Povjesničar umjetnosti Anđelko Hundić, koji je bio prijatelj s Tomom Gotovcem, Vladom Martekom, Borisom Demurom i ostatkom umjetničke ekipe, i organizirao je kultne izložbe tada još mladih umjetnika 80-ih godina u njegovoj galeriji DDT, traži da se zabrani projekt preuređenja Stare Vlaške. Pitali smo ga da nam objasni zašto.
- Kad je nešto zaštićeni spomenik kulture, ne može se raditi kako se i što hoće. Smatram da je taj projekt mimo Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Republike Hrvatske - odgovara Hundić.
Prije nego što će nam navesti koje su odredbe zakona i druge, prema njegovu mišljenju, prekršene, pitamo ga i za njegovo iskustvo kao konzervatora.
- Prvo sam se bavio suvremenom umjetnošću više kroz izložbe, da bih kasnije bio konzervator; to je došlo i s time da sam oženio restauratoricu koja mi je približila taj rad, i potom sam na 60 raznih kulturnih dobara radio - kaže.
Svoj je dopis kojim traži zabranu projekta koji Grad Zagreb planira uskoro realizirati poslao Ministarstvu kulture, od kojeg traži inspekcijski nadzor projekta, i gradskom Zavodu za zaštitu spomenika kulture. Dobili su prijedlog za inspekcijski nadzor i zabranu realizacije projekta pod nazivom "Rekonstrukcija dijela Vlaške ulice" jer će, kako smatra, njegova realizacija dovesti do devastacije povijesnog i kulturnog identiteta Zagreba. Odgovor o ovoj temi smo dobili od Grada i oni u potpunosti odbacuju Hundićeve zamjerke kao neosnovane (o tome kasnije u tekstu), dok nam odgovor od Ministarstva nije stigao.
Uglavnom, Hundić objašnjava kako se prilikom izrade arhitektonsko-urbanističkog projekta prvo treba uzeti u razmatranje okolinu u kojoj se on realizira.
"Projekt "Rekonstrukcija dijela Vlaške ulice" nazvao bih "Projektom Poravnanje". Naime, njegova osnovna karakteristika je da u potpunosti poravnava parternu zonu, uklanja nogostupe, rubnjake i sva povišenja iznad ravnine kolnika. Značajnu oblikovnu cjelinu, otok na zapadnom kraju ulice, pretvara u humak, odnosno uklanja rubnike i zamjenjuje ih dijagonalnim nagibom. Ne postoji kolnik, ne postoje nogostupi, nema više uzdignutog otoka, cijeli prostor je izravnan, a ulica pretvorena u trg-park. Naime, sredinom ovog trga predviđena su drveća i grmovi vijugavo raspoređeni, a prostor je dodatno ukrašen poprečnim crnim trakama. Popločenje je predviđeno kvadratnim betonskim pločama velikog formata. Od izvornog formata i fizionomije, nivelete, regulacijske linije nije ostalo ništa, sve je ukinuto.", piše nadležnima Hundić.
Projekt ulicu, nastavlja, koja je jedna od najstarijih u gradu i koja egzistira u kontinuitetu više od 828 godina, te ima svoj nastavak i na zapadu i na istoku, pretvara u trg-park. Projekt, smatra, zaštićeno kulturno dobro izobličuje, potpuno mijenja materijal i značenje, drugim riječima, uništava.
Prema zakonu bi se, objašnjava Hundić, moralo spriječiti svaku radnju kojom bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svojstva, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra i time ugroziti njegova vrijednost. Smatra i da nikakva istraživanja nisu izvedena, ni arheološka niti konzervatorsko-restauratorska, iako se predmetni zahvat nalazi u obuhvatu evidentiranog arheološkog područja i u zoni zaštite A. Konzervatorskim propozicijama Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode iz 2023. godine propisano je, među ostalim, i očuvanje karaktera ulice diferenciranjem (nekad) kolne i pješačke površine.
Međutim, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture odgovorio je izričito da se ne slažu s njegovim opažanjima.
"U predmetnom prostoru se ne postupa proizvoljno, upravo suprotno, projekt rekonstrukcije dijela Vlaške ulice razvijan je kroz višegodišnji proces i prema visokim kriterijima profesionalnosti i stručnosti, uz sudjelovanje nadležnih stručnih i javnopravnih tijela u svim ključnim fazama: od izrade i utvrđivanja Programa za provođenje javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja, u koji su ugrađene konzervatorske propozicije za predmetni zaštićeni prostor, preko provedbe općeg, prvog stupnja složenosti, za realizaciju, jednostupanjskog, anonimnog natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja rekonstrukcije dijela Vlaške ulice za realizaciju i stručnog odabira prvonagrađenog rješenja, do izrade i usklađivanja projektne dokumentacije, utvrđivanja posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra, potvrde glavnog projekta, izdavanja građevinske dozvole te provedbe postupaka javne nabave za izvođenje radova i stručni nadzor", nabrojali su iz Grada Zagreba.
Program za provođenje javnog natječaja utvrđen je, kako kažu, Zaključkom iz 2023. godine. Već su u Program ugrađene konzervatorske propozicije za prostor Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, uključujući očuvanje povijesne matrice, mreže komunikacija, vizura, parterne obrade i karaktera nekadašnjih kolnih i pješačkih površina.
