Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić želi na gradskom zemljištu u Svetoj Klari sagraditi 30 tipskih kuća za smještaj građana čiji su stambeni objekti oštećeni u potresima koji su se dogodili prošle godine. Taj zaključak trebao bi se naći na sljedećoj sjednici Gradske skupštine zakazanoj za 2. veljače, ali iz njega nije jasno kad bi počela spomenuta gradnja, ni dokad bi trajala, pa ni koliko bi to stajalo, niti tko bi u tim objektima živio nakon što se obnove građevine stradale u potresu.
Dinko Bilić, pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, kaže da još nisu poznati svi detalji, pa ni kad bi ta gradnja mogla početi i biti gotova. No, pročelnik smatra da bi se projekt jednostavno mogao realizirati jer je Grad Zagreb vlasnik tog zemljišta sa svom potrebnom infrastrukturom.
Lista za dodjelu
- Mi na tom zemljištu već projektiramo vrtić. Riječ je o projektu koji bi se brzo mogao realizirati jer bi se gradili tipski objekti, odnosno na parcelama od 300-tinjak četvornih metara gradile bi se kuće sa po dvije ili tri etaže - najavljuje pročelnik Bilić. Riječ je o zemljištu na kojem se svojedobno planirala gradnja nekoliko zgrada u kojima su stanove trebali dobiti pripadnici romske nacionalne manjine. Zgrade su trebale niknuti na prostoru na kojemu se nalazilo zapušteno ilegalno smetlište. Iako je dio stanovnika Svete Klare tada bio oduševljen što će se na zapuštenoj parceli nešto konačno raditi, drugi su bili protiv toga da im se u susjedstvo dosele Romi.
- Odustalo se od tog projekta, ali da, riječ je o tom zemljištu - potvrdio je pročelnik Bilić. U prijedlogu Grada Zagreba, naime, navodi se da bi se gradnja povjerila Zagrebačkoj stanogradnji, a pravo na korištenje stana imali bi oni čiji je stan ili obiteljska kuća u potresu pretrpjela oštećenje i pregledom je utvrđeno da je neuporabljiva, odnosno da ima oštećenje od najmanje 60 posto.
Također uvjet će biti da je podnositelj zahtjeva vlasnik stana u stambenoj zgradi ili suvlasnik stana s osobom iz zajedničkog kućanstva ili da je podnositelj zahtjeva vlasnik odnosno suvlasnik posebnog dijela građevine. Nadalje će uvjet biti da ukupan prosječni mjesečni prihod po članu zajedničkog kućanstva, ostvaren u prethodnoj godini, ne prelazi 1.663 kune i da podnositelj nema drugi useljiv stan na području Grada Zagreba i da je u vrijeme potresa prijavljeno prebivalište na adresi oštećenog objekta.
Propisani su i kriteriji za utvrđivanje lista za dodjelu na korištenje stana u vlasništvu Grada Zagreba, a to su: umirovljenici, samohrani roditelji, osobe s invaliditetom te korisnici prava socijalne skrbi i oni koji imaju status hrvatskog branitelja. Svaki od tih kriterija posebno se boduje. Gradonačelnik Bandić predlaže i osnivanje Povjerenstva za davanje na korištenje stanova. Predsjednik Gradske skupštine Mislav Herman rekao nam je da jučer još nisu odlučili koje će mišljenje zauzeti o tom projektu, zasad o njemu još razgovaraju i analiziraju ga.
Nedorečenosti
- Još proučavamo taj prijedlog, analiziramo dokumentaciju, nismo odlučili. Također smo zatražili i od gradonačelnika Milana Bandića da nam konkretnije objasni tu ideju koja zasad još ima dosta nedorečenosti - rekao je predsjednik Gradske skupštine Herman.
Vijećnica Anka Mrak Taritaš smatra da je to samo još jedno od Bandićevih "ishitrenih obećanja" koje će i ostati samo to - obećanje.
- To je klasični Bandić - najaviti nešto što se neće realizirati. Mi ćemo ostati suzdržani, ne želimo biti protiv ideje koja bi mogla pomoći ljudima čije su građevine stradale u postresu, ali mislimo da je prijedlog o gradnji 'geta za siromašne u Klari' prilično loša ideja - kaže Mrak Taritaš te dodaje da Bandić očito želi "osloboditi" 23 gradska stana i hostel u kojima su dosad bili smješteni građani čije su nekretnine stradale u potresu.
- Ali u tom zaključku ima toliko nedoređenosti na koje ćemo još tražiti odgovore. Predlaže se gradnja 30 kuća, ali koliko je to stanova? I tko će u tim kućama stanovati u budućnosti - pita vijećnica Mrak Taritaš.
Vijećnik Renato Petek kaže da neće podržati spomenuti prijedlog jer nije poznato ni koliko bi to stajalo, ni odakle novac za to, a ni kad bi bilo gotovo.
- Zašto se u Podbrežju ne sagradi još jedna zgrada? Bilo bi brže i jednostavnije nego da se predlaže nova lokacija, a i za dvije godine kad bi to moglo biti gotovo - kaže Petek.