Bit će izazovno, komplicirano, teško, ali svima je želja da učenici od jeseni što više budu u školskim klupama - složni su ravnatelji zagrebačkih osnovnih i srednjih škola pred kojima je još jedna ne baš sasvim obična školska godina.
U ovom trenutku, naime, nitko sa sigurnošću ne može reći kako će od jeseni izgledati nastava u školama nastavi li se koronakriza, a Zagreb je tu, zbog objekata stradalih u potresu, u dodatno otežanoj situaciji.
Trajanje sanacije
Prema podacima koje je ustupio Gradski ured za obrazovanje, u ovom je trenutku sigurno da, zbog težih oštećenja i sanacije koja će trajati između jedne do dvije godine, učenici najmanje 13 zagrebačkih osnovnih i srednjih škola - ukupno oko 6,5 tisuća učenika - od jeseni nastavu neće pohađati u svojim objektima.
Riječ je o ukupno 6,5 posto učenika zagrebačkih osnovnih i srednjih škola. Među njima su i učenici OŠ Ksavera Šandora Đalskog koja nije oštećena u potresu nego su na njoj počeli radovi rekonstrukcije i dogradnje. Gradski ured, zajedno s ravnateljima, stvari ipak nije prepustio stihiji: završen je plan preseljenja svih tih učenika u zamjenske škole, određeni rokovi sanacije, osiguran prijevoz.
Osnovci iz stradalih škola tako će biti raspoređeni na ukupno 20-ak lokacija, mahom drugih, obližnjih ili nešto udaljenijih osnovnih škola, a srednjoškolci odlaze u sedam zamjenskih (školskih) objekata te u Pučko otvoreno učilište. Međutim, neće svi učenici iste škole biti nužno i u istoj zamjenskoj školi. Neki, poput učenika teško oštećene OŠ Petra Zrinskog, bit će razmješteni na čak pet različitih lokacija.
Privremene “podstanare” zbrinut će mahom škole koje su dosad radile u jednoj smjeni, a koje će se zbog toga od jeseni vratiti na dvosmjenski rad.
- Praktički dan nakon potresa u Zagrebu, 22. ožujka počeli smo s obnovom škola i vrtića. Zaista u novoj školskoj godini očekujemo redovitu nastavu iako se ne usudim prognozirati što nas na jesen čeka s epidemijom koronavirusa. U ovom trenutku u Zagrebu smo spremni da se nastava vrati u učionice, a bit ćemo spremni i za sve protuepidemijske mjere - kaže Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje.
Entuzijazam s njim dijele i ravnatelji, koji redom priželjkuju povratak djece u škole. Međutim, kako će to organizacijski izgledati, osobito jer će neke škole od jeseni u svojim prostorima imati gotovo dvostruko više učenika, pitanje je koje muči većinu od njih.
Zastrašujuće brojke
- Brojke su zastrašujuće: ukupno bi u našoj školi od jeseni trebalo biti oko 1700 učenika i oko 200 zaposlenika, što znači 1900 ljudi u ovoj zgradi! Radit ćemo u dvije smjene, ali ipak se pribojavamo kako će sve to izgledati - priznaje Ljiljana Crnković, ravnateljica zagrebačke XV. gimnazije (MIOC), koja će od jeseni “udomiti” učenike i ostala zaposlenike iz stradale Gornjogradske gimnazije. To je jedna od škola, uz Školu primijenjene umjetnosti i dizajna, čija će sanacija trajati najdulje, sve do 1. rujna 2022.
Nabava ionizatora
- U našim je razredima u prosjeku 28 učenika, a učionice su veličine oko 50 četvornih metara. Sve ćemo podatke poslati Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) i zatražiti da odrede epidemiološki okvir. Razmišljamo i o nabavi ionizatora zraka, a Gradski ured odobrio je kupnju stroja za dezinfekciju prostora - poručuje ravnateljica Crnković.
Za jesen se pripremaju i u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga, u koju će se privremeno preseliti Prva ekonomska škola. U školi su, primjerice, već naručili vizire za nastavnike u sljedećoj školskoj godini.
- Situacija nije laka. Nemoguće da svi učenici istog razreda, prema sadašnjim uvjetima, istovremeno budu u učionicama. Jedino da prepolovimo njihov broj, a u učionice instaliramo kamere pa dio njih nastavu prati u školi, a dio na daljinu. Ili da učenici nose maske - razmišlja ravnatelj te škole Zlatko Stić, koji također smatra da učenici što je više moguće trebaju biti u školama, a i oni sami su se u anketi koju je škola provela izjasnili za to. Stoga od budućeg ministra obrazovanja i stručnjaka iz HZJZ-a očekuje da što prije donesu plan organizacije nastave od jeseni.
Iako će njezinih 665 učenika te učitelji biti “raštrkani” na čak pet različitih lokacija, ravnateljica OŠ “Petra Zrinskoga” Mirjana Jermol uvjerena je da uz dobru volju i organizaciju, ne bi trebalo biti većih problema.
- Odličan smo kolektiv, dat ćemo si truda - najavljuje M. Jermol, također sklona povratku djece u učionice ako to uvjeti budu dopuštali. Mogućnost organizacije nastave vidi u kombinaciji redovite i online nastave.
Najmanje problema, čini se, očekuju u OŠ Lovre pl. Matačića, koja bi trebala na godinu dana “zbrinuti” učenike viših razreda OŠ Ksavera Šandora Gjalskog.
- Velika smo škola, imamo 23 učionice prosječne veličine 70 četvornih metara, a broj učenika u razredu je između 20 i 22. Vraćamo se privremeno na dvosmjenski rad, a neće biti problema ni s pridržavanjem protuepidemijskih mjera. Djeca trebaju ići u školu! - poručuje ravnatelj Matačića Tomislav Milek.