Na temelju tako utvrđenog Programa proveden je javni urbanističko-arhitektonski natječaj za realizaciju, na koji su pristigla 23 rada. Prvonagrađeno je rješenje projektnog ureda ATMOSFERA, a glavni projekt izrađen je kao razrada i daljnji razvoj prvonagrađenog natječajnog rješenja.
"Nakon natječaja projekt nije upućen u realizaciju bez daljnje konzervatorske kontrole. Tadašnji Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture za predmetni je zahvat u kolovozu 2024. utvrdio posebne uvjete zaštite kulturnog dobra. Nakon razrade projektne dokumentacije Zavod je ponovno proveo njezinu provjeru te je u lipnju 2025. izdao Potvrdu glavnog projekta kojom je utvrdio da je glavni projekt rekonstrukcije dijela Vlaške ulice, sa svim pripadajućim mapama, izrađen u skladu s posebnim uvjetima zaštite predmetnog kulturnog dobra", ističu iz Grada.
Kažu i da nije točna tvrdnja da projekt "u potpunosti poravnava parternu zonu", da uklanja "sva povišenja iznad ravnine kolnika" te da se postojeći uzdignuti prostor uz spomenik Augustu Šenoi ukida.
"Za spomenik Augustu Šenoi i prostor neposredno uz njega postoji zasebna vrijedna autorska i prostorna cjelina nastala nakon javnog natječaja provedenog 1987. godine. U postupku izrade projektne dokumentacije upravo je zaštiti te cjeline posvećena posebna pozornost. U konzultacijama i usuglašavanju s nadležnim Gradskim zavodom te autoricama postojećeg rješenja usuglašeno je zadržavanje njegovih relevantnih oblikovnih i visinskih elemenata. Stoga tvrdnja da projekt jednostavno uklanja postojeću denivelaciju i "poravnava" prostor spomenika ne odgovara projektnom rješenju koje je prošlo konzervatorsku provjeru.", ističu.
Jednako tako, dodaje Grad Zagreb, nije točna tvrdnja iz dopisa da je za Vlašku ulicu predviđeno "popločenje kvadratnim betonskim pločama velikog formata". Betonske ploče uopće nisu predviđene projektnom dokumentacijom. Riječ je, dakle, o tvrdnji koja nema uporište u projektu koji je predmet odobrenja i realizacije.
"Važno je pritom istaknuti još jednu činjenicu vezanu uz diferenciranje nekadašnje kolne i pješačke površine. Konzervatorske propozicije nisu usmjerene na isključivo zadržavanje postojeće fizičke visinske razlike između nekadašnjeg kolnika i nogostupa. Njima je izrijekom propisano očuvanje karaktera ulice diferenciranjem nekadašnje kolne i pješačke površine "očuvanjem visinskih niveleta ili vizualnom naznakom u opločenju". Dakle, same konzervatorske propozicije predviđaju više dopuštenih načina postizanja tog cilja. Konkretno projektno rješenje u konačnici je provjerilo upravo nadležno konzervatorsko tijelo i izdalo potvrdu njegove usklađenosti s posebnim uvjetima zaštite.", pišu iz Grada.
U konkretnom slučaju, naglašavaju iz Grada Zagreba, ne govorimo o projektu koji je zaobišao konzervatorsku službu, već o projektu za koji je upravo nadležno konzervatorsko tijelo najprije utvrdilo posebne uvjete zaštite, potom pregledalo glavni projekt i izdalo potvrdu njegove usklađenosti s tim uvjetima, nakon čega je u zasebnom upravnom postupku izdana građevinska dozvola.
Nadalje, zaštita kulturnog dobra ne završava početkom građenja. U Potvrdi glavnog projekta određeno je provođenje kontinuiranog konzervatorskog nadzora tijekom izvođenja radova, uz obvezu investitora da nadležno konzervatorsko tijelo pisanim putem obavijesti o početku radova.
"Konačno, važno je podsjetiti i na temeljni urbanistički smisao ovog projekta. Vlaška je jedna od najstarijih zagrebačkih ulica i povijesnih ulaza u grad, nastala stoljećima prije pojave automobilskog prometa. Današnja stroga podjela javnog prostora na kolnik namijenjen automobilima i nogostup namijenjen pješacima nije izvorno obilježje njezina višestoljetnog postojanja, nego rezultat kasnijeg razvoja prometa i prilagodbe grada automobilu. Upravo je jedan od osnovnih ciljeva javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja bio preispitati takav, prometom uvjetovan način korištenja prostora i Vlašku ponovno oblikovati prvenstveno kao javni prostor za ljude – bez tranzitnog automobilskog prometa, kao kvalitetnu pješačku zonu i novi gradski dnevni boravak u samom povijesnom središtu Zagreba. To nije negiranje povijesti Vlaške, nego suvremena interpretacija njezina povijesnog karaktera uz očuvanje memorije prostora na način utvrđen konzervatorskim uvjetima", zaključuju stručnjaci Grada Zagreba.
Uostalom, za kraj pišu, Zagreb već ima uspješne primjere takve transformacije povijesnih javnih prostora. Da se pri uređenju Trga bana Josipa Jelačića, Europskog trga ili Cvjetnog trga kao apsolutni kriterij postavilo fizičko zadržavanje nekadašnjih kolnih površina, njihovih denivelacija i prometne organizacije, ti prostori danas ne bi funkcionirali kao cjelovite i ugodne pješačke površine kakvima ih poznajemo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....