VELIKI PROJEKT

ZAPOČELO JE VELIKO TESTIRANJE NACIJE Za desetak dana otprilike ćemo znati koliko je hrvatskih građana bilo zaraženo koronavirusom

Zagreb, 090520
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, dr. Irena Tabain, dr. Tatjana Vilibic Cavlek, ing. Ljiljana Milasincic..
foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / Tom Dubravec / CROPIX

Dr. Irena Tabain, dr. Tatjana Vilibić-Čavlek, ing. Ljiljana Milašinčić

 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) počeo je serološko testiranje koje bi trebalo dati dugoočekivani odgovor o raširenosti koronavirusa u našoj populaciji, odnosno koliki je postotak hrvatskih građana prokužen. Serološko testiranje obuhvaća 1100 uzoraka krvi građana koji su prikupljeni iz bolničkih laboratorija, domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo.

- Za sada smo u sklopu validacije testova uz uzorke seruma bolesnika s potvrđenom infekcijom Covid-19 testirali i 120 osoba iz opće populacije te zdravstvenih djelatnika testom ELISA. Na temelju tako malog broja ispitanika, prerano je govoriti o tome kolika je prokuženost populacije. Kao što je najavio ravnatelj HZJZ-a, dr. Krunoslav Capak, ovog će tjedna početi testiranje većeg broja ispitanika, čime će se steći bolji uvid u prokuženost naše populacije - rekla nam je dr. Tatjana Vilibić-Čavlek, voditeljica Odjela za virološku serologiju HZJZ-a.

- Test ELISA metoda je serološke dijagnostike kojom se u serumu bolesnika dokazuju pojedine klase protutijela, IgM, IgG i IgA. Ovisno o dokazanim protutijelima, možemo reći radi li se o akutnoj ili nedavnoj infekciji, odnosno ranijem kontaktu s virusom. Ako osoba ima protutijela za SARS-CoV-2, znači da je stekla imunitet, no o trajanju imuniteta ne znamo mnogo više jer se radi o novom virusu te je od njegove pojave prošlo premalo vremena da bi se moglo govoriti o dugotrajnosti imuniteta - dodala je dr. Vilibić-Čavlek.

 

Imunitet

Serološka testiranja provode se i u ostalim zemljama EU, a rezultati iz Češke i Slovenije pokazuju da je u tim zemljama virusom bilo zaraženo između dva i pet posto populacije. U slučaju da se slično pokaže i kod nas, to bi, prema procjenama, značilo da je najviše 125.000 hrvatskih građana prokuženo, što je svakako nedostatno za postizanje kolektivnog imuniteta (imunitet krda), koji je kod Covida-19 između 60 i 70 posto. Odnosno, da bi se koronavirus SARS-CoV-2 prestao širiti u nekoj populaciji, njezina prokuženost mora biti između 60 i 70 posto.

Serološkim testovima mogu se određivati protutijela IgM, IgG i IgA koje naše tijelo razvija tijekom borbe s virusom. - Protutijela IgM prva su koja se javljaju kao odgovor na virusnu infekciju. Obično ih možemo dokazati krajem prvog tjedna od početka bolesti. Njihova je prisutnost u krvi prolazna, što znači da se mogu naći tijekom akutne faze bolesti i neko vrijeme poslije, a zatim nestaju. Stoga nalaz tih protutijela ukazuje na akutnu ili nedavnu infekciju.

Protutijela IgG pojavljuju se ubrzo nakon protutijela IgM, dosežu visoku razinu tijekom akutne bolesti, a nakon preboljenja bolesti njihova razina opada na niže vrijednosti te ostaju prisutna dulje vrijeme i štite od ponovne infekcije. Serološkim je testovima moguće dokazati i protutijela IgA, koja pokazuju sličnu pojavnost kao i IgM - pojasnila je dr. Irena Tabain, voditeljica Odjela za izravnu virološku dijagnostiku HZJZ-a.

Lažno pozitivni

Serološko testiranje neki su svjetski političari nazvali “game-changingom” što će nam pomoći da se život vrati u normalu otkrivajući tko je sada imun na Covid-19. Deseci biotehnoloških tvrtki i istraživačkih laboratorija požurili su s razvojem testova, a vlade diljem svijeta kupile su milijune takvih setova u nadi da će moći donijeti odluke o vraćanju ljudi na posao. Primjerice, britanska je vlada krajem ožujka naručila 3,5 milijuna seroloških testova od nekoliko kompanija da bi se kasnije otkrile da nijedan od tih testova nije bio dovoljno pouzdan.

