Za neke je ljude Covid-19 poput jače prehlade, dok je za druge to teška, pa čak i smrtonosna bolest. Nadalje, iako je koronavirus pogodio cijeli svijet, nisu sve zemlje na istom udaru. Primjerice, Covid-19 jako je pogodio Italiju i Španjolsku, dok je u skandinavskim zemljama prijavljeno znatno manje smrtnih slučajeva od prosjeka, a broj umrlih je također relativno nizak u balkanskim zemljama.
“Genetske razlike objašnjavaju zašto su neke zemlje više pogođene”, tvrde belgijski znanstvenici sa Sveučilišta Gent. Oni su proveli zanimljivo istraživanje o povezanosti zemljopisne distribucije jednog gena, tzv. ACE1 D (polimorfizam gena ACE1) i Covida-19 u 25 zemalja sjeverne Afrike, Azije i Europe, uključujući i Hrvatsku. Belgijski su znanstvenici pokazali da je 48 posto varijabilnosti u prevalenciji bolesti povezano s učestalošću gena ACE1 D u populaciji.
Komponenta
Kao što je poznato, SARS-CoV-2 koristi svoj membranski protein S za vezanje na stanične receptore u našem tijelom, a u svome prodoru u stanicu virus se oslanja na receptor ACE2. No, istraživanja pokazuju da je gen ACE1 D povezan s niskom ekspresijom receptora ACE2. Kao rezultat toga, stanice sadrže manje receptora koji omogućuju infekciju koronavirusom. Zanimljivo je da se učestalost gena ACE1 D u populaciji razlikuje od zemlje do zemlje, posebno u Europi.
- Što više stanovnika ima gen ACE1 D, to je manje infekcija i smrtnih slučajeva zabilježeno u toj zemlji. Primjerice, ACE1 D je češći na istoku Europe. Istovremeno, možete vidjeti kako se ozbiljnost epidemije Covida-19 smanjuje kako se krećete iz zapadne u srednju i istočnu Europu.
Da bismo se efikasnije borili protiv virusa, trebali bismo obratiti mnogo više pozornosti na to tko živi u tim zemljama te kako se te populacije genetski razlikuju - rekao je za portal Reddit prof. Joris Delanghe sa Sveučilišta Ghent i jedan od autora studije.
Genetika krvnih grupa, također, može pružiti neki uvid u to hoće li se netko zaraziti koronavirusom, navodi ugledni časopis Scientific American osvrćući se na studiju kineskih znanstvenika sa Sveučilišta Zhongnan u Wuhanu iz ožujka.
“Osobe s krvnom grupom A mogle bi biti podložnije zarazi koronavirusom, dok su oni s krvnom grupom 0 najotporniji na infekciju”, zaključili su znanstvenici nakon analize 2173 pacijenta zaražena virusom u tri bolnice u Wuhanu i Shenzhenu te usporedbe sa zdravom lokalnom populacijom.
Među analiziranim uzorcima bili su i oni koji su potjecali od 206 pacijenata koji su preminuli od Covida-19 u Wuhanu. Od 206 umrlih, njih 85 imalo je krvnu grupu A, a 52 nulu. Isto tako, i najviše zaraženih stanovnika Wuhana (38 posto) bili su oni s krvnom grupom A, dok je 26,4 oboljelih imalo B, a 25,8 krvnu grupu 0.
Daljnja genetska komponenta osjetljivosti na novi koronavirus može se nalaziti u genima koji kodiraju ljudske leukocitne antigene (HLA). Riječ je o proteinima, svojevrsnim markerima na stanici koje nasljeđujemo od roditelja, a koji tijelu pomažu da identificira strana tijela i od njih se zaštiti. Kod svakog pojedinca HLA geni kodiraju za tri različite klase proteina.
Ovisno o tome koje HLA imate, vaše je tijelo možda bolje ili lošije opremljeno za borbu protiv određenih mikroba, uključujući koronavirus SARS-CoV-2. Američki znanstvenici pod vodstvom dr. Reida Thompsona sa Zdravstvenog i znanstvenog sveučilišta Oregon nedavno su u Journal of Virology objavili studiju o povezanosti pojedinih HLA gena i ozbiljnosti Covida-19.
Projekti
- Nositelji genske varijante nazvane HLA-B * 46: 01 čini se da su posebno osjetljivi na novi koronavirus kao što je ranije pokazano da je slučaj s virusom SARS-a. Suprotno tome, genska varijanta HLA-B * 15: 03 može pružiti određenu zaštitu – izjavio je Reid Thompson za Scientific American.
Prema istraživačima, identifikacija HLA gena neke osobe, što se može učiniti brzo i jeftino, može pomoći u boljem predviđanju težine bolesti, pa čak i identificiranju onih koji će imati najviše koristi od cijepljenja
U tijeku je nekoliko projekata koji će ispitati povezanost određenih genskih varijanti s ozbiljnim slučajevima Covida-19. Primjerice, dr. Jean-Laurent Casanova iz dječje bolnice Necker za djecu u Parizu i Sveučilišta Rockefeller u New Yorku koordinira projekt čiji je cilj identificirati genske varijante koje potiču razvoj posebno teških oblika Covida-19 kod ljudi mlađih od 50 godina.