Projekt gradnje doma za branitelje samce starije od 65 godina u Golikovoj ulici na prostorima Razvojne agencije Zagreb trebao bi početi u lipnju sljedeće godine, dom bi trebao imati kapacitet od 50 kreveta, a vrijednost investicije trebala bi biti oko 12 milijuna kuna.
Dom za branitelje samce trebao bi se financirati sredstvima EU, a u planu je da Zagreb u sljedećih nekoliko godina dobije još tri takva doma kako bi se rasteretile liste čekanja u domovima za starije i nemoćne.
Naime, Zakon o braniteljima omogućava braniteljima prednost pri smještaju u dom, a takvu mogućnost branitelji su imali i u prošlom zakonu.
Liste čekanja
Kako ta populacija sve više stari, u zadnje vrijeme, kažu naši sugovornici, ravnatelji domova za starije i nemoćne sve češće dobivaju zahtjeve branitelja koji žele iskoristiti takvu mogućnost, a prema nekim procjenama, na listama čekanja je oko 20 posto branitelja samaca u Zagrebu.
Prema podacima zagrebačkog Gradskog ureda za branitelje koji vodi Vesna Helfrih, u Zagrebu ima 2900 branitelja samaca, od kojih je njih 260 starije od 65 godina.
- Gradnjom navedenog doma korisnici, a to su hrvatski branitelji starije životne dobi, dobili bi trajan smještaj i sveobuhvatnu skrb. Milijun kuna, koliko je predviđeno u prijedlogu proračuna za 2019., namijenjeno je za studiju učinkovitosti i projektnu dokumentaciju, a nakon što Agencija u lipnju napusti prostore, krećemo s radovima - najavljuje Vesna Helfrih, a Miodrag Demo, gradski zastupnik i predsjednik skupštinskog Odbora za branitelje, smatra da Zagreb treba dobiti još sličnih domova.
Jedan od razloga pokretanja projekta, ističe Demo, sve je veći pritisak branitelja samaca na domove za starije i nemoćne osobe.
- Vjerujemo da je riječ o brojci oko 500 branitelja samaca koji su na listama čekanja za domove. Te liste čekanja želimo rasteretiti i braniteljima samcima ponuditi sve sadržaje koje nude i domovi za starije, kao i kompletnu skrb. Želimo da domovi budu u svakom dijelu grada, u blizini gradskih bolnica - kaže Demo i dodaje da će korisnici sami plaćati smještaj.
Ravnatelji zagrebačkih domova za starije i nemoćne jučer su nam potvrdili da se u zadnje vrijeme sve snažnije osjeća pritisak branitelja koji traže smještaj u dom te se pritom pozivaju na Zakon o braniteljima koji im nudi prednost. Dodaju da nisu svi branitelji isti, da dio njih čeka red, a dio smatra da imaju ekskluzivitet na listi prioriteta.
Osim toga, ističu ravnatelji, u domovima za starije i nemoćne prosječna dob korisnika je između 80 i 85 godina pa se često zna dogoditi da su branitelji, koji su mnogo mlađi, usamljeniji u tim ustanovama jer nemaju vršnjake za druženje.
- Nama se sve češće događa da dolaze branitelji i smatraju da imaju ekskluzivnu prednost pri ulasku u dom. No, branitelje s navršenih 65 ili 70 godina teško je spojiti s osobama koje imaju 85 godina, koliki je prosjek u našem domu. Stoga smatram da je ideja o osnivanju veteranskih domova za branitelje samce odlična ideja - rekla nam je Jasminka Dlesk Božić, ravnateljica Doma za starije osobe Maksimir.
Ranjiva populacija
S njom se slaže i Ivančica Balenović, ravnateljica Doma za starije osobe Trešnjevka, koja ističe da postoji sve veće zanimanje branitelja za smještaj u dom jer ta populacija sve više stari. Ipak, kad branitelj i uđe u dom, teško se snalazi. Navodi nam primjer 66-godišnjaka koji je nedavno ušao u dom i teško nalazi zajedničke teme s ostalim korisnicima, čija je prosječna dob od 80 do 90 godina. Branitelj stoga često izlazi u šetnje i samostalno provodi vrijeme.
- To nije cilj ove ustanove. Vjerujem da nije dobro miješati populaciju starije životne dobi i braniteljsku populaciju koja je ipak mlađa i ima drukčije socijalne potrebe. Branitelji su u domovima, govorim iz iskustva, okruženi starošću, bolešću i smrću, i to svakako na njih ne utječe dobro. Iako ulažemo maksimalan napor, kao ustanova, nažalost, nismo dovoljno kadrovski i stručno ekipirani da bismo braniteljima pružili odgovarajuću, kvalitetnu skrb koja im je potrebna - ističe ravnateljica.
I ostali ravnatelji s kojima smo razgovarali podržavaju ideju osnivanja domova za branitelje samce, no ističu da im uz kvalitetnu skrb treba osigurati kvalitetne dnevne sadržaje.
- Ljudi koji su u domu više ne moraju brinuti o kuhanju, pranju, čišćenju prostorija, plaćanju režija. Stoga je vrlo važno kako će se taj sustav organizirati jer su branitelji vrlo ranjiva populacija - kaže Milica Sučić, ravnateljica Doma za starije osobe Dubrava.