- Valjanost serološkog testa njegova je sposobnost da pravilno klasificira rezultate kao pozitivne odnosno negativne. Osjetljivost i specifičnost su mjere valjanosti testa. Osjetljivost testa je postotak pozitivnih rezultata koje on ispravno prepoznaje kao pozitivne, a specifičnost postotak negativnih rezultata koje test ispravno prepoznaje kao negativne - pojasnila je dr. Vilibić-Čavlek. Naglašava da rezultati testa mogu biti i lažno pozitivni, što znači da osobe koje nisu bile u kontaktu s virusom test pogrešno klasificira kao pozitivne, odnosno lažno negativne, odnosno da ljude koji su bili u kontaktu s virusom i razvili protutijela pogrešno klasificira kao negativne.

- Test se smatra visoko pouzdanim kada je vrlo mali postotak lažnih reakcija. Radi dobivanja pouzdanih rezultata, u serološkoj dijagnostici virusnih infekcija, pa tako i Covida-19, početno testiranje provodi se testovima visoke osjetljivosti kako bismo izbjegli lažno negativne rezultate, a potom se potvrdno serološko testiranje provodi testom visoke specifičnosti kako bismo izbjegli lažno pozitivne rezultate - dodala je dr. Vilibić-Čavlek.

Pouzdanost

Zbog mogućih lažno pozitivnih i negativnih rezultata pri uvođenju novih seroloških testova potrebno je prethodno napraviti validaciju tj. provjeriti njihovu valjanost odnosno pouzdanost. - Validirali smo različite tzv. brze (imunokromatografske) te ELISA testove, u čijem je odabiru sudjelovala i voditeljica Službe za mikrobiologiju dr. Blaženka Hunjak. Testovi ELISA pokazali su veću osjetljivost i specifičnost u odnosu na brze testove. No, i ELISA testovi mogu pokazati lažno pozitivne rezultate, posebice ako je osoba bila zaražena nekim drugim koronavirusima, poput prehlade. Prema preporukama Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, reaktivne rezultate testa ELISA potrebno je potvrditi složenijim testovima koji se izvode u kulturi stanica, a dokazuju protutijela koja imaju sposobnost neutralizacije virusa.

Ta su protutijela visoko specifična za tip virusa te su pouzdan dokaz da je osoba bila u kontaktu sa SARS-CoV-2 - rekla je dr. Tabain. Međutim, za izvođenje ovakvih testova potrebna je visoka razina biozaštite (BSL-3), zbog čega se oni većinom izvode samo u referentnim laboratorijima. - HZJZ ima BSL-3 laboratorij koji se nalazi na Odjelu za dijagnostiku tuberkuloze te, u dogovoru s voditeljicom odjela dr. Ljiljanom Žmak, radimo na uvođenju spomenutih potvrdnih seroloških testova, koji su u završnoj fazi pripreme. Laboratoriji Referentnog centra Ministarstva zdravstva za virološku dijagnostiku infekcija dišnog sustava u HZJZ-u jedini u Hrvatskoj koriste kulture stanica u rutinskoj dijagnostici te stoga jedini mogu raditi potvrdne serološke testove za humanu dijagnostiku - zaključila je Irena Tabain.

Nijedna zemlja ne testitira sve stanovnike, već odabrani uzorak

Mnogi su građani u raspravama na društvenim mrežama proteklih dana propitivali hoće li serološko testiranje obuhvatiti sve građane Republike Hrvatske te može li pojedinac doći u HZJZ i zatražiti takav test. - Nijedna zemlja nema mogućnost testiranja cjelokupnog stanovništva, nego se za procjenu prokuženosti odabire reprezentativni uzorak populacije koji uključuje osobe različitih dobnih skupina obaju spolova.

Za takva istraživanja preporučuje se koristiti standardizirane protokole, a jedan od takvih je i protokol Svjetske zdravstvene organizacije koji će koristiti HZJZ. Osim u svrhu istraživanja, u početnoj će se fazi serološka dijagnostika provoditi ako postoji jasna indikacija - naglasila je Tatjana Vilibić-Čavlek.

 

Izdvajamo