Početkom 2026. godine u Ulici Pavla Štoosa uvedeno je prometno rješenje koje za cilj ima usporavanje motornih vozila – sužavanje kolnika prometnim otocima. Prošlo je gotovo godinu dana od predstavljanja, a reakcije stanara ulice i stalnih prolaznika i dalje su podvojene. Radi li se o opravdanoj skepsi ili učinkovitom rješenju, pitali smo prometne stručnjake s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.
Prometni su otoci početkom godine postavljeni u Štoosovoj ulici na potezu od Ulice Dragojla Kušlana do Ulice Augusta Harambašića, a razlog Grada Zagreba za njihovo postavljanje usporavanje je prometa u blizini osnovne škole.
Ipak, mnogi stanari iz Štoosove ulice i susjedstva su, u mjesecima nakon izmjene, tvrdili kako se radi o neučinkovitom rješenju koje ne usporava motorni promet, dok se prometnim otocima zauzima prostor koji se mogao iskoristiti za povećanje pješačke zone ili dodavanje izdvojene biciklističke.
Stručno smo mišljenje potražili na Fakultetu prometnih znanosti i razgovarali s profesorima Mariom Ćosićem i Markom Ševrovićem.
- Radi se o uobičajenoj mjeri za smirivanje prometa u urbanim gradskim sredinama. To je klasično vizualno suženje koridora profila ceste, naravno, suženje do dopuštenih razina širine prometnih traka, ubacivanjem središnjih prometnih otoka s popratnom prometnom i svjetlosnom signalizacijom – izjavio je profesor Ćosić i dodao kako je isto rješenje već iskorišteno u Ulici Donje Svetice nakon stradanja pješakinje zbog naleta automobila na pješačkom prijelazu.
‘Rješenje bi se trebalo uvesti i u Kušlanovoj‘
Po njemu se radi o dobrom i uobičajenom rješenju, a jedinu manu vidi u manjku koordinacije s okolnim ulicama, specifično s Kušlanovom ulicom.
- Na ovom je raskrižju, iz meni poznatih izvora, bio već veći broj prometnih nesreća s motornim vozilima zbog toga što je slaba prilazna preglednost s južnog dijela Kušlanove ulice – govori i dodaje kako do nepreglednosti dolazi zbog parkiranih automobila uz Štoosovu, ali i zbog nepravilnog kuta pod kojim se ulice sijeku.
Smatra kako bi se taj problem riješio kada bi se u Kušlanovoj primijenilo isto rješenje.
- Vozač, kada ima širok prometni koridor, ima slobodu i brže vozi. Bez obzira na znak „stop” i na činjenicu da se nalazi na sporednoj cesti, ima širinu i dojam veće slobode – izjavljuje Ćosić.
Nastavlja da to rješenje, osim pješaka, u prometu štiti i bicikliste, koji čine velik dio prometne strukture te ulice.
- Radi se o jednom koridoru s intenzivnim biciklističkim prometom jer je ulica paralelna sa Zvonimirovom. To su prirodne rute biciklista istok–zapad. Baš je zato nužno razmišljati o dodatnim koracima zaštite – ističe.
Brže i učinkovitije rješenje
Ako se radi o značajnoj prometnici za bicikliste, pitali smo ga zašto se Grad nije odlučio za odvajanje biciklističkog prometa od motornog.
- Oni bi to vrlo rado napravili, ali to bi zahtijevalo veće financijske izdatke, građevinsku dozvolu i izmjenu cijelog profila predmetne ceste. To kad bi se radilo nanovo, imalo bi smisla, ali ovo je mjera koja ne zahtijeva građevinsku dozvolu, već se putem tih manjih izmjena rješava navedena problematika. Ako količina motornog prometa na cesti bude znatno veća od 400–500 vozila po satu, onda se bicikliste odvaja u posebnu biciklističku traku, ako je još veća količina prometa, onda ide biciklistička staza i tako dalje. Dakle, takvi se podaci uzimaju u obzir kada se ide u planiranje biciklističke infrastrukture – objašnjava profesor Ćosić.
S njim se slaže i profesor Marko Ševrović, koji smatra da je suženje kolnika prometnim otocima jedna od najučinkovitijih mjera smirivanja prometa, svakako učinkovitija od prometnog znaka.
- To je posebno važno uz osnovnu školu: pri naletu brzinom od 50 km/h rizik smrtnog ishoda za pješaka višestruko je veći nego pri 30 km/h, a djeca su najranjiviji sudionici u prometu. Otoci djeci olakšavaju i prelazak ulice jer prelaze jednu po jednu prometnu traku i u sredini imaju sigurno mjesto za zastati. Prostor zato nije oduzet, nego preraspodijeljen u korist onih kojima je najpotrebniji - izjavljuje Ševrović.
Mjerenje prije i nakon uvođenja rješenja
Dodaje da su negativne reakcije na početku očekivane i prate svaku ovakvu mjeru, ali da se stišavaju kad se ljudi naviknu i kad rezultati postanu jasni. Za kraj potiče Grad da za nove mjere uvede mjerenje brzine prije i nakon uvođenja rješenja, a podatke javno objavi kako bi se o učinku moglo raspravljati na temelju činjenica.
Iz Grada Zagreba nam objašnjavaju da je rješenje predložio ovlašteni projektant u sklopu Prometnog elaborata smirivanja prometa u Ulici Pavla Štoosa, a da je pri izradi rješenja trebalo uzeti u obzir postojeći prostor, odvijanje prometa i potrebu za nesmetanim prolaskom komunalnih i vatrogasnih vozila.
- Zbog toga je odabrano rješenje koje se može izvesti u postojećim uvjetima, a čiji je prvenstveni cilj povećati sigurnost svih sudionika u prometu. Uz prometne otoke uređeni su i drugi elementi signalizacije, uključujući obnovu pješačkog prijelaza te oznake kojima se upozorava na blizinu škole i na zajedničko kretanje biciklista i motornih vozila na kolniku, a što će u konačnici dovesti do smanjenja brzine vozila i opreznije vožnje kroz raskrižja – izjavili su iz Grada i dodali kako dosad nisu zaprimili primjedbe građana na novo prometno rješenje, no kako će eventualne prijedloge razmotriti i sagledati mogućnost prilagodbe rješenja.
Nema novog parkinga
Nekolicina građana se na društvenim mrežama požalila i na gubitak parkirnih mjesta, no iz Grada su objasnili da nova nisu predviđena jer se to poklapa s idejom rješenja.
- Prema Prometnom elaboratu su zbog izvedbe otoka ukinuta dva parkirna mjesta – po jedno na sjevernoj i južnoj strani kolnika na raskrižju Ulice Pavla Štoosa, Ulice Dragutina Hirca i Ulice Matije Smodeka. Nova parkirna mjesta nisu predviđena jer je u ovom slučaju prednost dana povećanju sigurnosti pješaka i smirivanju prometa – zaključili su.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....