Nakon što je Jutarnji list u prosincu lani otkrio da je pod parcelama Gradskih vrtova na Borovju na kojima građani uzgajaju povrće i začinsko bilje još 1991. godine ilegalno zakopano oko 150 bačvi sa potencijalno toksičnim otpadom, naknadne analize su pokazale da je voda na tim parcelama u velikoj mjeri zagađena bakterijama te da sadrži 50 puta više željeza i gotovo pet puta više mangana od maksimalno dozvoljenih količina, dok je u tlu otkrivena granična količina cinka.
Iako se u zaključku opsežnih istraživanja koje su radili Zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Agronomski fakultet i Institut “Ruđer Bošković” navodi kako voda nema ograničenja za primjenu u navodnjavanju poljoprivrednih kultura čiji se dijelovi koriste sirovi ili prekuhani, ističu da s obzirom na povećan broj bakterija ne preporučuju konzumiranje plodova prije nove analize, koja će se obaviti pred sezonu navodnjavanja, krajem travnja i početkom svibnja. Za razliku od bakterija, kažu u Zavodu, povećana količina željeza i mangana ne utječe na zdravlje.
Ponovljena analiza
- Budući da postoji velika vjerojatnost da korisnici vrtova konzumiraju svježe dijelove povrća, preporuka je da se ponovi analiza vode neposredno pred sezonu navodnjavanja, jer količine bakterija mogu značajno varirati tijekom godine - tvrdi u izveštaju dr. sc. Sonja Tolić iz Zavoda “Dr. Andrija Štampar”. Riječ je o koliformnim bakterijama koje su uobičajene u našem okruženju i generalno nisu štetne, ali u vodi za piće teroretski mogu izazvati bolesti poput kolere, tifusa, dizenterije...
Stanarima Borovja bit će privremeno ili trajno ponuđeni zamjenski vrtovi na novouređenoj lokaciji Gradske četvrti Peščenica-Žitnjak.
“U tijeku je izrada idejnog rješnja za izvedbu drenažnog sustava kako bi se spriječilo ponavljanje problema. Budući da se radi o kompleksnom zahvatu, korisnicima vrtnih parcela bit će ponuđena na privremeno ili trajno korištenje zamjenska vrtna parcela”, stoji u izvješću. S obzirom na opasnost zagađenja, Grad Zagreb u suradnji s agronomima namjerava na svim površinama u Zagrebu gdje su vrtovi uvesti jači sustav kontrole.
Sustav motrenja
- Panira se uspostaviti program motrenja kojim će se redovito pratiti stanje tla, unos onečišćenja i zdravstvena ispravnost proizvedenog povrća - najavili su u Gradu.
Na području Gradskog vrta Borovje u ožujku 2013. godine Agronomski fakultet obavio je analizu tla, koja je pokazala da je sve u redu. No u prosincu 2014. godine, nakon tekstova u Jutarnjem, ponovljena je analiza tla. Ispitivanje je izvršeno na deset uzoraka tla, i to na pet lokacija na dvije različite dubine, do 30 centimetara i od 30 do 60 centimetara.
“U dubljem sloju, od 30 do 60 centimetara, utvrđena je koncentracija cinka koja odgovara Pravilnikom dopuštenoj koncentraciji od 150 mg/kg, ali treba naglasiti da se radi o graničnoj koncentraciji”, tvrdi se u analizi.