organizirana je i posebna krizna grupa za rješavanje pitanja nestašice lijekova po pojedinim zemljama, dok je Europska agencija za lijekove zadužena za pregovore s proizvođačima i distributerima.
Dvije informacije obilježile su, pak, jučerašnji dan po pitanju prognoziranja gospodarskih ishoda Covida-19. Prvo, postaje sve očiglednije da bi obvezatno nošenje zaštitnih maski u svim zatvorenim prostorima i javnom prijevozu moglo postati novo normalno. A odgovornost za hitnu koordinaciju europske politike uvoza i proizvodnje maski pala je na leđa našeg ministra gospodarstva Darka Horvata. Drugo, početak tjedna učvrstio je uvjerenje kako gledamo trend usporavanja pandemije u više europskih zemalja.
Čak je i Švedska, koja se našla pod kritikom zbog vrlo blagih epidemioloških mjera, zabilježila tri dana zaredom osjetno niži broj novih slučajeva u odnosu na vrhunac. Iako je prerano reći da je u Švedskoj uočen očigledni padajući trend, sam dojam kako se i Švedska uklapa u trend pada broja zaraženih otvara pitanje je li u toj skandinavskoj zemlji možda profunkcionirao tzv. imunitet krda. To bi značilo da je Švedska riješila problem zaraze koronovirusom, ali opet ne bi bilo jasno je li platila preveliki ceh u broju mrtvih: do jučer je u Švedskoj umrlo 477 ljudi.
Što se pak tiče zaštitnih maski, odgovorne institucije u sve većem broju velikih zemalja donosi preporuke njihova nošenja.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti upozorio je kako čak 25 posto zaraženih koronanavirusom nije pokazalo nikakve simptome bolest što jako otežava napore za kontrolu i predviđanje razvoja pandemije. Zbog toga će Centar značajno proširiti popis osoba koje obavezno moraju nositi maske, a vrlo je izvjesno da će se i Sjedinjene Države pridružiti grupi zemalja koja ide prema obvezi nošenja maski za sve u svim zatvorenim prostorima i javnom prijevozu.
Dodatni razlog za takvu strategiju borbe protiv koronavirusa leži i u tome da se simptomi zaraze koronavirusom u mnogim slučajevima vide tek nakon sedam dana. Na internacionalnoj razini poznat je kineski slučaj ‘pacijenta Z’ koji je bio u kontaktu s putnikom iz Wuhana, ali je prve zdravstvene probleme (simptome) osjetio tek sedmi dan. U međuvremenu je mogao zaraziti druge.
Modna industrija
Poznato je, osim toga, kako se na kruzeru Diamond Princess zarazilo 18 posto ljudi, ali nisu nikad razvili simptome. Slučaj s kruzera idealni je znanstveni eksperiment jer su ljudi izolirani te nije bilo drugih vanjskih utjecaja.
Kinezi su procijenili kako se 20 do 40 posto prijenosa bolesti dogodilo prije nego su uočeni simptomi. Upravo zbog toga što maske mogu biti najbolja zaštita drugih, čini se da bi mogle ostati jako dugo u primjeni i nakon što početne krute epidemiološke mjere počnu popuštati. Najbolji primjer uspješnog korištenja zaštitnih maski i rukavica kao prve linije obrane bez zamrzavanja gospodarstva jest Tajvan koji je upravo donirao 10 milijuna maski EU.
Osim nacionalnih vlasti, u akciji su i lokalni lideri. Primjerice, gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo najavila je da će Parižanima podijeliti dva milijuna maski koje se mogu prati. Proizvest će ih lokalne kompanije. Inače, vrlo je vjerojatno kako dugoročno proizvodnja jednokratnih maski neće biti naročiti svjetski problem jer se u osnovi radi o jednostavnoj tehnologiji te će vremenom doći do drastičnog povećanja kapaciteta bez rasta cijena. Razvit će se vjerojatno i modna industrija zaštitnih maski. Pionirski iskorak u tom smjeru napravio je hrvatski Varteks.